Saudijska Arabija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kraljevina Saudijska Arabija
المملكة العربية السعودية
(Al-Mamlakâ al-'Arabīyâ as-Sa'ūdīyâ)
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Aš al-Malik
Položaj Saudijske Arabije
Glavni grad Rijad
Službeni jezik arapski
Vlada
 - Kralj Abdullah bin Abdulaziz al-Saud
 - Predsjednik Vlade Abdullah bin Abdulaziz al-Saud
Neovisnost Ujedinjenje 23. rujna 1932.
Površina 14. po veličini
 - ukupno 2.218.0001) km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 45. po veličini
 - ukupno (2003) 24.293.844
 - gustoća 12/km2
Valuta Saudijski rijal (100 halala)
Pozivni broj +966
Vremenska zona UTC +3
Internetski nastavak .sa
1 Procjena. Točnu površinu teško je utvrditi jer neke granice sa susjedima nisu precizno određene.

Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija je država na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom, na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Saudijske Arabije
Islamski vjerski reformator Muhammad ibn Abd al-Wahhab udružio je oko 1750. godine snage s vladarom mjesta Diriyah u središnjoj Arabiji, Muhammadom ibn Saudom, čiji su nasljednici do početka 19. stoljeća s potporom širokih slojeva oduševljenih novim vjerskim vođom osvojili većinu Arapskog poluotoka. Veza dinastije Saud s vehabijskom interpretacijom islama ostat će jedno od ključnih obilježja saudijske države i u budućnosti.

Nova arapska sila pobudila je reakciju svojih moćnih susjeda, Otomanskog Carstva i njegovog saveznika Egipta koji su 1818. uništili prvu saudijsku državu. Ubrzo je uslijedila obnova, ali druga država podlegla je unutarnjim sukobima i ratovima sa susjedima 1891. godine.

Modernu Saudijsku Arabiju osnovao je Abdul Aziz Al-Saud, poznat kao Ibn Saud, koji je 1902. započeo okupljati tradicionalne obiteljske zemlje kombinacijom oružanih sukoba i vješte diplomacije. Ujedinjeno Kraljevstvo, tada najznačajnija sila na Bliskom istoku, priznalo je neovisnost Saudove kraljevine 1927., a 1932. Hidžaz i Nedžd (središnji dio Arapskog poluotoka) i formalno su ujedinjeni u Kraljevinu Saudijsku Arabiju.

Početak iskorištavanja nafte nakon drugog svjetskog rata preobrazio je nekad zaostalu nomadsku zemlju, omogućivši izgradnju infrastrukture i državu blagostanja po europskom modelu. Na međunarodnom planu Saudijska Arabija balansira između dobrih odnosa s državama Zapada i odanosti zajedničkim arapskim ciljevima. Saudijsko društvo još je uvijek u velikoj mjeri konzervativno i značajan utjecaj imaju islamski vjerski vođe (ulema).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Saudijske Arabije
Najveći dio zemlje zauzima pustinja. Na zapadu, uz Crveno more, uzdižu se planinski lanci Hidžaz i Asir s najvišim vrhom Sawdom (3.133 m). S istočne strane planina teren se polako spušta do zapadnog priobalja uz Perzijski zaljev i granica s UAE i Omanom. Većina teritorija slabo je naseljena, a stanovništvo je koncentrirano u gradovima na zapadnoj obali i njenom zaleđu (Jeddah, Meka, Medina), glavnom gradu Rijadu u središtu zemlje, te na istočnom priobalju gdje je locirana većina naftnih izvora (Dammam, Hufuf, Dahran).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Islam je religija gotovo cjelokupnog domaćeg stanovništva i jedini ima službeno priznanje. Saudijska Arabija je kolijevka ove vjere i u zemlji se nalaze dva najvažnija islamska svetišta, Meka i Medina. Arapski, odnosno njegov lokalni dijalekt, je jezik većine stanovništva. Velik broj stanovnika (oko 6 mil.) su strani državljani na radu u industriji nafte i u drugim sektorima gospodarstva.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Saudijske Arabije
Saudijska Arabija najveći je svjetski izvoznik nafte, čiji je udio u BDP-u 40%, a u izvozu 90%. Fluktuacije cijene nafte na svjetskom tržištu izrazito pogađaju saudijsko gospodarstvo pa su česti i proračunski deficiti u godinama niskih cijena. BDP je u 2003. bio 11.800 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Saudijska Arabija
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Saudijska Arabija
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Saudijske Arabije
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Saudijska Arabija u Wječniku, slobodnom rječniku.