Sjenica (Srbija)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sjenica
Сјеница
Crkva u Sjenici
Crkva u Sjenici
Koordinate: 43°16′N 19°59′E / 43.267°N 19.983°E / 43.267; 19.983Koordinate: 43°16′N 19°59′E / 43.267°N 19.983°E / 43.267; 19.983
Država Srbija
Okrug Zlatiborski
Općina Sjenica
Visina 1026 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 13.161
Poštanski broj 36310
Pozivni broj 020
Kratice NP
Službena stranica www.sjenica-info.com
Zemljovid
Sjenica na karti Srbija
Sjenica
Sjenica

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Sjenica se nalazi na zapadu Sandžaka. Površine je 1059 km², pa po tom parametru spada u veće općine Republike Srbije. Sjenica se nalazi u sjeničkoj kotlini na desnoj strani rijeke Uvac i obalama male rijeke Grabovice. Zemljopisno i ekonomski predstavlja središte Pešterske visoravni. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine Sjenica ima oko 35.000 stanovnika koji naseljavaju 100-tinjak naselja. U njoj žive Bošnjaci (77%), Srbi (22%), Crnogorci i ostali. Nalazi se na putu Novi Pazar – Sjenica - Nova Varoš koji spaja Ibarsku magistralu sa Zlatiborskom magistralom pa ima dobre prometne veze sa istokom i zapadom Sandžaka.

U okolici Sjenice nalaze se veće planine Jadovnik (1734 m), Zlatar (1627 m), Giljeva (1617 m), Javor (1520 m) i Golija (1833 m). Od poznatijih privrednih organizacija tu su: Tvornica lasteksa i ženske modne konfekcije "Vesna", Rudnik ugljena "Štavalj", Poljoprivredno-šumarski kombinat "Pešter" koji se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom, otkupom poljoprivrednih proizvoda.

Kompleks Sjeničko-pešterske visoravni je pretežno planinskog karaktera. Sjenica je i u Europi poznata kao vrlo hladan kraj, pa se u zimskim danima često ubraja u najhladnija mjesta Europe. Pešterska visoravan je poznata po svojim predispozicijama za uzgoj ovaca i goveda, od kojih se proizvodi vrlo ukusan i cijenjen „sjenički“ sir i kačkavalj.

Povijest[uredi VE | uredi]

Sjenica se prvi put spominje 1253. godine kao mjesto na dubrovačkom putu, gdje su pristajali i plaćali carinu dubrovački trgovci. Zbog svog geostrateškog i političkog položaja u 19. stoljeću, Sjenica je smatrana vrma važnom točkom, pa su prema njoj bile usmjeravane vojne operacije, tako je bilo i u Prvom srpskom ustanku kojim je rukovodio Karađorđe. Po zapisima iz 1809. godine Karađorđevi ustanici su boravili u Sjenici gdje su počinili genocid nad domaćim stanovništvom. Poklano je od 2500 do 3000 Bošnjaka u tom malom gradu.Sjenica im je bila usputna stanica na putu k Novom Pazaru i Rogozni.

U Prvom balkanskom ratu, srpska vojska je okupirala Sjenicu 10. listopada 1912. godine. Od 1913. godine, Bukureštanskim sporazumom, Sjenica kao i cijeli Sandžak, Kosovo i Vojvodina su pripali Srbiji.

Krajem Drugog svjetskog rata snage narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije su ušle u Sjenicu na 9. siječnja 1945. godine.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]