Ruski državni književni muzej

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ruski državni književni muzej
Osnovan 1934.
Lokacija Ul. Petrovka 28, 103051, Moskva
Broj posjetitelja 85.000 na godinu
Ravnatelj Marina Semenova Gomozkova
Pristup javnim prijevozom stanica metroa "Puškinskaja", "Čehovskaja", "Tverskaja"; trolejbus br. 3, 31, 15, 13, 69
Službena stranica www.museum.ru/M289

Državni književni muzej – najčuveniji i najveći muzej povijesti ruske književnosti u Ruskoj Federaciji.

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnovan je 1934. godine spajanjem Središnjega muzeja beletristike, kritike i publicistike i Književnog muzeja biblioteke "V. I. Lenjin". Za vrijeme svog postojanja izrastao je u jednu od najznamenitijih baza kulturnih umjetničkih dobara.

U fondovima muzeja sabrane su osobne arhive pisaca i djelatnika ruske kulture 18.20. stoljeća; gravure 17.18. stoljeća sa slikama Moskve i Peterburga; slikarski portreti, minijature sa slikama državnih djelatnika; knjige pisane rukom i inkunabule duhovnog sadržaja, prve knjige svjetovnog tiska petrovskog vremena, vrlo rijetke knjige s autografima, rukopisi, crteži pisaca, slikarska djela, rijetke fotografije, popisi djela G.P. Deržavina, D.I. Fonvizina, A.N. Radiščeva, N.M. Karamzina, A.S. Gribojedova, M.J. Ljermontova, N.V. Gogolja, te drugi materijali povezani s poviješću ruske klasične i suvremene književnosti, koji broje više od milijuna jedinica pohrane.

Muzej uključuje desetak podružnica koje se nalaze u raznim rajonima Moskve i Podmoskovja, te koji imaju status odjela.

Od 1972. do 2006. godine direktorica muzeja je bila Natalija Vladimirovna Šahalova.

Podružnice[uredi VE | uredi]

Sergej Maljutin: Portret V. Brjusova, 1913.
  1. Dom-muzej A.I. Gercena[1]
  2. Dom-muzej A.P. Čehova[2]
  3. Dom-muzej M.J. Ljermontova[3]
  4. Dom I.S. Ostrouhova[4]
  5. Memorijalni kabinet A.V. Lunačarskog[5]
  6. Muzej književnosti XVII – XIX st. (Nariškinske dvorane)[6]
  7. Memorijalni muzej-stan A.N. Tolstoja[7]
  8. Muzej-stan F.M. Dostojevskog[8]
  9. Muzej "Srebrnog vijeka" ("Dom V.J. Brjusova")[9]
  10. Dom-muzej B.L. Pasternaka[10]
  11. Dom-muzej K.I. Čukovskog[11]
  12. Dom-muzej M.M. Prišvina[12]

Izvor[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Državni književni muzej: Dom-muzej A.I. Gercena, preuzeto 18. ožujka 2013.
  2. Državni književni muzej: Dom-muzej A.P. Čehova, preuzeto 18. ožujka 2013.
  3. Državni književni muzej: Dom-muzej M.J. Ljermontova, preuzeto 18. ožujka 2013.
  4. Državni književni muzej: Dom I.S. Ostrouhova, preuzeto 18. ožujka 2013.
  5. Državni književni muzej: Memorijalni kabinet A.V. Lunačarskog, preuzeto 18. ožujka 2013.
  6. Državni književni muzej: Muzej književnosti XVII – XIX st., preuzeto 18. ožujka 2013.
  7. Državni književni muzej: Memorijalni muzej-stan A.N. Tolstoja, preuzeto 18. ožujka 2013.
  8. Državni književni muzej: Muzej-stan F.M. Dostojevskog, preuzeto 18. ožujka 2013.
  9. Državni književni muzej: Muzej "Srebrnog vijeka", preuzeto 18. ožujka 2013.
  10. Državni književni muzej: Dom-muzej B.L. Pasternaka, preuzeto 18. ožujka 2013.
  11. Državni književni muzej: Dom-muzej K.I. Čukovskog, preuzeto 18. ožujka 2013.
  12. Državni književni muzej: Dom-muzej M.M. Prišvina, preuzeto 18. ožujka 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]