Schrödingerova mačka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Schrödingerova mačka čeka sudbinu. Na slici je mačka, bočica otrova i izvor zračenja su u zapečaćenoj kutiji. Ako unutarnji monitor otkrije radioaktivnost (primjerice od raspada jednog atoma), bočica će se zatresti te ispustiti otrov koji će ubiti mačku. Kopenhagenska interpretacija kvantne mehanike implicira da nakon nekog vremena mačke je simultano živa i mrtva. Ipak, kad netko pogleda u kutiju, vidi mačku, ili živu ili mrtvu, nikako i živu i mrtvu. Ovo nas zapravo pita kad zapravo okončava kvantna superpozicija te zbilj kolabira u jednu ili drugu mogućnost.

Schrödingerova mačka je misaoni pokus koji ponekad opisujemo kao paradoks. Djeluje u naizgled paradoksalnom kognitivnom pokusu u kvantnoj mehanici. Ispitivanje je razradio austrijski fizičar Erwin Schrödinger. Pokušava ilustrirati nedorečenost rane interpretacije kvantne mehanike pri prijelazu iz subatomskih u makroskopski sustav.

Pokus ilustrira što je Schrödinger vidio kad se problem Kopenhagenske interpretacije kvantne mehanike primijeni na svakodnevne objekte, jer tad na kraju ishod proturiječi zdravom razumu. Scenarij prikazuje mačku koja može biti i živa ili mrtva, ovisno o prijašnjem nasumičnom događaju. Iako je izvorni "pokus" bio zamišljen, slična se načela istraživalo i rabilo u praktičnim primjenama. Misaoni pokus često se pojavljivao u teorijskim raspravama interpretacijâ kvantne mehanike. Tijekom razvijanja ovog pokusa, Schrödinger je izmislio izraz Verschränkung (kvantna prepletenost).

Izvor i motiv[uredi VE | uredi]

Schrödinger je ovaj pokus smislio kao raspravu za česticu EPR koja je dobila ime prema autorima Einsteinu, Podolskom i Rosenu 1935. godine.[1]

Opis[uredi VE | uredi]

U zatvorenoj kutiji neka sjedi mačka. Također se u istoj kutiji nalazi radioaktivna atomska jezgra i posuda otrovnog plina. Mačka na uređaj ne može utjecati. Ispitivanje je spremno nakon što je 50% mogućnosti da se atomska jezgra raspadne. Ako se jezgra raspadne, odbacit će dio koji će aktivirati uređaj, a to otvara posudu sa plinom, tako da plin mačku ubije. Ako se jezgra ne raspadne, mačka preživi. Kvantno-mehanično gledano neprimijećeni dio čestice, predstavlja superpoziciju (koegzistiraju) "raspadnutog" i "neraspadnutog djela jezgre." Kada promatrač otvara posudu, vidi samo "raspadnutu jezgru / mrtvu mačku" ili "neraspadnutu jezgru / živu mačku". Pitanje je: kada sustav prestaje postojati kao mješavina dvaju stanja i postaje jedno ili drugo?

Paradoks kvantne mehanike "Schrödingerova mačka" prema višesvjetovnom predstavljanju. U ovom prikazu, svaki je događaj neka granična točka. Mačka je i živa i mrtva, neglede toga je li kutija otvorena, no "živa" i "mrtva" mačka nalaze se u dvjema odvojenim granama svemira koja su jednako stvarna, ali ta dva svijeta ne mogu biti u interakciji jedan s drugim.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Schrödingerova mačka.