Shenyang

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Shenyang
沈阳
Panorama Shenyanga u sutonu
Panorama Shenyanga u sutonu
Koordinate: 41°44′N 123°53′E / 41.733°N 123.883°E / 41.733; 123.883Koordinate: 41°44′N 123°53′E / 41.733°N 123.883°E / 41.733; 123.883
Država Flag of the People's Republic of China.svg Kina
Pokrajina Liaoning
Vlast
 - Gradonačelnik Li Yingjie
Površina
 - Urbano područje 3.495 km²
 - Područje utjecaja 12.924 km²
Visina 55 m
Stanovništvo (2010.)
 - Urbano područje 5.743.718
 - Urbana gustoća 1.700 stanovnika/km²
 - Područje utjecaja 8.106.171
 - Gustoća područja utjecaja 630 stanovnika/km²
Vremenska zona Kinesko standardno vrijeme (UTC+8)
 - Ljeto (DST) ne primjenjuje se (UTC+8)
Poštanski broj 110000
Pozivni broj 24
BDP (2011.) 501,5 bilijuna $
- po glavi stanovnika 79.106 $
Registarske pločice 辽A
Službena stranica www.shenyang.gov.cn
Zemljovid
Položaj Shenyanga u pokrajini Liaoning i Liaoninga u Kini

Položaj Shenyanga u pokrajini Liaoning i Liaoninga u Kini

Shenyang (mandžurski: Mukden) je grad na sjeveroistoku Kine u tradicionalnoj regiji Mandžuriji. Glavni je grad kineske pokrajine Liaoning. Shenyang je značajan industrijski i prometni centar sjeveroistočne Kine. Grad se još naziva Shengjing (盛京) ili Fengtian (奉天).

Pogled na grad s olimpijskim stadionom; trg Zhongshan i palača Mukden; zgrade u novom gradu i Shenyang noću

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Satelitski snimak urbane aglomeracije Shenyang-Fushun 2010. god. Veći lijevi dio je Shenyang, a manji desni Fushun.

Shenyang se nalazi u aluvijalnoj (riječnoj) dolini koju je stvorila rijeka Liao. Grad leži na rijeci Hun, glavnom pritoku rijeke Liao. Istočno od grada je šumovita planina Changbai. Shenyang je glavno prometno čvorište južne Mandžurije gdje se sijeku ceste koje vode prema Pekingu, sjeveru Mandžurije i Sjevernoj Koreji.

Klima je vlažna kontinentalna. Ljeta su vruća i vlažna (do grada dopire utjecaj monsuna), a zime hladne i suhe (zbog utjecaja sibirske anticiklone). Vrlo su izražena godišnja doba.

Povijest[uredi VE | uredi]

Mauzolej Zhaolin Qinga u Shenyangu

U mlađem kamenom dobu je na prostoru Shenyanga postojala kultura Xinle. Shenyang je oko 300. pr. Kr. utemeljio general Qin Kai iz države Yan u razdoblju kad je Kina bila podijeljena na više država koje su međusobno ratovale (razdoblje ratujućih država). Grad je nazvan Hou. Ime Shenyang je dobio u doba dinastije Ming.

1625. ga je svojom prijestolnicom proglasio Nurhaci, vođa Mandžurije koji će kasnije osvojiti cijelu Kinu i utemeljiti dinastiju Qing. Grad je nazvan Shengjing i bio je glavni grad dinastije Qing do selidbe u Peking 1644. U njemu je ostala carska palača i riznica. 1657. je u prostoru Shenyanga osnovana prefektura Fengtian.

Početkom 20. st. slabi snaga Kine, a jača interes Rusije i Japana za Mandžurijom bogatom ugljenom i sirovinama. 1905. je kod Shenyanga vođena Bitka kod Mukdena, odlučujuća bitka Rusko-japanskog rata. Zbog japanske pobjede je Mandžurija došla pod japanski gospodarski utjecaj i sagrađena je Južna mandžurijska željeznica. Shengjin se od 1914. ponovo zove Shenyang. Bio je jedna od postaja na Južnoj mandžurijskoj željeznici i nakon toga brzo raste. U njemu se razvija industrija i postaje gospodarski centar.

1931. su Kinezi kod Shenyanga minirali dio pruge. To je bio povod Japanu da napadne Mandžuriju i stvori Mandžukuo, posebnu državu pod japanskom okupacijom. Tokom japanske okupacije se Shenyang zvao Fengtian i bio značajan industrijski centar. 1945. su grad zauzele sovjetske snage nakon čega je prešao u ruke kineskih nacionalista. Tokom Kineskog građanskog rata je bio baza Kuomintanga, a komunisti su ga zauzeli 1948. I u doba komunističke vlasti se Shenyang razvija kao značajan industrijski centar. Tokom 1970-ih godina je bio treći po snazi kineski industrijski centar (nakon Peking i Tianjina). Nakon 1990. se Kina gospodarski vrlo brzo razvija, ali slabi značenje Mandžurije koja od najrazvijenijeg postaje slabije razvijen dio Kine, te zbog toga slabi i gospodarsko značenje Shenyanga.

Park u Shenyangu.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Shenyang ima nekoliko znamenitosti koje su uvrštene na listu svjetske baštine UNESCO-a. Najvažnija je palača Mukden[1]) koja je bila sjedište cara u doba dinastije Qing, a danas je muzej. Palača se sastoji od 114 građevina, izgrađenih od 1625.-26., te 1783. godine. U njoj se nalazi važna knjižnica u kojoj je zabilježen nastanak posljednje kineske dinastije, prije nego je preselila svoju prijestolnicu u Peking, čime se središte moći u Kini preselilo u središte države. Nakon toga je ova palača postala palačom-ljetnikovcem, a glavna rezidencija je bio Zabranjeni grad. Palače je svjedočanstvo izvanredne arhitekture i povijesti dinstije Qing, te kulturnih tradicija Mandžuraca i drugih naroda sjeverne Kine.

Na listi svjetske baštine su i grobnice careva dinastije Qing (Dongling-grobnica prvog cara Nurhacija i Zhaoling-grobnica drugog cara Huang Taijija smještena u parku Beiling).

Značajan je Svjetski hortikulturni izložbeni centar u kojem je 2006. Expo organizirao Međunarodnu hortikulturnu izložbu. Zanimljivi su ostaci pretpovijesne kulture Xinle za koje postoji poseban muzej.

Uprava[uredi VE | uredi]

Podpokrajinski grad Shenyang je podijeljen u 10 distrikta (区 qu), 1 samostalni gradski okrug (市 shi) i 3 okruga (县 xian):

Zemljovid # Ime Hanzi Pinyin Populacija
(2010.)
Površina (km²) Gustoća (st./km²)
Shenyang mcp.png
Gradsko područje
1. Shenhe 沈河区 Shěnhé Qū 713.569 18 33.889
2. Heping 和平区 Hépíng Qū 644.244 21 30.476
3. Dadong 大东区 Dàdōng Qū 704.872 51 12.549
4. Huanggu 皇姑区 Huánggū Qū 804.600 37 20.270
5. Tiexi 铁西区 Tiěxī Qū 849.813 39 20.769
Predgrađa
6. Sujiatun 苏家屯区 Sūjiātún Qū 428.715 776 541
7. Dongling 东陵区 Dōnglíng Qū 286.055 896 458
8. Shenbei 沈北新区 Shěnběi Xīnqū 318.041 852 329
9. Yuhong 于洪区 Yúhóng Qū 381.033 774 452
Satelitski gradovi
10. Xinmin 新民市 Xīnmín Shì 700.270 3.315 208
Sela
11. Liaozhong 辽中县 Liáozhōng Xiàn 540.396 1.670 317
12. Kangping 康平县 Kāngpíng Xiàn 353.061 2.173 161
13. Faku 法库县 Fǎkù Xiàn 449.996 2.320 194

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Shenyang je industrijski centar prvenstveno koncentriran na tešku industriju (metalurgija, proizvodnja strojeva, dijelova za avione i automobile, vojna industrija). Takva industrija se temelji na prirodnim bogatstvima Mandžurije (ugljen, željezna ruda) i bila je najznačajnija tokom većeg dijela 20. st., ali ne odgovara današnjim gospodarskim kretanjima. Zbog toga je Shenyang bio (uz ostatak Mandžurije) gospodarski najrazvijeniji dio Kine tokom većeg dijela 20. st., ali danas mu gospodarsko značenje opada, dok raste značenje obalnog dijela Kine. Također teška industrija zagađuje okoliš i stvara ekološke probleme. Kineska vlada je prepoznala probleme, te je od 2003. pokrenula projekt revitalizacije sjeveroistočne Kine kojim pokušava uvesti modernu tehnologiju i modernizirati industriju.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. carske palače dinastija Ming i Qing na UNESCO-vim stranicama (engl.) Preuzeto 4. kolovoza 2011.