Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji

Izvor: Wikipedija
Glasački listić s referenduma

Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji održao se 22. siječnja 2012. godine. Hrvatska je završila pregovore o pristupanju 30. lipnja 2011. potpisala Ugovor o pristupanju 9. prosinca 2011. Ustav Republike Hrvatske zahtijeva da referendum mora održati na temu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Dana 23. prosinca 2011. Hrvatski sabor je potvrdio odluku o priključenju EU i utvrdio da će se referendum održati 22. siječnja 2012. Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji je drugi u hrvatskoj povijesti, prvi je bio 1991. godine Referendum o hrvatskoj samostalnosti.

Ishod[uredi | uredi kôd]

Prema službenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva na referendum je izašlo 43,51% hrvatskih birača, od čega je za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju glasovalo 66,27% dok ih je 33,13% bilo protiv.[1] U to vrijeme je popis birača bio učestalo kritiziran kao nesređen, pa se pretpostavljalo da je stvarni postotak birača koji su se odazvali na referendum bio nešto veći. Novi ministar uprave Arsen Bauk je tada na svojoj Facebook stranici napisao: "Usporedbom broja građana izašlih na referendum u Republici Hrvatskoj s brojem punoljetnih stanovnika prema popisu stanovništva, na referendumu je glasalo 58% punoljetnih stanovnika Republike Hrvatske."[2] No, detaljnim pregledom službenih rezultata (v. tablica dolje) proizlazi da 1.960.208 birača, koji su izašli na referendum, predstavlja ipak nešto manje od polovice svih birača, odnosno svih državljana RH koji samim time imaju i pravo glasa. Nakon dosta kontroverzi oko popisa birača u Hrvatskoj stvar je razjašnjena. Na kraju se došlo do podatka da u RH živi otprilike 3,8 milijuna birača, dok je u dijaspori još oko 800 tisuća birača (ovi brojevi su podložni stalnoj promjeni).

66,3%
33,1%
Za
Protiv

Rezultati po županijama[uredi | uredi kôd]

██ 55%-60% ZA

██ 60%-65% ZA

██ 65%-70% ZA

██ 70%-75% ZA

██ >75% ZA


Županija Broj birača Odaziv % Za % Protiv % Nevažeći %
Bjelovarsko-bilogorska županija 113 642 51 820 45,60% 32,242 62,22% 19 299 37,24% 279 0,54%
Brodsko-posavska županija 155 416 65 735 42,30% 47,729 72,61% 17 580 26,74% 426 0,65%
Dubrovačko-neretvanska županija 115 996 53 708 46,30% 30,574 56,93% 22 674 42,22% 460 0,85%
Istarska županija 199 746 98 235 49,18% 67,189 68,40% 30 363 30,91% 683 0,69%
Karlovačka županija 133 333 61 074 45,81% 40,731 66,69% 19 904 32,59% 439 0,72%
Koprivničko-križevačka županija 101 050 49 904 49,39% 30,178 60,47% 19 474 39,02% 252 0,51%
Krapinsko-zagorska županija 114 920 54 742 47,63% 34,748 63,48% 19 616 35,83% 378 0,69%
Ličko-senjska županija 57 032 19 689 34,52% 13,912 70,66% 5618 28,53% 159 0,81%
Međimurska županija 100 640 52 133 51,80% 39,479 75,73% 12 364 23,72% 290 0,55%
Osječko-baranjska županija 291 205 131 720 45,23% 88,980 67,55% 42 003 31,89% 737 0,56%
Požeško-slavonska županija 78 335 34 529 44,08% 24,218 70,14% 10 092 29,23% 219 0,63%
Primorsko-goranska županija 287 202 144 104 50,18% 99,156 68,81% 44 198 30,67% 750 0,52%
Sisačko-moslavačka županija 177 950 73 952 41,56% 50,034 67,66% 23 443 31,70% 475 0,64%
Splitsko-dalmatinska županija 430 299 197 760 45,96% 115,779 58,55% 80 508 40,71% 1473 0,74%
Šibensko-kninska županija 122 901 45 546 37,06% 29,033 63,74% 16 150 35,46% 363 0,80%
Varaždinska županija 153 037 82 117 53,66% 57,399 69,90% 24 259 29,54% 459 0,56%
Virovitičko-podravska županija 83 699 37 055 44,27% 24,253 65,45% 12 589 33,97% 213 0,58%
Vukovarsko-srijemska županija 179 929 69 501 38,63% 47,970 69,02% 21 000 30,22% 531 0,76%
Zadarska županija 182 680 70 458 38,57% 43,330 61,50% 26 574 37,72% 554 0,78%
Zagrebačka županija 284 793 150 403 52,81% 97,756 65,00% 51 934 34,53% 713 0,47%
Grad Zagreb 728 332 401 529 55,13% 272,246 67,80% 127 455 31,74% 1828 0,46%
Hrvatska dijaspora 412 628 14 494 3,51% 12,056 83,18% 2386 16,46% 52 0,36%
UKUPNO 4 504 765 1 960 208 43,51% 1,298,992 66,27% 649 483 33,13% 11 733 0,60%
Izvor: Državno izborno povjerenstvo

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Državno izborno povjerenstvo. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. siječnja 2012. Pristupljeno 23. siječnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. business.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 24. siječnja 2012. (Wayback Machine), objavljeno 24. siječnja 2012.