Ruska jesetra

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ruska jesetra
Ruska jesetra
Ruska jesetra
Status zaštite

Status iucn2.3 CR.svg

Status zaštite: Kritično

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Potporodica: Acipenserinae
Rod: Acipenser
Vrsta: A. gueldenstaedtii
Dvojno ime
Acipenser gueldenstaedtii
J. F. Brandt & Ratzeburg, 1833.
Područje života
Sinonimi
Accipenser pygmaeus
Acipenser güldenstädtii
Acipenser aculeatus
Acipenser gueldenstaedti acutirostris
Acipenser gueldenstaedti golis
Acipenser gueldenstaedti longirostris
Acipenser gueldenstaedti scobar

Ruska jesetra (lat. Acipenser gueldenstaedtii), u Hrvatskoj poznata i kao obična jesetra, kritično je ugrožena vrsta riba iz roda Acipenser.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Ruska jesetra nastanjuje Kaspijsko jezero, Crno more, Volgu, Don, Ural, Rioni i donji tok Dunava. Područje rasprostranjenosti ruske jesetre se smanjuje posljednjih 100 godina, većinom zbog izgradnje hidroelektrana.[1]

U Hrvatskoj je nastanjivala Dunav i donje tokove Save i Drave.[2]

Opis vrste[uredi VE | uredi]

Ruska jesetra može narasti i do 235 cm u dužinu i može težiti do 115 kg. Tijelo joj je valjkasto, izduženo i razmjerno debelo, a glava je prekrivena koštanim pločama. Leđa su maslinastosive boje, bokovi su svjetliji, a trbuh je bijel. Rilo je kratko, kraće nego u većine drugih pripadnika roda Acipenser. Na tijelu ima pet redova koštanih štitića.

Prehrana ruske jesetre sastoji se od mekušaca, ličinki kukaca, rakova i manjih riba.

Ruska jesetra je uglavnom solitarna vrsta, a u jata se okuplja samo za vrijeme zimske hibernacije i mrijesta. Mrijesti se od travnja do lipnja, a u Dunavu do studenoga. Mrijesti se na dubinama većim od 6 metara, a jajašca odlaže na pjeskovito i šljunkovito dno. Jedinke nakon mrijesta odlaze u more. Mužjaci spolnu zrelost dostižu s 8-13 godina, a ženke s 10-16.

Životni vijek ruske jesetre iznosi više od 50 godina.[1][2]

Stanište[uredi VE | uredi]

Ruska jesetra živi u slatkim, bočatim i slanim vodama umjerenog pojasa, na temperaturama od 10°C do 20°C. Dok živi u moru naseljava plitka, bočata područja, a u rijekama naseljava plića područja uz obalu.[2]

Ugroženost i zaštita[uredi VE | uredi]

Ruska jesetra je klasificirana kao kritično ugrožena vrsta na IUCN-ovom Crvenom popisu. U Hrvatskoj je izumrla, te spada u skupinu strogo zaštićenih vrsta prema Pravilniku "NN 99/09".[3]

Najveća prijetnja opstanku ove vrste je pregrađivanje rijeka (većinom hidroelektranama), čime se sprječavaju godišnje migracije. Ostali uzroci ugroženosti su ilegalni ribolov i onečišćenje.

Ukupna populacija ruske jesetre je pala za 90% u posljednjih 45 godina, dok je ukupna količina ulova u istom vremenskom periodu pala za 88.5%.

Kao mjera zaštite provodi se planirani uzgoj u ribogojilištima, a u Rusiji i Iranu stvaraju se genske banke za potrebe mogućeg kloniranja, ukoliko brojno stanje nastavi opadati.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 http://www.iucnredlist.org/details/232/0
  2. 2,0 2,1 2,2 Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2006., str. 42-43
  3. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_99_2569.html