Sjeverna Baskija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ovo je članak o francuskom dijelu Baskije. Za Autonomnu zajednicu Španjolske, Baskiju, pogledajte članak Baskija (autonomna zajednica). Za Baskiju kao širi kulturološki i povijesni pojam pogledajte članak Baskija.

Položaj Francuske Baskije u Baskiji
Regije Baskije

Sjeverna Baskija ili Francuska Baskija (francuski: Pays basque français, baskijski: Iparralde je povijesno odvojena od Južne Baskije (baskijski: Hegoalde) u Španjolskoj.

Francuska Baskija se nalazi u zapadnom dijelu departmana Pyrénées-Atlantiques, koji se nalazi u Akvitaniji. Na sjeveru graniči sa departmanom Landes, na zapadu sa Atlantskim oceanom, na jugu sa Španjolskom i na istoku sa Béarnom, koji čini istočni dio departmana Pyrénées-Atlantiques.

Sastoji se od tri baskijske regije:

  • Basse-Navarre (baskijski:Nafarroa Beherea, francuski:Basse-Navarre)
  • Lapurdija (baskijski:Lapurdi, francuski:Labourd)
  • Zuberoa (baskijski:Zuberoa, francuski:Soule)

U regiji postoji baskijski nacionalni pokret za podjelu ovog departmana na dva dijela, baskijski i francuski:Pays Basque i Béarn.

Prema anketi iz 2006., [1] 22,5% stanovnika je bilo dvojezičnih (francuski i baskijski), 8.6% su bili francuski govornici koji razumiju baskijski, a 68,9% nisu znali baskijski. No, rezultati su bili vrlo različiti u tri zone, u unutrašnjosti zemlje (Donja Navara i Zuberoa) 66,2% govori ili razumije baskijski dok na obali (Lapurdija) brojka iznosi 36,9%, a u gradskoj zoni BAB (Bayonne-Anglet-Biarritz) samo 14,2% priča ili razumije baskijski (prema drugoj anketi 20% ljudi iz BAB mogu govoriti ili razumjeti gaskonski jezik). Udio Francusko-baskijskih dvojezičnih govornika pao je s 26,4% iz 1996. na 22,5% godine 2006.

Povijest[uredi VE | uredi]

Sjeverna Baskija je dugo bila uglavnom nediferencirana od drugih područja poput onoga što je danas Gaskonja. Kad je Cezar osvojio Galiju je pronašao čitavu regiju južno i zapadno od Garonne naseljenom ljudima pod imenom kao Akvitanci , koji nisu bili Kelti te koji se danas smatraju Baskima (vidi Akvitanski jezik). U ranom razdoblju rimske vlasti, regija je prvo bila poznata kao Akvitanija, a kasnije , kada je ime Aquitania prošireno do rijeke Loire, kao Novempopulania ili Aquitania tertia.

Nakon baskijskih pobuna protiv rimskog feudalizma u kasnom 4. i 5. stoljeća, područje je postalo dio neovisnog Vojvodstva Vaskonije zamagljene etnički političke zajednice koja se protezala južno od rijeke Garonne od 8. do 9. stoljeća i koja se raspala pod pritiskom normanskih pljačkaških upada i feudalizma. U ranom 9. stoljeću , stvorena je grofovija Vaskonija koja se protezala do rijeke Adour. U ovom trenutku, baskijski jezik je gubio teritorij kojeg je zauzimao sve više vulgarni i pisani latinski, sve više se ograničavajući na zemlje oko Pirineja. Od 963., grad Saint-Sever se spominje kao "caput vasconiae", koji neki tumače kao "granica Vaskonije" , a drugi ga uzeti kao " vrh Vaskonije " zbog svog položaja na uzvisini iznad Vaskonskih ravnica.

U tom razdoblju sjeverni Baski su zasigurno sudjelovali u uzastopnim bitkama između Roncevaux protiv Franaka, u godinama 778. , 812. i 824 .

Grof Sans Sancion je ratovao protiv Franaka između 848. i 858. te na kraju postao vojvoda od Vaskonije.

Godine 1020. Gaskonja je predala svoju vlast nad Lapurdijom (koja je tad uključivala i Donju Navaru) , kralju Sanchu Velikom od Pamplone. Ovo je monarh je godine 1023. od nje učinio vikontiju. Područje je postalo predmet spora Anžuvinskih knezova Akvitanije do 1191. kada su se Sancho Mudri i Rikard Lavljeg Srca dogovorili za podjelu zemlje, pri čemu je Lapurdija ostala pod Anžuvincima a Donja Navara pod navareškom kontrolom.

U međuvremenu je Zuberoa bila ustanovljena kao samostalna vikontija , općenito podržavana od strane Navare protiv pretenzija grofova od Bearna, premda katkad je također priznavala nadležnost određenih anžuvinskih grofova.[2]

Nakon osvajanja Gornje Navare od Kraljevine Kastilje u razdoblju 1512.-1521., još uvijek neovisni dio Navare sjeverno od pireneja preuzeo je vodstvo hugenotske stranke u francuskom vjerskim ratovima. Tada je Biblija prvi put prevedena na baskijski jezik. [3] Na kraju je Henrik III. od Navarre postao kralj Francuske po imenom Henrik IV., ali je zadržao Navaru kao formalno neovisnu državu sve do 1610. Godine 1634., Axular u svom književnom radu daje grubi opis opsega baskijskog jezika u to vrijeme, koji obuhvaća sve provincije danas poznate kao Baskija " i brojna druga mjesta. "

S krajem Stogodišnjeg rata, Lapurdija i Zuberoa su predane francuskoj kruni kao autonomne pokrajine (pays d' Etat).

Tri sjeverne baskijske pokrajine uživale su veliku autonomiju do Francuske revolucije u kojoj se ona radikalno potiskuje, kao i drugdje u Francuskoj, s vremenom stvarajući departman Atlantski Pireneji, polu-baskijski i polu-gaskonski (Bearn, druga pokrajina iz doba francuskog kraljevstva).

Na ovom području djeluje baskijski nacionalisti politički pokret, rođen 1963. s pokretom Embata (zabranjenim 1974.) i sada sa Abertzaleen Batasuna i drugi, koji traži razdvajanje Pyrenees-Atlantiques u dva francuska departmanaa: Pays Basque i Béarn. Tu su i neke druge stranke poput EAJ, EA i Batasuna koji imaju smanjenu, gotovo simboličnu nazočnost, osobito u usporedbi sa južnom Baskijom. Te političke stranke povijesno dobivaju manje od 15% glasova na okružnim izborima.

U 1980-tim i 1990-tim, paravojna skupina pod nazivom Iparretarrak (Sjevernjaci) koristila je nasilne metode tražeći neovisnost. Postali su neaktivni u posljednjih nekoliko godina. 29. siječnja 1997., područje je službeno postalo "pays" u Francuskoj pod imenom "pays Basque", koje je predstavničko tijelo za promicanje nekoliko aktivnosti, ali bez vlastitog proračuna.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Sjeverna Baskija ima 29.759 tvrtki, 107 poduzeća za 1.000 stanovnika i godišnji rast od 4,5% (u razdoblju između 2004 i 2006).[4] 66,2% tvrtki su u tercijarnom sektoru (usluge), 14,5% u sekundarnom sektoru (proizvodnja), a 19,3% u primarnom sektoru (uglavnom poljoprivredu, agrobiznis, ribarstvo i šumarstvo). To uključuje AOC vina, Irouléguy AOC. Iako je Sjeverna Baskija dio od Pyrenees-Atlantiques za većinu upravnih tijela, ona ima svoju gospodarsku komoru (CCI Bayonne-Pays-Basque) i različitu ekonomiju vezanu za boardsport industrije, uključujući tvrtke kao što su Quiksilver i Volcom sa bazom na na baskijskoj obali.

fizička karta
Flag of France.svg Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.

Izvori[uredi VE | uredi]