Skok u vis

Izvor: Wikipedija
Osvajačica zlatne medalje Ethel Catherwood iz Kanade "škarama" preko letvice na Olimpijskim igrama 1928.g. Pobjednički rezultat iznosio je 1.59 m.

Skok u vis atletska je disciplina u kojoj natjecatelj mora skočiti preko vodoravno položene letvice na točno određenoj visini bez ikakvih pomagala (za pomagala vidi Skok s motkom). Ova disciplina nalazi se u Olimpijskim igrama Stare Grčke. S vremenom su natjecatelji razvili različite učinkovite tehnike skoka. Američki atletičar Dick Fosbury prvi je koristio tehniku, koja je danas najčešća. Najviši je u vis skočio Javier Sotomayor, kubanski atletičar preskočivši letvicu na visini od 2,45 m.

Povijest skoka u vis[uredi | uredi kôd]

2007. godina[uredi | uredi kôd]

U sezoni 2007. skok u vis je jedna od najzanimljivih disciplina. Konkurencija je vrlo jaka predvođena hrvatskom skakačicom Blankom Vlašić. Najveća konkurencija su joj Jelena Slesarenko, Ana Čičerova, Antonnieta di Martino, Ruth Beitia i Kajsa Berqvist koja ove godine ne može uloviti onakvu formu u kojoj je bila 2005. kada je i postala svjetska prvakinja na otvorenom. Na mitinzima zlatne lige pobjede su upisale Jelena Slesarenko u Oslu i Blanka Vlašić u Rimu i Parizu. Treba još samo spomenuti da je na mitingu u Stocholmu Blanka skočila drugi rezultata ikada s preskočenih 207 centimetara. Na svjetskom prvenstvu u Osaki Najbolja je bila Blanka Vlašić s preskočenih 205 centimetara s tim da je triput rušila letvicu na prvenstvu na 200 centimetara jedanput i dvaput na 205 centimetara. Blanka je napadala i svjetski rekord Stefke Kostadinove na 210 centimetara, ali letvica se rušila na sva tri izlaska pred nju. Drugo mjesto su podijelile Antonnieta di Martino i Ana Čičerova s preskočenih 203 centimetra.

Najbolji rezultati[uredi | uredi kôd]

Muškarci (vani)[uredi | uredi kôd]

Visina Atletičar Državljanstvo Mjesto Datum
2.45 Javier Sotomayor Kuba Salamanca 23. srpnja, 1993.
2.42 Patrik Sjöberg Švedska Stockholm 30. lipnja, 1987.
2.41 Igor Paklin SSSR / Kirgistan Kobe 4. rujna, 1985.
2.40 Rudolf Povarnitsyn SSSR / Ukrajina Donjeck 11. kolovoza, 1985.
Sorin Matei Rumunjska Bratislava 20. lipnja, 1990.
Charles Austin SAD Zurich 7. kolovoza, 1991.
Vyacheslav Voronin Rusija London 5. kolovoza, 2000.
2.39 Jianhua Zhu NR Kina Eberstadt 10. lipanj, 1984.
Hollis Conway SAD Norman 30. srpanj, 1989.
2.38 Sedam atletičara: (Avdeyenko, Malchenko, Topić, Kemp, Partyka, Freitag, Sokolovskyy)

Žene (vani)[uredi | uredi kôd]

Visina Atletičarka Državljanstvo Mjesto Datum
2.09 Stefka Kostadinova Bugarska Rim 30. kolovoza, 1987.
2.08 Blanka Vlašić Hrvatska Zagreb 31. kolovoza, 2009.
2.07 Lyudmila Andonova Bugarska Berlin 20. srpnja, 1984.
2.06 Kajsa Bergqvist Švedska Eberstadt 26. srpnja, 2003.
Hestrie Cloete JAR Pariz 31. kolovoza, 2003.
Elena Slesarenko Rusija Atena 28. kolovoza, 2004.
2.05 Tamara Bikova SSSR / Rusija Kijev 22. lipnja, 1984.
Heike Henkel Njemačka Tokio 31. kolovoza, 1991.
Inha Babakova SSSR / Ukrajina Tokio 15. rujna, 1995.
2.04 Silvia Costa Kuba Barcelona 9. rujna, 1989.
Venelina Veneva Bugarska Kalamata 2. lipnja, 2001.

Muškarci (dvorana)[uredi | uredi kôd]

Visina Atletičar Državljanstvo Mjesto Datum
2.43 Javier Sotomayor Kuba Budimpešta 4. ožujka, 1989.
2.42 Carlo Thränhardt Njemačka Berlin 26. veljače, 1988.
2.41 Patrik Sjöberg Švedska Pirej 1. veljače, 1987.
2.40 Hollis Conway SAD Sevilla 10. ožujka, 1991.
Stefan Holm Švedska Madrid 6. ožujka 2005.
2.39 Dietmar Mögenburg Njemačka Köln 24. veljače, 1985.
Ralf Sonn Njemačka Berlin 1. ožujka, 1991.
Ivan Ukhov Rusija Moskva 28. siječnja, 2007.
2.38 Osam atletičara: (Paklin, Avdeyenko, Smith, Beyer, Matei, Hemingway, Rybakov, Thörnblad)

Žene (dvorana)[uredi | uredi kôd]

Visina Atletičarka Državljanstvo Mjesto Datum
2.08 Kajsa Bergqvist Švedska Arnstadt 4. veljače, 2006.
2.07 Heike Henkel Njemačka Karlsruhe 8. veljače, 1992.
2.06 Blanka Vlašić Hrvatska Arnstadt 6. veljače, 2010.
Stefka Kostadinova Bugarska Pirej 20. veljače, 1988.
2.05 Tia Hellebaut Belgija Birmingham 3. ožujka, 2007.
2.04 Alina Astafei Njemačka Berlin 3. ožujka, 1995.
Ana Čičerova Rusija Ekaterinburg 7. veljače, 2003.
Yelena Slesarenko Rusija Budimpešta 7. ožujka, 2004.
2.03 Tamara Bikova SSSR Budimpešta 6. ožujka, 1983.
Monica Iagar Rumunjska Bukurešt 23. siječnja, 1999.
Marina Kuptsova Rusija Beč 2. ožujka, 2002.

Skok u vis na Olimpijskim igrama[uredi | uredi kôd]

Skok u vis na Svjetskim prvenstvima u atletici[uredi | uredi kôd]