Siksto I.
Izvor: Wikipedija
| Siksto I. Sixtus I. |
|
|---|---|
![]() |
|
| Pravo ime | Sixtus, Xystus |
| Početak pontifikata | ~ 117 ili 119. |
| Kraj pontifikata | ~ 126. ili 128. |
| Prethodnik | Aleksandar I. (~ 106. - ~ 115.) |
| Nasljednik | Telesfor (~ 126.- ~ 137.) |
| Rođen | ? Rim |
| Umro | oko ~ 117 ili 119. Rim |
| Ostali pape imena Siksto | |
| Portal:Kršćanstvo | |
Siksto I. je bio sedmi papa, nasljednik Aleksandra I. , od 117. ili 119. do 126. ili 128.
[uredi] Životopis
Bio je sin nakog Rimljanina imenom Pastor, iz područja Via Lata. Ime Sikst (lat. Xystus) vjerojatno je grčkog podrijetla.
Prema Liberijevu katalogu papa, bio je rimski biskup u doba cara Hadrijana, „a consulatu Nigri et Aproniani usque Vero III et Ambibulo“, „od konzulata Nigrova i Apronijanova, do onog Vera III. i Ambibula“, to jest od 117.-126.
Povjesničar Euzebije Cezarejski, međutim, u dva svoja spisa donosi i dvije kronologije. U Chroniconu kaže da je ovaj bio papa od 114. do 124., a u djelu Historia ecclesiastica kaže da mu je pontifikat trajao od 114. do 128. U svakom slučaju, stručnjaci se slažu da je bio papa oko deset godina.
Prema zbirci Liber pontificalis, za svoga je pontifikata donio tri važne odluke:
- nitko, osim onoga koji predvodi liturgiju, ne smije za vrijeme posvete dodirivati kalež i patenu;
- biskupi koji su pohodili Svetu stolicu, po povratku u svoju dijecezu moraju pokazati apostolsko pismo kojim se potvrđuje njihovo puno zajedništvo s Petrovim nasljednikom;
- nakon predslovlja u misi, svećenik mora zajedno s narodom recitirati Sanctus.
U doba njegova papinstva pojavljuju se vjerojatno prve razlike u odnosu na istočne Crkve. Naime, zapadna je Crkva tada već slavila Uskrs, a na istoku taj običaj još nije bio poznat. Pripisane su mu dvije poslanice o nauku o Presveto Trojstvo (nauk) i o primatu biskupa Rima, koje su se međutim pokazale apokrifnima.
Prema jednoj legendi Siksto I. poslao je prvoga misionara, biskupa Pelegrina, u Galiju.
Po smrti pokopan je u bazilici sv. Petra u Rimu. Različiti katalozi papa i martirologiji navode ga kao mučenika, no budući da nema o tome ni dokaza ni dodatnih pojedinosti, i sama ga je Katolička Crkva isključila iz popisa obaveznih spomendana.
[uredi] Rimski martirologij
Rimski martirologij donosi o ovom papi sljedeće:
