Ruska jesetra
| Ruska jesetra | |
|---|---|
_-_crop.jpg) Ruska jesetra | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Kritično | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Potkoljeno: | Vertebrata |
| Razred: | Actinopterygii |
| Red: | Acipenseriformes |
| Porodica: | Acipenseridae |
| Potporodica: | Acipenserinae |
| Rod: | Acipenser |
| Vrsta: | A. gueldenstaedtii |
| Dvojno ime | |
| Acipenser gueldenstaedtii J. F. Brandt & Ratzeburg, 1833. | |
| Sinonimi | |
| Accipenser pygmaeus Acipenser güldenstädtii Acipenser aculeatus Acipenser gueldenstaedti acutirostris Acipenser gueldenstaedti golis Acipenser gueldenstaedti longirostris Acipenser gueldenstaedti scobar | |
| Baze podataka | |
Ruska jesetra (dunavska jesetra, lat. Acipenser gueldenstaedtii), u Hrvatskoj poznata i kao obična jesetra, kritično je ugrožena vrsta riba iz roda Acipenser.
Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Ruska jesetra nastanjuje Kaspijsko jezero, Crno more, Volgu, Don, Ural, Rioni i donji tok Dunava. Područje rasprostranjenosti ruske jesetre se smanjuje posljednjih 100 godina, većinom zbog izgradnje hidroelektrana.[1]
U Hrvatskoj je nastanjivala Dunav i donje tokove Save i Drave.[2]
Opis vrste[uredi | uredi kôd]
Ruska jesetra može narasti i do 235 cm u dužinu i može težiti do 115 kg. Tijelo joj je valjkasto, izduženo i razmjerno debelo, a glava je prekrivena koštanim pločama. Leđa su maslinastosive boje, bokovi su svjetliji, a trbuh je bijel. Rilo je kratko, kraće nego u većine drugih pripadnika roda Acipenser. Na tijelu ima pet redova koštanih štitića.
Prehrana ruske jesetre sastoji se od mekušaca, ličinki kukaca, rakova i manjih riba.
Ruska jesetra je uglavnom solitarna vrsta, a u jata se okuplja samo za vrijeme zimske hibernacije i mrijesta. Mrijesti se od travnja do lipnja, a u Dunavu do studenoga. Mrijesti se na dubinama većim od 6 metara, a jajašca odlaže na pjeskovito i šljunkovito dno. Jedinke nakon mrijesta odlaze u more. Mužjaci spolnu zrelost dostižu s 8-13 godina, a ženke s 10-16.
Životni vijek ruske jesetre iznosi više od 50 godina.[1][2]
Stanište[uredi | uredi kôd]
Ruska jesetra živi u slatkim, bočatim i slanim vodama umjerenog pojasa, na temperaturama od 10°C do 20°C. Dok živi u moru naseljava plitka, bočata područja, a u rijekama naseljava plića područja uz obalu.[2]
Ugroženost i zaštita[uredi | uredi kôd]
Ruska jesetra je klasificirana kao kritično ugrožena vrsta na IUCN-ovom Crvenom popisu. U Hrvatskoj je izumrla, te spada u skupinu strogo zaštićenih vrsta prema Pravilniku "NN 99/09".[3]
Najveća prijetnja opstanku ove vrste je pregrađivanje rijeka (većinom hidroelektranama), čime se sprječavaju godišnje migracije. Ostali uzroci ugroženosti su ilegalni ribolov i onečišćenje.
Ukupna populacija ruske jesetre je pala za 90% u posljednjih 45 godina, dok je ukupna količina ulova u istom vremenskom periodu pala za 88.5%.
Kao mjera zaštite provodi se planirani uzgoj u ribogojilištima, a u Rusiji i Iranu stvaraju se genske banke za potrebe mogućeg kloniranja, ako brojno stanje nastavi opadati.[1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c http://www.iucnredlist.org/details/232/0
- ↑ a b c Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2006., str. 42-43
- ↑ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_99_2569.html