Rudolf Heß
Izvor: Wikipedija
| Rudolf Hess | |
|---|---|
| Zapovjednik Parteikanzleia | |
| U službi 1920. – 10. svibnja 1941. |
|
| Prethodnik | nitko |
| Nasljednik | Martin Bormann |
| Rođenje | 26. travnja 1894. Aleksandrija, Egipat |
| Smrt | 17. kolovoza 1987. Berlin, Njemačka |
| Politička stranka | NSDAP |
Walter Richard Rudolf Heß (Aleksandrija (Egipat), 26. travnja 1894. - Berlin, 17. kolovoza 1987.), njemački nacistički zločinac
Bio je zamjenik Adolfa Hitlera koji je imao visoke funkcije u njemačkoj politici. Kao drugi nacisti na visokim položajima, čvrsto je vjerovao u okultne moći. S Hitlerom se upoznao nedugo poslije Prvog svjetskog rata u pivnici gdje je Hitler inače održavao svoje govore. Ubrzo je zajedno s Hitlerom uhićen nakon neuspjelog minhenskog puča 1923. godine. Obojica su u zatvoru dijelili ćeliju, gdje mu je Hitler kao svome zamjeniku izdiktirao čitavu svoju knjigu "Mein Kampf" (Moja borba). Ubrzo su bili pušteni iz zatvora i Hitler je zajedno s Hessom počeo uspon prema vlasti. To im je uspelo 1933. godine. Početkom Drugoga svjetskog rata, Hess je pokušao pridobiti Britance na njemačku stranu, ali mu to nije uspjelo. Poslije rata je uhićen i u Nurnberškom procesu je osuđen na doživotnu robiju. Ubio se 1987. godine. Imao je 93 godine.
[uredi] Biografija
Rođen je u Aleksandriji 26. travnja 1894., kao sin protestantskog trgovca. Njegov je otac smatrao da je škola koju Rudolf polazi nedovoljna za njegovo obrazovanje pa ga je školovao i kod kuće.
Godine 1908. obitelj se vraća u Njemačku, a Hess ide u internat. Želio je biti astrolog, ali je zbog očeva protivljenja ipak studirao biznis u Švicarskoj.
U Prvom svjetskom ratu bio je pješak. Zbog svog zalaganja tijekom rata dobio je Željezni križ II. reda. Kao poručnik služio je u zrakoplovstvu. Nakon završetka rata postao je razočarani ratni veteran, kao i mnogi nacisti. Tada odlazi u München gdje je na sveučilištu studirao politiku, povijest, ekonomiju i geopolitiku.
Godine 1923. je uhićen zbog sudjelovanja u Münchenskom puču. U zatvoru je odležao sedam i pol mjeseci. Tijekom tog period, uredio je i pisao Hitlerovu knjigu „Mein Kampf” (koju mu je on diktirao). Ta odanost donijela mu je tijekom nacističke vlasti položaj Hitlerovog osobnog tajnika.
Nakon nauspjele njemačke invazije na Britaniju 1940. odletio je u Škotsku kako bi sklopio mir, ali je 10. svibnja 1941. uhićen južnije od Glasgowa nakon što se njegov avion srušio. Do kraja rata boravit će u londonskom Toweru.
Saznavši za taj čin, Hitler ga se odrekao, proglasio ludim, ženu mu umirovio, a na njegovo mjesto je postavio Martina Bormanna.
Nakon kraja rata, zajedno s preživjelim oligarsima, sudjelovao je na Nürnbergškom sudskom procesu, gdje je zbog svojih zločina osuđen na doživotnu robiju. Tada je imao 52 godine. Zadnje što je rekao sudu bilo je: „Ich bereue nichts!" (Ne žalim zbog ničega).
Kaznu je služio u zatvoru Spandau, tadašnji Istočni Berlin. Kada su 1966. taj zatvor napustili Baldur von Schirach i Albert Speer, ostao je jedini osuđenik. Tamo je neprestano mučen, i na kraju ubijen iz razloga što je znao važne tajne koje nisu smjele u javnost.
Dana 17. kolovoza 1987. nađen je mrtav s produžnim kabelom oko vrata. Iako je službeni causa mortis samoubojstvo gušenjem, postoje mnoge teorije da je Hess zapravo ubijen. Jedna od njih govori kako je znao previše tajni koje nisu smjele u javnost, te da je za to ubijen, a druga pak da ga je ubila britanska tajna služba. Zbog toga je u nekim krugovima postao mučenik.[nedostaje izvor]
| Osuđeni na smrt | Martin Bormann1 • Hans Frank • Wilhelm Frick • Hermann Göring2 • Alfred Jodl • Ernst Kaltenbrunner • Wilhelm Keitel • Joachim von Ribbentrop • Alfred Rosenberg • Fritz Sauckel • Arthur Seyss-Inquart • Julius Streicher |
|---|---|
| Doživitno zatvoreni | Karl Dönitz • Walther Funk • Rudolf Heß • Konstantin von Neurath • Erich Raeder • Baldur von Schirach • Albert Speer |
| Oslobođeni | Hans Fritzsche • Franz von Papen • Hjalmar Schacht |
| Bez odluke | Gustav Krupp von Bohlen und Halbach3 • Robert Ley4 |
| 1 - Osuđen u odsutnosti. • 2 - Počinio samoubojstvo prije izvršenja smrtne kazne. • 3 - Oslobođen zbog lošeg zdravstvenog stanja. • 4 - Počinio samoubojstvo prije suđenja. | |
Adolf Hitler (Kancelar, Predsjednik, NSDAP) | Franz von Papen (nezavisan) | Konstantin von Neurath (nezavisan → NSDAP) | Joachim von Ribbentrop (NSDAP) | Wilhelm Frick (NSDAP) | Heinrich Himmler (NSDAP) | Lutz Graf Schwerin von Krosigk (nezavisan) | Alfred Hugenberg (DNVP) | Kurt Schmitt (NSDAP) | Hjalmar Schacht (nezavisan) | Hermann Göring (NSDAP) | Walther Funk (NSDAP) | Franz Seldte (DVP → NSDAP) | Franz Gürtner (DNVP) | Franz Schlegelberger (NSDAP) | Otto Georg Thierack (NSDAP) | Werner von Blomberg (nezavisan) | Wilhelm Keitel (nezavsian) | Freiherr von Eltz-Rübenach (nezavisan) | Julius Heinrich Dorpmüller (NSDAP) | Wilhelm Ohnesorge (NSDAP) | R. Walther Darré (NSDAP) | Herbert Backe (NSDAP) | Joseph Goebbels (NSDAP) | Bernhard Rust (NSDAP) | Fritz Todt (NSDAP) | Albert Speer (NSDAP) | Alfred Rosenberg (NSDAP) | Hanns Kerrl (NSDAP) | Hermann Muhs (NSDAP) | Otto Meißner (nezavsian) | Hans Lammers (NSDAP) | Martin Bormann (NSDAP) | Karl Hermann Frank (NSDAP)
Rudolf Heß (NSDAP) | Ernst Röhm (NSDAP)

