Ruma
Ruma je gradić u srbijanskom dijelu Srijema, u autonomnoj pokrajini Vojvodini.
Nalazi se u podnožju Fruške gore. Broj stanovnika se procjenjuje na oko 38.000.
Kroz Rumu prolazi 45. usporednica.
Svetac zaštitnik župe Ruma, u koju pored Rume, spadaju i Vogalj i Male Radince (do 1817. i Irig), je sveti Leopold Mandić (od 1984.); rečena župa danas (kolovoz 2007.) ima tisuću pripadnika.
Sadržaj |
Zemljopisni položaj [uredi]
Ime [uredi]
Povijest [uredi]
Razvoju Rume je uvelike pridonijela Povelja slobode i raznih pogodnosti, koje je 1. siječnja 1749. ovom trgovištu izdao barun Marko Pejačević .
Ove povoljnosti su privukle mnoge doseljenike, ponaosob Nijemce iz krajeva diljem Njemačke, čiji prvi doseljenici dolaze u Rumu već 1746., a veće skupine su došle 1749. i 1762., tako da je Ruma bila ponajviše naseljena Nijemcima u to vrijeme; ostali su bili, u dosta manjem broju, Hrvati i Mađari.
Za vjerski život tamošnjih katolika su se skrbili franjevci, također zaslugom baruna, kasnije grofova Pejačevića Virovitičkih. Grofovska je ta obitelj, i to njen rumsko-retfalački ogranak, posjedovala Rumu i rumsko vlastelinstvo oko 130 godina, od 11. veljače 1745. (kada ga je, u sklopu velikog mitrovičkog vlastelinstva, kupio barun Marko III. Aleksandar Pejačević) pa sve do sedamdesetih godina 19. stoljeća, kada je posjed rasparceliran i prodan.
Župne knjige se vode od 1746.
Kao zanimljivost, valja navesti da se tamošnji župnik Ivan Lajknar, Hrvat njemačkog podrijetla, svo vrijeme rata brinuo i za rimokatolike do samog kraja; čak i kad su Nijemci bježali iz Rume 1944., Lajknar je ostao. No unatoč tome što se iznimno skrbio za zaštitu mjesnih Srba i Židova, antinjemačka i antikatolička histerija novih vlastiju je nadvladala i pogubljen je 12. studenog 1944.
Promet [uredi]
Gospodarstvo [uredi]
Stanovništvo [uredi]
Hrvatske ustanove u Rumi [uredi]
- "Hrvatski sokol" iz 1906.
- Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"
- župni centar "sv. Leopold Mandić"
- Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Ruma"
Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec" se razvilo iz Ratarske čitaonice 1920. godine. Iako je hrvatsko društvo, u svoje članstvo je primalo i druge nacionalnosti, tako da su u njemu ima pored Hrvata, i Nijemaca, Mađara, Slovenaca i Srba.
Ruma danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 1 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.
Poznate osobe [uredi]
- Antun Lombajer, autor prve knjige "Povijest kirurgije" na hrvatskom jeziku
- Slavko Mađer, hrv. pisac
- Paško Rakić, hrv. akademik i liječnik
- Rajka Vali (Valerija Raukar), hrv. glazbenica
- Đuro Palaić, hrv. pjesnik
- Atanasije Stojković (1773. - 1832.) filozof, romanopisac i prosvjetitelj
Vanjske poveznice [uredi]
- Glavom u pijesak (engl.)
- Srijemska rapsodija za tamburašku dušu
- Povijest župe Ruma
- Medijska dokumentacija Hrvatska riječ: Veliki jubilej društva, 04. svibnja 2007.
Nedovršeni članak Ruma koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.