Religiozna pedagogija

Religiozna pedagogija odnosno katehetika je bogoslovska grana. Znanstvena je disciplina koja se bavi katehezom u surječju crkvene prakse kateheza, t.j. crkvenog navještaja kršćanske poruke koji smjera odgoju vjere.

U širem smislu u ova grana obuhvaća cjelokupne kršćanske pokrenute odgojno-obrazovne procese. U užem pak smislu se bavi prenošenjem sadržaja kršćanske vjere na djecu i mladež na strogo pedagoški način, primjerice kateheza sakramenata. Unatoč tome, katehetika nije ograničena samo na tu dobnu skupinu, nego se bavi i davenjem kršćanskih prouka i poduka i odrasloj populaciji.

Stoga je u središtu djelovanja ovoj garni školski i župni vjeronauk.

Kao znanstvena disciplina katehetika nastala je 1774. godine. Tad se prema projektu opata Franza Stephana Rautenstraucha, benediktinca, uvelo katehetiku u sve bogoslovne škole. Odluku je potpisala sama austrijska carice Marija Terezija. Intenzivniji razvitak ove discipline bilježi se od konca 19. stoljeća do današnjice. U prvoj se fazi koja je trajala u zadnjim desetljećima 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća naglašenije skrbilo za didaktičko-metodičke stvari, odnosno na pedagoška pitanja. Nova pedagoška i psihološka strujanja prodinjela su razvitku do Drugog vatikanskog sabora. U posaborskom se ozračju premislilo katehetsku praksu u surječju nove slike Crkve, osnovalo se katehetska učilišta i ustanove, širilo izdanja. Dok je bio kerigmatski pokret, naglašeno se skrbilo za vjerske sadržaje, odnosno za bogoslovnu stranu katehetike. Isusovac Josef Andreas Jungman je slikovito kazao da dogmu se treba poznavati, a kerigmu se mora naviještati.

Vidi značenje pojmova fundamentalna katehetika, specijalna katehetika, crkvena kateheza, kerigmatska teologija.

Literatura:

• Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Stipe Nimac: Praktična teologija - pokušaj odredbe pojma praktične teologije

Vanjske poveznice

• KBF Rijeka Fundamentalna katehetika - skripta, autor: Milan Šimunović