Ruma

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ruma - središte grada

Ruma je gradić u srbijanskom dijelu Srijema, u autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Nalazi se u podnožju Fruške gore. Broj stanovnika se procjenjuje na oko 38.000.

Kroz Rumu prolazi 45. usporednica.

Svetac zaštitnik župe Ruma, u koju pored Rume, spadaju i Vogalj i Male Radince (do 1817. i Irig), je sveti Leopold Mandić (od 1984.); rečena župa danas (kolovoz 2007.) ima tisuću pripadnika.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Ime[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Razvoju Rume je uvelike pridonijela Povelja slobode i raznih pogodnosti, koje je 1. siječnja 1749. ovom trgovištu izdao barun Marko Pejačević .

Ove povoljnosti su privukle mnoge doseljenike, ponaosob Nijemce iz krajeva diljem Njemačke, čiji prvi doseljenici dolaze u Rumu već 1746., a veće skupine su došle 1749. i 1762., tako da je Ruma bila ponajviše naseljena Nijemcima u to vrijeme; ostali su bili, u dosta manjem broju, Hrvati i Mađari.

Za vjerski život tamošnjih katolika su se skrbili franjevci, također zaslugom baruna, kasnije grofova Pejačevića Virovitičkih. Grofovska je ta obitelj, i to njen rumsko-retfalački ogranak, posjedovala Rumu i rumsko vlastelinstvo oko 130 godina, od 11. veljače 1745. (kada ga je, u sklopu velikog mitrovičkog vlastelinstva, kupio barun Marko III. Aleksandar Pejačević) pa sve do sedamdesetih godina 19. stoljeća, kada je posjed rasparceliran i prodan.

Župne knjige se vode od 1746.

Kao zanimljivost, valja navesti da se tamošnji župnik Ivan Lajknar, Hrvat njemačkog podrijetla, svo vrijeme rata brinuo i za rimokatolike do samog kraja; čak i kad su Nijemci bježali iz Rume 1944., Lajknar je ostao. No unatoč tome što se iznimno skrbio za zaštitu mjesnih Srba i Židova, antinjemačka i antikatolička histerija novih vlastiju je nadvladala i pogubljen je 12. studenog 1944.

Promet[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Hrvatske ustanove u Rumi[uredi VE | uredi]

  • "Hrvatski sokol" iz 1906.
  • Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"
  • župni centar "sv. Leopold Mandić"
  • Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Ruma"

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec" se razvilo iz Ratarske čitaonice 1920. godine. Iako je hrvatsko društvo, u svoje članstvo je primalo i druge nacionalnosti, tako da su u njemu ima pored Hrvata, i Nijemaca, Mađara, Slovenaca i Srba.

Ruma danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 1 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Ruma koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.