Samomržnja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Samomržnja (nekada se zove i samogađenje) odnosi se na krajnju neskolonost ili mržnju samog sebe, ili biti ljut ili čak nanositi štetu samom sebi. Ovaj pojam se također koristi da se objašnjava mržnja ili nesklonjenost prema: grup, obitelji, socijalnoj klazi, mentalnoj bolesti, nacionalnosti, vjeri, ili stereotipu koji neka osoba nekome pripada. Na primjer, etnička ili narodna samomržnja je krajnja nenaklonost prema svojoj etničkoj grupi ili kulturi. Samomržnja se povezana s gledištima aurofobije.

Pojam "samomržnja" ne koristi se često u radu psihologa i psihijatare, gdje se obično koristi pojam "osobe s niskim samopoštovanjem".[1] Samomržnja i sramota važni su čindbenici u nekim ili mnogim mentalnim poremećajima, posebno kod poremećaja koji uključivaju nečiju samopredožbu. (npr. tjelesne dismorfije). Samomržnja je također i simptom mnogih poremećaja ličnosti, koje uključuju granični poremećaj ličnosti,[2] te depresije.[3] Samomržnja je također povezana uz osjećaj krivnje za neka svoja vlastina dijela ili odluke koje netko drugi gleda ili smatra da su bili pogrešni, npr. krivica preživjele osobe.

Vrste[uredi VE | uredi]

Osobna samomržnja[uredi VE | uredi]

Samomržnja ili samogađenje može proizlaziti iz kompleksa niže vrijednosti. Neki teoretičari sociologije kao Jerry Mander, smatra da televizijske emisije namjerno uključuju samomržnju, negativnu tjelesnu predodžbu, i depresiju, tako da koriste propagandni program koji predlaže lijek za spomenute boljke. Neke pojave samomržnje povezane su s kajanjem osobe za dijelo koje nisu ili jesu počinili. Osobna samomržnja nekada nastaje kao posljedica dugog, učestalog: maltretiranja, ugnjetavanja, ili šikaniranja neke osobe.

Samouništavanje kao oblik samomržnje[uredi VE | uredi]

Samouništavanje je psihološki poremećaj, koja također može uključivati i samomržnju, gdje osoba se osjeća primoranim da se tjelesno ozljeđuju ili da sebi stvaraju materijalnu ili socijalnu štetu kao izlaz za svoju depresiju, tjeskobu, i/ili ljutnju. U nekim slučajevima samouništavanje kada je izraženo u samoozljeđivanju može dovesti do nehotične smrti ili samoubojstva.

Socijalna samomržnja[uredi VE | uredi]

Socijalna samomržnja

Nacionala samomržnja[uredi VE | uredi]

Samomržnja kod osoba proizlazi iz pripadnosti nekoj socijalnoj ili etničkoj skupini, i ona je usko povezana s nacionalnim kompleksom niže vrijednosti, odnosno niskim vrijednovanjem svoje nacije u odnosu na drugu. Ovaj kompleks je jako raširen kod naroda koji su dugo vremena živjeli ili još žive u podređenom položaju prema nekom drugom narodu (kolonijalizam), ili su na nižem ekonomskom, kulturnom ili tehnološkom razvojnom stupnju nego što bi željeli biti. Na primer kod Židova rabi se pojam samomrzeći Židov koji namjerno ili nehotično u sebi čuvaju i ispoljavaju antisemitske osjećaje i radnje. Isto tako u nedavno vrijeme postoji izvještaji, eseji, novinski članci i čak knjige u kojima se navodi da i Hrvati u sebi čuvaju i ispoljavaju mržnju prema svojoj pripadnosti koja se ispoljava prekomjerno negativne, derogativne, i narušavajuće kritike prema svojim sugrađanima, sunarodnjacima i državi. Te kritike su toliko destruktivne da se Hrvati i Hrvatska uspoređiva sprema najzaostalijim i najnerazvijenijim zemljama i kao takva je osuđena na propast. To antihrvatstvo i antihrvatski sentiment koji neki Hrvati ispoljavaju izvlači korijene iz nacionalnog kompleksa niže vrijednosti, i može ali ne mora reflektirati osjećaje niže vrijednosti u samoj osobi ili osjećaje samomržnje, dapače samomrzeći Hrvat može držati osjećaje osobne superiornosti.[4][5][6][7][8][9][10][11] Ova samomržnja nije unikatna kod Hrvata, oblike nacionalne samomržnje uočena je kod na primjer kod Iraca [12] i Filipinaca[13]. Kod svih nacionalnosti gdje je pristuna nacionalna samomržnja, uzroci te samomržnje većinom su atribuirani višestoljetnom nevladanju svojim vlastitim teritorijem i ovisnosti o stranim gospodarima oko donošenja velikih i teških odluka u društvu i ekonomiji.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vrela[uredi VE | uredi]

  1. http://www.mayland.edu/aca111/SelfEsteem.pdf "Self esteem is a state of mind. It is the way you think and feel about yourself. Having high self esteem means having feelings of confidence, worthiness and positive regard for yourself. People with high self esteem feel good about themselves. They feel a sense of belonging and security. They respect themselves and appreciate others. They tend to be successful in life because they feel confident in taking on challenges and risking failure to achieve what they want"
  2. Borderline Personality Disorder - Symptoms. WebMD. pristupljeno 17 June 2012
  3. Am I Depressed?. Help Someone With Depression. pristupljeno 17 June 2012
  4. https://sites.google.com/site/slavennovic/fun/hrvati
  5. http://www.ljportal.com/arhiva/124-pokretaka-snaga-domoljublja-zato-hrvati-sebe-ne-vole-kao-to-se-vole-neke-druge-nacije
  6. http://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/16618-21-godina-neovisnosti-ili-zato-hrvati-ne-vole-sebe-v15-16618
  7. http://www.hrhb.info/content.php?r=2468-Kolumna-M.Holjevca-21-godina-neovisnosti-ili-za%C2%9Ato-Hrvati-ne-vole-sebe
  8. http://dovla.net/2012/05/boris-dezulovic-ne-volis-bas-nikoga-e-onda-si-pravi-hrvat/
  9. http://lipstick.forumotion.net/t656-ne-damo-varsavsku-ali-damo-sebe-eh-hrvati
  10. http://blog.vecernji.hr/don-kacunko/2011/04/26/zasto-hrvati-ne-silaze-s-kriznog-puta/
  11. http://www.hrvatska-rijec.com/2011/10/tuga-je-da-ovu-zemlju-tako-lijepu-i-bogatu-mnogi-njezini-gradani-ne-vole/
  12. http://www.independent.ie/opinion/columnists/kevin-myers/kevin-myers-selfloathing-and-selfregard-have-made-us-what-we-are-26702473.html
  13. http://books.google.com.au/books?id=7jK0RrwCHqQC&pg=PA41&lpg=PA41&dq=filipino+self-hate&source=bl&ots=MhrHXN5jXQ&sig=uJZ1Pk0RIGQtjbxJSoq6d2pQFfI&hl=en&sa=X&ei=YFt5UtOwIYP-iAfWloDwBg&ved=0CI0BEOgBMA44Cg#v=onepage&q=filipino%20self-hate&f=false