Sibirski tigar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sibirski tigar
Siberian tiger hanging at bar.jpg
Status zaštite

Status iucn2.3 CR.svg

Status zaštite: Kritično

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Felidae
Potporodica: Pantherinae
Rod: Panthera
Vrsta: P. tigris
Podvrsta: P. t. altaica
Trojno ime
Panthera tigris altaica
Temminck, 1844.
Raspon
Područje koje nastanjuje sibirski tigar

Područje koje nastanjuje sibirski tigar

Sibirski tigar (Panthera tigris altaica) je najveća mačka na svijetu. Pripada carstvu životinja, razredu sisavaca, natporodici mačaka, porodici velikih mačaka i jedna je podvrsta vrste tigrova. Živi u sibirskim šumama i prašumama, lovi kao i ostali tigrovi. Sibirski tigrovi su ugroženi jer se izlovljavaju zbog crvenkastog krzna ukrašenog crnim prugama.

Osobine[uredi VE | uredi]

Građa tijela[uredi VE | uredi]

Sibirski tigar je vrlo snažan i mišićav. Može biti dug od vrha njuške do kraja repa gotovo 4 m, od čega na rep otpada oko 90 cm. Visina do ramena može biti do 1,15 m, što ga čini najvećim i nasnažnijim od svih podvrsta tigrova. Može težiti od 100 do 320 kg, no mogući su i ekstremni izuzeci: najteži do sada poznati sibirski tigar je bio težak gotovo 400 kg.

Krzno[uredi VE | uredi]

Osnovna boja njegovog krzna je žućkasta, dok su mu trbuh i početak unutrašnje strane bedara bijeli. Pruge su tanke i dugačke, a značajno je svjetliji od svojih srodnika koji žive južnije. Krzno mu omogućava dobro prikrivanje u snijegom pokrivenim tajgama. Kako u tim područjima temperatura može biti i do -45°C, neophodno mu je gusto i dugačko krzno. Ispod krzna ima na trbuhu i bedrima sloj masnoće koja doprinosi boljoj izolaciji od ekstremnih hladnoća.

Ostalo[uredi VE | uredi]

Oko 10 cm duge i oštre kandže su mu uvučene, osim kad krene u napad na plijen. Vid mu je oko 5 puta bolji od ljudskog. Vidi binakularno i razlikuje boje. U punom trku može doseći do 80 km/h.

Način života[uredi VE | uredi]

Mužjak sibirskog tigra je samotnjačka životinja i živi na području veličine do 3.000 km² čije granice obilježava urinom i oštrenjem kandži na određenim, markantnim stablima. Često živi u istom području nekoliko godina prije nego krene u potragu za novim. Područja mužjaka i ženki se preklapaju, tako da na području jednog mužjaka žive prosječno dvije ženke. Ako u njegov revir uđe drugi mužjak, on brani svoj prostor, koncentrirajući se pri tome na važne granice sa ženkama i na mjesta bogatija lovinom.

Oni su noćne životinje, a očekivani životni vijek im se kreće između 15 i 20 godina.

Hrana i lov[uredi VE | uredi]

Sibirski tigar mora dnevno pojesti 9 do 10 kg mesa jer je njegova potreba za rezervama energije izuzetno velika kako bi mogao preživjeti u vlo hladnoj klimi. Preživljavaju loveći razne vrste jelena, divlje koze, divlje svinje, risove, medvjede i manju lovinu. Ako nema druge lovine, ubit će i psa ili domaću stoku. Zahvaljujući snažnoj građi, može i tešku lovinu odvući daleko do nekog mirnog mjesta da ju pojede ili pohrani.

Provodi puno vremena u lovu, jer samo oko 10% napada uspijeva. Napad započinje šuljanjem. Kad priđe dovoljno blizu plijenu, snažnim skokom skače lovini na leđa da bi zario zube u njegovu šiju. Stražnjim nogama ostaje čvrsto na tlu kako bi lovinu pritisnuo na zemlju. Nakon toga, veću lovinu ubija ugrizom u grlo, dok manje ugibaju već od ugriza u šiju.

Rasprostranjenost i ugroženost[uredi VE | uredi]

Životni prostor sibirskog tigra rasprostire se od Sibira preko Amura i Usurija do sjeverne Kine.

U zoološkim vrtovima živi višestruko više sibirskih tigrova nego u prirodi. Njihov broj u prirodi se procjenjuje na oko 350 jedinki. Veliku ugrozu za ove tigrove predstavlja i neprekidno smanjivanje njihovog životnog prostora.

Sibirski tigrovi u Hrvatskoj žive u 4 zoološka vrta, točnije svim osim osječkog.

Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Panthera tigris altaica