Rocheova šupljina

Izvor: Wikipedija
Trodimenzionalni prikaz Rocheove šupljine za dvojne zvijezde koje imaju odnos masa 1 : 2. L1, L2 i L3 su Lagrangeove točke. Tvar jedne zvijezde može strujati preko točke L1 na drugu zvijezdu.[1]

Rocheova šupljina (prema francuskom matematičaru i astronomu Édouardu Rocheu) je prostor je oko zvijezde u sustavu dvojnih zvijezda u kojem je zvjezdana tvar gravitacijski vezana za pojedinu zvijezdu. U obliku je kapi koja je vrhom spojena na Rocheovu šupljinu druge zvijezde. Točka u kojoj se spajaju dvije Rocheove šupljine je unutarnja Lagrangeova točka i u njoj se poništavaju gravitacijske i plimne sile. Obujam Rocheove šupljine ovisi o masi zvijezda. Kada se tvar jedne zvijezde nađe izvan Rocheove šupljine (na primjer prilikom širenja crvenoga diva), ona struji prema drugoj zvijezdi (akrecijski disk).[2]

Oblik Rocheove šupljine ovisi o odnosu masa zvijezda i treba ga dobiti računski. Pa ipak približno se može pretpostaviti da je ona sfera ili kugla jednakog obujma. Približna jednakost za polumjer te kugle je:

za

i

za

gdje je: A - udaljenost između zvijezda, r1 - polumjer zvijezde mase m1, m1- masa zvijezde za koju se računa polumjer r1 i M2 - masa druge zvijezde. Ova jednakost je točna unutar 2%.[3]

Još jednu približnu jednakost je dao astronom Peter Eggleton (1982.):

gdje je: q = M1 / M2. Ova jednakost slaže se s rezultatima opažanja unutar odstupanja od 1% za cijeli raspon q.[4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. [1] www.hemel.waarnemen.com, 2014.
  2. Rocheova šupljina, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  3. Paczynski B. : "Evolutionary Processes in Close Binary Systems", journal=Annual Review of Astronomy and Astrophysics 9: 183–208., 1971.
  4. Eggleton P. P.: "Approximations to the radii of Roche lobes", The Astrophysical Journal", 1983.