Santa Maria de Guadalupe

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Kraljevski samostan Santa María de Guadalupe

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Kraljevski samostan Santa María de Guadalupe
Flag of Spain.svg Španjolska


Santa Maria de Guadalupe na karti Španjolska
Santa Maria de Guadalupe
Santa Maria de Guadalupe
Lokacija samostana Djevice Marije od Guadalupea u Španjolskoj
Godina uvrštenja: 1993. (17. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Kraljevski samostan Djevice Marije od Guadalupe (španjolski: Real Monasterio de Nuestra Señora de Guadalupe) je rimokatolički samostan u Guadalupeu, pokrajina Cáceres, španjolske autonomne zajednice Ekstremadura; stoljećima najvažniji samostan u Španjolskoj koji je 1993. godine proglašen UNESCO-vom svjetskom baštinom zbog iznimne povijesne važnosti (osobito za 1492. godinu), ali i kao vjersko središte Španjolske, koje je predstavljeno skulpturom Gospe, simbolom pokrštavanja Novog Svijeta.

Pročelje crkve
Klaustar samostana

Povijest[uredi VE | uredi]

Samostan potječe iz 13. stoljeća kada je pastir Gil Cordero iz Cáceresa, na obali rijeke Guadalupe otkrio skulpturu Gospe koju je netko sakrio tijekom maurske invazije 714. godine. Na mjestu gdje je pronađena podignuta je kapela. Alfons XI. je više puta posjetio kapelu i molio se Gospi od Guadalupe prije bitke za Rio Salado (1340.). Nakon pobjede u toj bitci, čiji je ishod pripisao Gospi, odlučio je na mjestu kapele izgraditi kraljevsko svetište i započela je izgradnja kompleksa. God. 1389., monasi Hijeronimiti su preuzeli samostan i učinili ga svojim središtem. Izgradnja se nastavila pod upravom monaha i 1474. god. u samostanu je sahranjen kralj Henrik IV. Kastiljski, uz svoju majku, Mariju Aragonsku.

Kristofor Kolumbo je nakon otkrića Amerike, kao hodočasnik pohodio ovaj samostan i tu se zahvalio nebesima na tom otkriću. Samostan ima snažnu povezanost s Novim Svijetom, gdje je Gospa od Guadalupe visoko cijenjena, od svetišta Gospi od Guadalupe širom Meksika i šire.

Iako su svećenici iz ovog samostana osnovali slavni samostan Escorial, koji je bio mnogo bliži kraljevskoj rezidenciji, Santa Maria de Guadalupe je ostala pod kraljevskim pokrovstvom. Ostao je najvažnijim španjolskim vjerskim središtem sve do sekularizacije samostana 1835. godine. U 20. stoljeću, samostan su oživjeli franjevci i 1955. godine, papa Pio XII. dodijelio mu je titulu "Manje papinske bazilike".

Odlike[uredi VE | uredi]

Samostan je tijekom stoljeća izgrađen u više umjetničkih stilova, a kompleksom dominira glavna crkva (templo mayor) koju su u gotičkom stilu izgradili Alfons XI. i njegovi nasljednici u 15. stoljeću. Kvadratična kapela sv. Kataline (Santa Catalina) je također iz 15. stoljeća, a njena skupina ukrašenih grobnica potječe iz 17. stoljeća. Ona je povezana kapelom relikvija (16. st.) s bogato ukrašenom baroknom sakristijom (1638.-47.) u kojoj se nalazi serija slika Zurbarána.

Iza bazilike se nalazi oktogonalna barokna građevina Camarin de la Virgen (1687.-96.) koja ima impresivnu Gospinu dvoranu ukrašenu štuko dekoracijama, s devet slika (Luca Giordano), i prijestoljem na kojemu je smještena slavna skulptura Gospe po kojoj je kompleks dobio ime.

Ostale važne građevine su:

Nažalost, palača Izabele I. iz 15. stoljeća je srušena 1856. godine.

Bilješke[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Santa Maria de Guadalupe

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 39°27′10″N 5°19′39″W / 39.45278°N 5.3275°W / 39.45278; -5.3275