Safvet-beg Bašagić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Safvet-beg Bašagić
Safvet beg Bašagić.jpg
Puno ime Safvet-beg Bašagić
Pseudonim Mirza Safvet
Rođenje 6. svibnja 1870.
Nevesinje
Smrt 9. travnja 1934.
Sarajevo
Nacionalnost Hrvat
Period pisanja 1896.1934.
Književne vrste pripovijetke, poezija, povjesnice

Safvet-beg Bašagić (Nevesinje, 6. svibnja 1870.Sarajevo, 9. travnja 1934.), bošnjački i hrvatski književnik i hrvatski narodni preporoditelj. Safvet-beg Bašagić jedna je od najmarkantnijih osobnosti moderne hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Poznat kao istaknuti pjesnik, prevoditelj, povjesničar, političar i začetnik. Ima velike zasluge za upoznavanje hrvatske književnosti s turskom, arapskom i perzijskom literaturom.[1]

Bio je uvjereni hrvatski nacionalist i istaknuti član Hrvatske nacionalne zajednice, starčevićanske stranke koju je 1910. godine pokrenuo dr. Ivo Pilar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Safvet-beg Bašagić-Redžepašić rodio se u Nevesinju 1870. godine.[2] Otac mu je bio Ibrahim-beg i bio je jedan od zadnjih bosansko-hercegovačkih Hrvata, koji su pjevali turskim jezikom a pod pjesničkim imenom Edhem.[2] Djed mu je bio Lutfullah-beg, zvani Bašaga po kojemu se ova grana Redžepašića prozvala Bašagić.[2] Po majci je Almashanumi bio unuk Dervišpaše (Dedage) a praunuk Smail-age Čengića[2]. Poslije mekteba i ruždije upisao je i pohađao gimnaziju u Sarajevu a istu je svršio 1895. godine.[3] Godine 1894. godine još kao gimnazijalac odaziva se pozivu i sudjeluje u polaganju kamena temeljca Starčevićevom domu u Zagrebu,[4] zbog čega je prisiljen položiti maturu na Bečkom sveučilištu. 1895. godine upisao se je na bečko sveučilište i tu je do 1899. godine slušao predavanja iz turskoga, arapskoga i perzijskoga jezika i povijesti.[5]

Predavao je arapski jezik na Sarajevskoj velikoj gimnaziji od 1900. do 1906. godine i osnivao muslimanska društva Gajret, El-Kamer i Muslimanski klub. 1900. godine pokrenut je list Behar, list koji je bio za kulturno podizanje muslimanske obitelji i njezino osvješćivanje u hrvatskome duhu i Bašagić mu je bio prvim urednikom.[6] U Beču je 1910. godine doktorirao orijentalne jezike i povijest islama. Nakon toga bio je kandidat za profesora orijentalnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu, u međuvrjemenu izabran je za zastupnika (1910.) te i potpredsjednika Bosanskoga sabora (dva zasijedanja). Bio je i dva puta predsjednik Bosanskoga sabora a na tome položaju zatekao ga je i početak Prvoga svjetskog rata te na kraju i slom Austrougarske države. Nakon Prvoga svjetskog rata, Bašagić je radio u sarajevskome Zemaljskom muzeju od 2. prosinca 1919. godine do 18. svibnja 1927. godine i umirovljenja, zbog bolesti.

Umro je u Sarajevu, 9. travnja 1934. godine. Pokopan je sutradan, 10. travnja 1934. godine, na počasnom mjestu,[7] kod Gazi Husrevbegove džamije.

Književno i znanstveno stvaralaštvo[uredi VE | uredi]

Još kao đak 2. razreda gimnazije, 1886. godine, pokušava pisati stihove hrvatski i taj početak pokazuje kakav će biti njegov daljnji rad, o pradjedovima, o njihovoj čestitosti, o junaštvu.[8] Njegove pjesme su jednostavne formom, duši bliske sadržinom u kojima opijeva boli i stradanja, život i užitke naroda u Bosni razapeta na velikoj raskrsnici Istoka i Zapada.[8] Tipičan je pjesnik bosanskoga ponosa i to bosansko-begovskoga ponosa kako u lirskoj pjesmi tako i u dramama (Abdullah paša i Boj pod Ozijom a jedna njegova drama nosila je naslov Bosanski ponos).[2] 1894. godine posalo je Matici hrvatskoj u Zagreb zbirku od 68 lirskih i epsko-lirskih narodnih pjesama koje je zabilježio a koje su dobrim dijelom već uvrštene u Matičine zbirke narodnih pjesama.[5] 1900. godine izdao je Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850., koja je do pojave knjige Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana (Muhamed Hadžijahić) bila standard proučavanja povijesti Muslimana. 1915. godine prikupio je veliki materijal za rječnik turcizama, arabizama i parsizama u hrvatskome jeziku. Posljednje mu je djelo Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini, u izdanju Matice hrvatske, 1931. godine, koje je u neku ruku nadopuna Kratkoj uputi... i Bošnjacima i Hercegovcima u islamskoj književnosti. U leksikonu Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925 tiskanom 1925. godine prigodom proslave 1000-godišnjice hrvatskoga kraljevstva napisao je 79 životopisa.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Trofanda iz hercegovačke dubrave (1890-1894), Vlastita naklada, Zagreb, 1896. (2. izd. Vlastita naklada, Sarajevo, 1928.)
  • Najstariji ferman begova Čengića: sa 1 tablom / priopćio Safvet beg R. Bašagić, Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1897.
  • Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850), Vlastita naklada, Sarajevo, 1900. (prijetisak, Zagreb, 1989.)
  • Abdullah-paša. Dramski spjev u 4 čina iz XVIII vijeka. Vlastita naklada, Sarajevo, 1900.
  • Pod ozijom ili krvava nagrada. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 3 čina (5 slika). Vlastita naklada, Sarajevo, 1905.
  • Misli i čuvstva: (nove pjesme), Vlastita naklada, Sarajevo, 1905.
  • Gazi Husrevbeg (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu), Braća Bašagić, Sarajevo, 1907.
  • Uzgredne bilješke I. Pričice i dosjetke za mladež pribrao -. Braća Bašagić, Sarajevo, 1907.
  • Najstariji ferman begova Čengića, Vlastita naklada, Sarajevo, 1907.
  • Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti I, Vlastita naklada, Sarajevo, 1912.
  • Izabrane pjesme, Vlastita naklada, Sarajevo, 1913.
  • Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke, Vlastita naklada, Sarajevo, 1917.
  • Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju, Vlastita naklada, Sarajevo, 1924.
  • Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao, Vlastita naklada, Sarajevo, 1924. (2. dop. izd. Sarajevo, 1924., 3. dop. izd. Sarajevo, 1931., 4. dop. izd. Sarajevo, 1941., 5. dop. izd. Sarajevo, 1942; - Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21.
  • Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Matica Hrvatska, Zagreb, 1931.[1]

Posmrtno[uredi VE | uredi]

  • Odabrane pjesme, Matica Hrvatska, Sarajevo, 1944.
  • Izabrana djela - priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O književnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost, Sarajevo, 1971, str. 266/302.
  • Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. (Prvi dio priredio i predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović.), Svjetlost, Sarajevo, 1986, str. 452.
  • Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini / Safvet-beg Bašagić ; predgovor Filip Lukas, Biblioteka Viribus unitis, knj. 2, Birotisak, Zagreb, 1994.
  • Bošnjaci: pjesme i rasprave, Preporod, Zagreb, 1994.
  • Izabrana djela / Safvet-beg Bašagić. Izabrana djela / Musa Ćazim Ćatić, priredio Ozren Prohić, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.

Prijevodi[uredi VE | uredi]

  • Nizamul-Alem. Prijevod Safvet-bega Bašagića, a napisao Hasan Ćafi Pruščak. Sarajevo, 1919.
  • Omer Chayyam: Rubaije. Prijevod. Knjiga I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928. (2. izd. Vlastita naklada, Sarajevo, 1928., 3. izd. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtić, Mladost, Zagreb, 1954.)

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925, ur. Emilij Laszowski, Odbor za izdavanje knjige "Zaslužni i znameniti Hrvati 925–1925.", Zagreb, 1925., str. 20.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, Alija Nametak: Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934), str. 143.
  3. Alija Nametak, Sarajevske uspomene, (tekstove odabrao i za tisak priredio dr. Fehim Nametak), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1997., ISBN 953-169-001-4, str. 20.-21.
  4. Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, Alija Nametak: Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934), str. 147.:"
    "Još kao gimnazijalac sudjelovao je u polaganju kamena temeljca Starčevićeva doma u Zagrebu, čime je udario na se neizbrisivi pečat hrvatstva za čitav svoj život. Još je značajnija crta njegova karaktera, da nikad u javnom životu i radu nije zatajio svoje hrvatstvo."
  5. 5,0 5,1 Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, Alija Nametak: Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934), str. 144.
  6. Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, Alija Nametak: Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934), str. 147.
  7. Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, Alija Nametak: Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934), str. 148.
  8. 8,0 8,1 Alija Nametak, Sarajevske uspomene, (tekstove odabrao i za tisak priredio dr. Fehim Nametak), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1997., ISBN 953-169-001-4, str. 21.
  9. Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne, Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., 2. znat. proš. izd., ISBN 953-6308-56-8, str. 271.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Safvet-beg Bašagić