Rusko-turski rat 1568.-1570.
Izvor: Wikipedija
| Rusko-turski rat (1568–1570) | |||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sukob: Rusko-turski ratovi | |||||||||||
|
|||||||||||
| Sukobljene strane | |||||||||||
 Rusija |
  |
||||||||||
| Zapovjednici | |||||||||||
| knez Šerebjanov | Mehmed-paša Sokolović Devlet I. Geraj tatarski kan Kasim Paša |
||||||||||
| Vojne snage | |||||||||||
| 15,000 janjičara 2,000 spahija nekoliko tisuća neregularnih snaga 50 000 tatara |
15,000 Rusa | ||||||||||
Rusko-turski rat je bio niz vojnih okršaja od 1568.g. do 1570.g. između Rusije i Osmanskog carstva. Uzrok rata bilo je zauzeće grada Astrahan i njegovog kanata od strane ruskog cara Ivana Groznog, 1556. godine.
[uredi] Tijek sukoba
Sultan Selim II. je 1568. g. bio pokretač sraza sa svojim budućim sjevernim rivalom, odlučivši spojiti rijeke Volgu i Don kanalom, da na taj način učvrsti svoju vlast nad crnomorskim primorjem. U ljeto 1569. g. velika vojska pod vodstvom Kasim Paše od; 15 000 Janjičara, 2000 spahija, i nekoliko tisuća asapa, i akindžija, poslana je da opkoli Astrahan. Sigurnost radova na kanalu, trebala je čuvati vojska od 50 000 Tatara, dok je osmanska flota opsjedala utvrdu Azov na ušću Dona u Azovsko more.
Vojni zapovjednik Astrahana knez Šerebjanov je sa svojom posadom od 15 000 ljudi, izjurio iz grada i porazio napadače, razjurio radnike i Tatare. Otomansku flotu uništila je oluja.
Na početku 1570., car Ivan poslao je svog poklisara u Istambul i zaključio mir sa sultanom, međutim ovaj mir nije dugo potrajao, jer je već 1571. g. tatarska vojska napala i spalila Moskvu.
[uredi] Izvori
- Attila Weiszhár and Balázs Weiszhár: Lexicon of Wars, Atheneaum publisher, Budimpešta 2004.
