Skoplje

Skoplje Скопје
Kolaž najvažnijih znamenitosta Skoplja.
Zastava Grb
Koordinate: 42°0′N 21°26′E
Država	Makedonija
Općina	Veliko Skoplje
Vlast
- Gradonačelnik	Koce Trajanovski
Površina
- Ukupna	1.854 km2
Visina	240 m
Stanovništvo (2004.)
- Grad	506.926
- Gustoća	273 stanovnika/km2
- Područje utjecaja	587.300
Vremenska zona	CET (UTC+1)
- Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	1000
Pozivni broj	(+389) 02
Svetac zaštitnik	Sveta Marija
Službena stranica skopje.gov.mk
Karta
Položaj Skoplja u Makedoniji

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Republike Makedonije s oko pola milijuna stanovnika (procjena iz 2005. godine).

Zemljopisni položaj

Skoplje se nalazi na strateški važnoj poziciji u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka, nedaleko od glavne prometnice koja vodi od Zapadne Europe preko Beograda do Soluna u Grčkoj. Grad je smješten u uskoj dolini rijeke Vardar, koju zatvaraju planine Skopska Crna Gora na sjeveru i Vodno na jugu. Iz takvog zemljopisnog položaja proizašao je i izdužen oblik grada, koji se prostire gotovo 25 km u smjeru istok-zapad (duž Vardara), a manje od 10 km u smjeru sjever-jug.

Klimatski, Skoplje je također određeno svojim kotlinskim položajem. Stoga su ljeta sparna i suha, a zime hladne i maglovite.

Prosječna nadmorska visina grada je 240 metara.

Stanovništvo i uprava

Šire gradsko područje (Skoplje sa 7 malih prigradskih općina) ima 578.144 stanovnika (Popis 2002.), odnosno blizu 30 % ukupnog stanovništva Makedonije. Takva koncentracija stanovništva predstavlja sve veći problem za državu u kojoj svi ostali gradovi imaju ispod 100.000 stanovnika, te se stoga ne može osigurati ravnomjeran razvoj.

Veliki porast stanovništva Skoplja posljedica je nagle industrijalizacije nakon Drugog svjetskog rata i njegove nove uloge kao političkog,gospodarskog i kulturnog centra Makedonije unutar SFRJ. Godine 1930. Skoplje je imalo oko 50.000 stanovnika, što znači da se u samo pedesetak godina brojnost građana povećala deset puta.

Nakon posljednje reforme lokalne uprave u Makedoniji 2004. godine, Skoplje je ustrojeno kao Grad s deset gradskih općina (Aerodrom, Butel, Centar, Čair, Gazi Baba, Gjorče Petrov, Kisela Voda, Karpoš, Saraj i Šuto Orizari). Unutar novih gradskih granica živi 506.926 stanovnika (popis 2002. godine). Prema etničkoj strukturi, bilo je 66.9 % Makedonaca, 20.5 % Albanaca, 4.6 % Roma, 2.8 % Srba i 1.5 % Bošnjaka. U sedam gradskih općina većinsko stanovništvo su Makedonci, u dvije Albanci (Čair i Saraj), te u jednoj Romi (Šuto Orizari - jedina romska općina u Europi).

Povijest

Kameni most preko Vardara u Skoplju

Prva naselja na mjestu današnjeg Skoplja datiraju još iz prethistorije. U antičko doba tu se nalazio grad Scupi (na ušću Lepenca u Vardar, zapadno od današnjeg centra grada), kojeg su osnovali rimski legionari. U srednjem vijeku, Skoplje je u sastavu Istočnog Rimskog carstva (kasnijeg Bizanta) i Bugarske. Umjesto Scupija, kojeg je uništio potres, car Justinijan u 6. stoljeću osniva novo naselje Justiniana Prima. Grad postaje dio srednjovjekovne srpske države u 13. stoljeću. Godine 1346. srpski car Dušan ga proglašava glavnim gradom svog carstva, koje se raspalo nakon njegove smrti.

Godine 1392. Skoplje zauzimaju Turci i ono ostaje pod njihovom vlašću više od 500 godina, s jedinim prekidom 1689. kada ga je nakratko zauzeo i spalio austrijski vojskovođa Giovanni Piccolomini. U dugom razdoblju turske vladavine Skoplje u potpunosti poprima izgled orijentalnog grada s džamijama, čaršijom, mahalama i pretežno islamiziranim stanovništvom. U Balkanskim ratovima, 1912. ga zauzima srpska vojska, te postaje dio Kraljevine Srbije. Nakon Prvog svjetskog rata u sastavu je Kraljevine SHS, odnosno kasnije Kraljevine Jugoslavije, u kojoj je od 1929. do 1941. centar Vardarske banovine. Nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije od strane Sila Osovine u travnju 1941. godine, Skoplje i veći dio Makedonije su priključeni Bugarskoj. U studenom 1944. zauzele su ga partizanske jedinice.

U sastavu SFRJ postaje glavni grad Socijalističke Republike Makedonije, koja je po prvi put organizirana kao zasebna jedinica. To je razdoblje brzog rasta i izgradnje Skoplja, koje je nakratko zaustavio katastrofalni potres 26. lipnja 1963. godine. Više od 1.000 ljudi je poginulo, a preživjeli stanovnici su ostali bez domova, jer je najveći dio grada posve porušen. Normalizacija života je bila brza uz pomoć iz čitavog svijeta, te se Skoplje uspješno oporavilo. Međutim, rekonstrukcija i uređenje grada bili su dugotrajni, te ni danas nisu posve dovršeni.

Od 1991. godine, Skoplje je prijestolnica neovisne Makedonije.

Gospodarstvo

Za vrijeme bivše Jugoslavije, Skoplje se razvijalo kao industrijsko središte Makedonije, što je i dovelo do velikog priljeva novih stanovnika u grad. Najznačajnije industrijske grane su bile tekstilna, kemijska (kombinat "OHIS"), farmaceutska ("Alkaloid"), tiskarska i metaloprerađivačka. Po osamostaljenju Makedonije, njeno gospodarstvo se našlo pred teškim problemima. Skoplje kao glavni grad je bilo i danas je u nešto boljoj poziciji od ostatka države, u kojoj je trećina stanovništva nezaposlena. I njegova industrija je stradala, ne samo zato što se nije mogla potpuno prilagoditi novom kapitalističkom sustavu, već i zbog grčke blokade i etničkih sukoba u Makedoniji 2001. godine. Posljednjih godina je vidljiv stanovit napredak, posebno stoga što je došlo do preorijentacije s industrije na uslužne djelatnosti, kao i zbog većih stranih ulaganja.

Spomenici i znamenitosti

Tvrđava Kale

• Bizantska crkva Svetog Pantelejmona u Nerezima, podignuta u 12. stoljeću. Poznata po svojim freskama;
• Crkva Svetog Spasa, djelomično građena pod zemljom zbog turskog zakona po kojem crkve nisu smjele nadvisivati džamije. U njenom dvorištu je grob makedonskog heroja Goce Delčeva;
• Kameni most u centru grada preko Vardara, sagrađen u 15. stoljeću;
• Katedrala (Saborni hram ) Svetog Klimenta Ohridskog, dovršena 1990. godine. Sjedište Makedonske pravoslavne crkve;
• Konzervirane ruševine starog željezničkog kolodvora (sagrađen 1941.), na kojem se sat zaustavio u 5:17, točnom trenutku potresa 1963. godine. Danas je u zgradi Muzej grada Skoplja;
• Milenijski križ na planini Vodno (visok 67 metara);
• Stari orijentalni dio grada Bit Pazar(sa džamijama, bezistanima, hanovima) podno tvrđave Kale, predložen za listu UNESCO-a;
• Tvrđava Kale.
• Skopski akvadukt arheološko nalazište 2 km sjeverozapadno od Skopja kod sela Vizbegovo blizu nalazišta Scupi
• Arheološko nalazište rimskog naselja Scupi

Poznate osobe

• Justinijan, bizantski car, rođen u Tauresiumu kod Scupija (današnje Skoplje);
• Majka Tereza (Agneza Bojaxhiu), rođena u albanskoj obitelji u Skoplju;
• Milčo Mančevski, makedonski redatelj (film "Prije kiše");
• Vlatko Stefanovski, slavni makedonski glazbenik (grupa "Leb i sol")
• Petar Gligorovski, crtač stripova, grafičar, akademski slikar, fotograf i redatelj

Šport

Arena "Filip II. Makedonski"

Najpoznatiji športski objekti u Skoplju su Sportska dvorana Boris Trajkovski i nogometni stadion Arena "Filip II. Makedonski". U Skoplju postoje još 4 sportske dvorane, koje su manje od dvorane Borisa Trajkovskog. Također, ima i nekoliko manjih nogometnih stadiona. Slijedi popis klubova po športovima:

Nogomet

• FK Rabotnički
• FK Vardar
• FK Makedonija Gjorče Petrov
• FK Sloga Jugomagnat
• FK Metalurg
• FK Cementarnica 55

Košarka

• KK Rabotnički
• KK Vardar
• KK MZT

Rukomet

• RK Metalurg
• RK Vardar PRO

Zanimljivosti

Iako su nakon potresa iz 1963. godine obnovljeni i podignuti brojni javni i stambeni objekti, mnogi gradski simboli nisu nikad ponovno izgrađeni. Skoplje je tako izgubilo značajan dio svoje prepoznatljivosti. Tek unazad nekoliko godina pokrenute su akcije da se te zgrade obnove i Skoplju vrati njegov nekadašnji izgled. Tako je ponovno sagrađena katedrala Svete Bogorodice iz 19. stoljeća, a u planu je i obnova velebnog kazališta razorenog u potresu.

Vanjske poveznice

• Službena stranica (maked.) (engl.) (alb.)
• Neslužbeni portal Skoplja (engl.)

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Skoplje