Sirakuza

Izvor: Wikipedija

Sirakuza Sarausa
	Koordinate općine nalaze se izvan karte.
Regija:	Sicilija
Pokrajina:	Siracusa (SR)
Stanovništvo:	123.322 (31. prosinca 2004.)
Gustoća stanovništva:	593 stan./km²
Poštanski broj:	96100
Pozivni broj:	0931
Svetac zaštitnik:	Sveta Lucija
Službena stranica:	Sirakuza

Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki Συρακοῦσαι, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad provincije Siracuse. Drevna jezgra Sirakuze je danas na UNESCO-ovom popisu Svjetske baštine. Cicerona je ovaj grad opisao kao "najveći grčki grad i najljepši od svih njih".

Arheološka istraživanja otkrila su tragove ljudskog djelovanja na području Sirakuze koji datiraju još u 14. stoljeće p. n. e. U 8. stoljeću pr. Kr. Korinćani su na tom mjestu osnovali novi grad Sirakuzu, tjerajući njene bivše stanovnike prema planinskim dijelovima otoka. Dobila je ime po obližnjem plodnom močvarnom području Syako. Korinćani su mnogo pažnje pridavali političkom i ekonomskom razvoju Sirakuze, te širenju njenih granica, što je, kroz period od 70 godina rezultiralo stvaranjem triju novih kolonija: Akrai, 664. p. n. e. (današnji Palazzolo Acreide), 643. p. n. e. Casmene i koloniju Camarina 598. p. n. e., koja se nalazila na sjevernoj obali otoka. Poznata je i po obrambenim spravama koje je konstruirao Arhimed, najveći fizičar i jedan od najuglednijih matematičara starog vijeka. Sirakuza obiluje arheološkim ostatcima iz doba stare Grčke.

[uredi] Grčko Kazalište

Dao ga je izgraditi Hieron II., na mjestu prethodno izgrađenog kazališta čija se povijest povezuje s prvim Grčkim tragičarem Aeschylusom. U tom su kazalištu premijerno prikazane Aeschylusova tragedija Perzija i 476. p. n. e. Etna, napisane da bi slavile osnutak Etne Hierona I.. U rimsko doba, kazalište je bilo prilagođeno za održavanje cirkuskih predstava i vojnih igara s brodovima, koje su uključivale ispunjavanje jednog dijela kazališta vodom. Za vrijeme vladavine Charlesa V., stari kameni blokovi iz kazališta, amfiteatra i oltara Hierona II. su odneseni i iskorišteni za gradnju obrambenih zidova na otoku Ortygia, i zbog toga, nažalost, uništeni.

[uredi] Dionizijeva špilja

Doslovni prijevod imena ove špilje bilo bi "Dionizijevo uho", zato jer je otvor na njenom ulazu u obliku uha. Ovu špilju, dugačku 65 i visoku 23 metra, prvi put je tako prozvao Michelangelo Merisi (Caravaggio), kada je 1586. godine s arheologom Vincenzom Mirabela posjetio Sirakuzu i ovo mjesto. Prema legendi, Dionizije, Grčki bog zaštitnik vina, koji je uveseljavao ljude i bogove, stvorio je tu špilju i koristio ju kao zatvor, gdje je zbog iznimne akustike same špilje, mogao prisluškivati zatvorenike.

[uredi] Rimski Amfiteatar

Izgrađen je negdje oko 4 - 3. stoljeća p. n. e., i jedan je od najvećih među kasno Rimskim amfiteatrima u Cataniji, Pompejima i gradu Pola. Eliptičnog je tlocrta, površine od 140×119 m.