Sándor Képíró

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sándor Képíró
Sándor Képíró
Rođenje 18. veljače 1914.
Smrt 3. rujna 2011.
Prebivalište Budimpešta, Mađarska
Nacionalnost Mađar
Poznat(a) po Optužba za ratni zločin počinjen u vrijeme Drugog svjetskog rata
Zanimanje Žandar
Godine rada 1932. - 1944.
Vjera Kalvinist
Portal: Životopis

Sándor Képíró (mađarski: Képíró Sándor) (18. veljače 1914.[1] - 3. rujna 2011.) bio je zapovjednik žandarmerije u Mađarskoj i okupiranoj Bačkoj u vrijeme Drugog svjetskog rata

U rujnu 2006., Efraim Zuroff, jedan od članova Centra Simon Wiesenthal kopirao je presudu iz 1942. koja govori da su Képíró i četrnaest drugih pripadnika Mađarske vojske odgovorni za Novosadsku raciju koja se dogodila 1942.[2] Osuđen je na deset godina zatvora, ali je kasnije utvrđeno da je takva, neosnovana, presuda imala za cilj da se njome krivica vojnog vrha prebaci na niže postavljene. Stoga je 1944. oslobođen krivice, proglašen neosuđivanim i vraćen mu je čin. Boreći se protiv komunističke sovjetske najezde, 1944. se povlači u Austriju[3], a zatim odlazi u Argentinu nakon rata.[1] U mađarskim arhivima ne postoji izvorna presuda o tome da ga je, kako neki tvrde, godine 1946., komunistički režim u Mađarskoj u odsutstvu osudio na četrnaest godina zatvora. Képíró se 1994. vratio u Budimpeštu, pošto su mu mađarski diplomati obećali da će u zemlji imati mira. Sve do 2006. nije bio opažen, ali ga tada neko prijavi Centru Wiesenthal, koji je za otkrivanje svakog "ratnog zločinca" obećao po 10.000 eura.[2][4]

Na optužbe Centra Wiesenthal, Képíró je odgovorio da je bio niži časnik koji je sudjelovao u okupljanju civila, no da nije sudjelovao u njihovom pogubljivanju koje je počinila vojska. Képíró je također rekao da je odbio naredbe koje su mu govorile da uradi bilo što nezakonito. "Bio sam jedini koji je tražio pisanu zapovijed. Bio sam protiv pokolja. Dokažite da sam ratni zločinac." On čak tvrdi da je u Novom Sadu svojim nastupom spasio nekog vlasnika hotela sa obiteljom, koje su vojnici htjeli strijeljati. Presuda iz 1944. kojom raspolaže Centar Wiesenthal govori da je Képíró, unatoč tome što je tražio pisanu zapovijed koja nije dana, sudjelovao u pokolju. Direktor Centra Wiesenthal Efraim Zuroff drži kako mu je, "...to da je on moralno čudovište. Sve o čemu brine je zaštita samoga sebe."[2]

Tužitelji iz Mađarske vojske pojasnili su kako stara presuda više ne vrijedi, te da je potrebno ispočetka otvoriti cijelo pitanje, što može trajati godinama.[2] 14. rujna 2009. ispitivan je od strane Mađarske policije[5][6] no, zbog manjka dokaza, optužbe protiv Képíra su odbačene.

Képírovo izručenje tražila je i Republika Srbija zbog tzv. Novosadske racije iz 1942.[7]

Képíró je potom optužuo Efraima Zuroffa za klevetu i inicirao sudski proces na sudu u Budimpešti. Njegov slučaj je otvoren u listopadu 2010. Ako bude osuđen, Zuroffu prijete dvije godine zatvora.[8][9]

Preminuo je 3. rujna 2011. [10]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Képíró Sándor - Életrajz (Životopis) (Mađarski). National Legal Foundation (17. svibnja 2007.). pristupljeno 2010-10-19
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 "Lovci na naciste identificiraju ratnog zločinca", Nicholas Wood, International Herald Tribune, 28. rujna 2006.
  3. Billy Briggs (12. travnja 2009.). "Revealed: the Scots pensioner and the Nazi war crimes investigation". Scotland on Sunday. Preuzeto 2010-10-19.
  4. "Most Wanted Nazis", Bridget Johnson, About.com
  5. Posljednji nacisti: Najtraženiji. BBC. 2009.
  6. Mađarska ispitiva kriminalnog sumnjivca iz nacističkog razdoblja. Associated Press.
  7. [http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/news/1735136/The-Sun-confronts-most-wanted-Nazi-suspect.html The Sun. Nazi suspect tracked down. Oliver Harvey. 26. rujna 2008.
  8. "Nazi hunter Zuroff on trial for libel", 13. listopada 2010., pristupljeno 2010-10-19
  9. Gil Shefler (10. listopada 2010.). "Zuroff’s trial opens in Hungary". The Jerusalem Post. Preuzeto 2010-10-19.
  10. http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&mm=09&dd=03&nav_category=64&nav_id=539412 Preminuo Kepiro