Seget

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Seget. Za gradsko naselje Umaga, pogledajte Seget (Umag).
Seget
Coats of arms of None.svg
Seget na karti Hrvatska
Seget
Seget
Seget na karti Hrvatske
Koordinate: 43°31′N 16°14′E / 43.52°N 16.23°E / 43.52; 16.23
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Vinko Zulim
Naselja u sastavu općine Bristivica, Ljubitovica, Prapatnica,
Seget Donji, Seget Gornji,
Seget Vranjica
Površina 77,90 km2
Stanovništvo (2011.) 4.854

Seget je općina u Hrvatskoj.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Općina se sastoji od 6 naselja (stanje 2006.), to su: Bristivica, Ljubitovica, Prapatnica, Seget Donji, Seget Gornji i Seget Vranjica.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se pokraj Trogira i funkcionira kao predgrađe.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Seget ima 4.854[1] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 97,40%[2], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 94,79% čine pripadnici katoličke vjere.[3]

Uprava[uredi VE | uredi]

Načelnik Općine Seget je Vinko Zulim. Pročelnik Općine Seget je Ivo Sorić.

Povijest[uredi VE | uredi]

Seget je osnovan 13.1.1564 godine odlukom mletačkog kneza i kapetana Trogira Augustina Bemba kojom je dopušteno Jakovu Rotondu pisaru trogirske gradske blagajne izgraditi kaštel u kojem će se skloniti i on i njegovi seljaci u slučaju ratne opasnosti.[4] Seget je jedno od više utvrđenja nastalih oko Trogira (sedam kaštela istočno i dva zapadno) u 15. i 16. stoljeću.

Pod pritiskom i turskih pustošenja i izričite naredbe mletačkih vlasti tijekom 16. i 17. stoljeća seljaci okolnih sela (Smokvica, Vraca-danas više ne postoje već su lokaliteti u Gornjem Segetu) su se naselili u ovaj novoizgrađeni kaštel kao što su se seljaci kaštelanskog polja uselili svoje kaštele. Kad je 300 poljičkih porodica pod vodstvom Janka Marjanovića godine 1570. prebjeglo s osmanskog teritorija na mletački, dio tih obitelji naseljen je na splitskom a dio na trogirskom području pa su tom prigodom stigli u Seget i poljički doseljenici.

Nakon Kandijskog rata godne 1699. je kršćanski narod iz turskog teritorija masovno i organizirano prelazio na mletački; tu su izbjeglice smještane na takozvanu Novu stečevinu (Aquisto Nuovo) - teritorij osvojen od Turaka čime se i teritorij trogirske komune proširio za područje današnjeg Segeta Gornjeg. Godine 1711. je na trogirskom području izvršen popis[5] vlasnika zemljišta i stoke. U Segetu je tada izbrojano ukupno 52 obitelji s ukupno 343 osobe. Iz broja komada krupne stoke koje su posjedovali segećani (29 konja, 106 volova, 158 krava, 58 telića i 3249 komada sitne stoke ) vidi se da su pretežito živjeli od stočarstva.

Godine 1743. zabilježeno je 90 obitelji i 649 osoba.

Austrijski popisi govore o daljnjem rastu broja stanovnika od 1021 stanovnika godine 1880.-te preko 1443 stanovnika godine 1900.te pa do 2035 stanovnika godine 1961. (Izvor: NARODNOSTNI I VJERSKI SASTAV STANOVNIŠTVA HRVATSKE 1880-1991. PO NASELJMA, REPBLIKA HRVATSKA DZS, ZAGREB 1998.) Tijekom ta dva stoljeća (od XVIII do XX) došlo je do gotovo potpunog preseljenja stanovništva iz Gornjeg Segeta u Donji Seget vjerojatno uzrokovanog prelaskom s glavne djelatnosti poljoprivrede i sitnog stočarstva na turizam.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola Kralj Zvonimir.

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Segetske mažuretkinje

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  2. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  3. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  4. C.Fisković : "Segetski spomenici", u "Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku" LVI-LIX/2,1954-1957
  5. Omašić Vjeko: "Katastik trogirskog dijela Nove stečevine iz 1711 godine" u Građa i prilozi za povijest Dalmacije, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, svezak 8. Split 1974.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Seget koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.