Selce

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Selce. Za druga značenja, pogledajte Selce (razdvojba).
Selce
Selce na karti Hrvatska
Selce
Selce
Selce na zemljovidu Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Crikvenica
Najbliži (veći) grad Crikvenica, Rijeka
Zemljopisne koordinate 45°09′18″N 14°43′16″E / 45.155°N 14.721°E / 45.155; 14.721Koordinate: 45°09′18″N 14°43′16″E / 45.155°N 14.721°E / 45.155; 14.721
Pošta 51266 Selce
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI
Selce marina 0408.jpg

Selce je naselje južno od Crikvenice, koje upravno pripada općini Crikvenica.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 1623
  • 1991. - 1439 (Hrvati - 1253, Srbi - 50, Jugoslaveni - 50, ostali - 86)
  • 1981. - 1486 (Hrvati - 1282, Jugoslaveni - 122, Srbi - 50, ostali - 32)
  • 1971. - 1196 (Hrvati - 1102, Srbi - 38, Jugoslaveni - 18, ostali - 38)

Izvor: CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Povijest[uredi VE | uredi]

Question copyright.svg
Postoji mogućnost da je tekst ili veliki dio teksta prepisan s [ ove stranice]. Ako postoji dopusnica za uporabu teksta, to bi trebalo biti istaknuto na stranici za razgovor. Ako dopusnica ne postoji, tekst je potrebno obrisati!

Rok za isticanje potrebnih dopusnica je {{{datum}}}, nakon čega će tekst biti obrisan. Vidi upute za dobivanje dopusnice.

[[Kategorija:Neodgovarajući sadržaj {{{datum}}}]]

Selce je hrvatsko, primorsko naselje koje je nekada u davnoj prošlosti pripadalo ilirskoj državi Liburniji, poslije Vinodolskoj županiji, potom neko vrijeme Austrijskom primorju. Tek nakon Napoleonovih osvajanja i Austraije napokon pripada Hrvatskom primorju. Tridesetih godina 18. stoljeća selačka obala još nije bila uređena. Sve je bio samo žal. Središnji je objekt Palada (nazvan tako po drvenim stupovima - palima). Ona je postojala već početkom 18. stoljeća, ali svoj današnji oblik dobila je kasnije. Godine 1792. bila je učvršćena, proširena i povećana kako bi mogla primiti i veće brodove i kako bi se tu mogao obavljati ukrcaj i iskrcaj robe. Tada je uređena i selačka Placa i izgrađen je prvi veliki magazin.

Godine 1874. porušena je drvena Palada i izgrađena nova, kamena. Bila je dugačka 28 metara. Potom je 1881. produžena za novih 15 m, da bi konačno 1908. godine bila produžena za još 20 m i dobila današnji oblik. Izgradnjom Palade uspostavljena je i parobrodska veza, pa je Selce povezano s Rijekom i Zadrom. Godine 1793. otvoren je u Selcu lučki ured koji je radio sve do 1947. godine. S lijeve strane, ispod Zakloštra, izgrađen je 1894. godine zaštitni mol (brac), uz koji je poslije izgrađeno i glavno kupalište. Na lijevoj strani porta je mol (prva selačka marina). Prvotno je to bio manji mol s lijevim krakom, kasnije je dograđen, a 1986. dobiva današnji oblik. Obala između Palade i braca uređena je poslije, a današnji oblik dobila je tek tridesetih godina prošlog stoljeća. S desne je strane (od Palade prema Polači) porat nastajao postupno. U prvoj fazi samo do Podravice (Podčićanj), zatim je uređen i park na prilazu Polači, a poslije i sav predio do ispod vile Šalde, uključivši i Bazene. Tome treba dodati i predio od braca do Slane (uređen osamdesetih godina), te predio od vile Šalde do Hotela Marina, koji je zadržao približno stari oblik, sa žalom (prirodna plaža). Selačka se luka s pravom dugo smatrala "lukom spasa", jer je zaštićena od svih vjetrova, osim od nevera u ljetnim mjesecima. Preze (kameni blokovi koji služe za privez brodova) na selačkoj rivi i u dragi Jesenova svjedoče o brodovima koji su tu sve donedavno rado nalazili zaštitu od jakih vjetrova.

Današnje je naselje nastalo od nekadašnjih triju zaselaka općine Bribir: Metlina, Brdo i Selce. Ti su zaseoci već krajem 19. stoljeća toliko srasli, da je krajem devedesetih godina uveden zajednički naziv za ovdašnju poštu, a 1902. godine i službeno je za sva tri naselja uvedeno ime Selce. Selački općinari tako su odlučili da se ime tog naselja ne bi miješalo sa sličnim imenom za naselje na Braču (Selca). Integrirajući element je bila selačka Placa na kojoj se događala sva gospodarstvena djelatnost - trgovina, pomorstvo, brodarstvo.

Upravno, Selce je danas prigradsko naselje grada Crikvenice, iako nema neke veće fizičke granice između Selca i Crikvenice. Jedini podsjetnik na to je kamen na donjoj cesti, uz more, koji označava graničnu točku, postavljen još u vrijeme kada su Francuzi gradili tu cestu. Selce je stotinjak godina bilo zasebna upravno jedinica, općina, da bi 1950. ušlo u sastav Crikvenice i ostalo tako do danas. Selčani se nikad nisu do kraja pomirili sa takvim stanjem, stalno iščekujući da će ponovo postati općinom.

Ima nekoliko znakovitih obilježja koja Selce čine prepoznatljivim, neponovljivim i jedinstvenim. Selčanima i većini namjernika, to su najdraža mjesta. Već na samom prilazu, Selce se prepoznaje po zvoniku župne crkve svete Katarine, koji je tu već od 1888. godine. Selačka je draga prepoznatljiva po svom obliku - raširen polukrug, pitoma obala i blag uspon brijega u pozadini. Jasan je znak prepoznavanja Selca selačka Placa, s Paladom (glavno pristanište) kao središtem modernog naselja, ali i mjestom najvažnijih gospodarskih zbivanja u više od četiri stoljeća. Tu su začeti trgovina i pomorstvo još u doba Frankopana i Zrinskih, od kojih potječe i današnja Harmica (u njoj su sada smješteni banka i mjesni ured) te Zrinski (nekad dvorac kao poslovno zdanje i neka vrsta kuće za odmor, potom dva mala magazina, poslije hotel pa odmaralište, a danas stambeno-poslovna zgrada).

Kulturni spomenici[uredi VE | uredi]

  • Župna crkva Svete Katarine
  • Kapela Sv. Katarine
  • Kapela Sv. Josipa
  • Kapela Sv. Fabiana i Sebastiana
  • Kapela Sv. Jurja

Galerija[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Selce