Sottomarina
 | |
| Država |  Italija
|
| Stanovništvo | oko 20 000 |
| Površina | 1.5 km2 |
  Sottomarina Sottomarina na zemljovidu venecijanskih laguna | |
Sottomarina je pješčani otok u Venecijansku lagunu, i kvart (frazione) grada Chioggie poznato odredište turista u Venetu.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Sottomarina je zadnji pješčani otok na jugu, u produžetku Pellestrine koji zatvara Venecijansku lagunu. Otok ima trokutasti oblik, dug je 5, 5 km, a širok prosječno 300 m, od Venecije je udaljen 22 km.[1]
Veći dio Sottomarine su duge pješčane plaže smješene na istočnoj Jadranskoj obali otoka. Naselje je podignuto na obali okrenutoj prema laguni i Chioggi, s kojom je povezana brojnim mostovima poput Venecije. Današnja Sottomarina je ladanjsko naselje s više od 60 hotela i 17 kampova, i brojnim objektima namijenjenim kupačima. Na južnoj strani otoka nalazi se parkovna zona koju zatvara rijeka Brenta koja tu utječe u Jadransko more. U staroj jezgri ima nekoliko srednjovjekovnih crkava.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Sottomarina je naselje još i rimskih vremena, u 7. stoljeću zvala se Clodia minor (Chioggia se zvala Clodia major), naseljem je upravljao tribun. S Chioggiom s kojim je tvorila jednu komunu bila je povezana kamenim mostom, imala je brojne crkve, bolnicu i kaštel s tornjem. Naselje je razoreno 1379., za vrijeme Rata za Chioggiu između Republike Genove i Mletačke Republike Nakon toga otok je napušten, teren je postao močvaran zbog stalnih poplava s Jadrana i Brente.
Ponovno je naseljena u 17. stoljeću, stanje se još više poboljšalo u 18. stoljeću izgradnjom Murazza kojim je istočna (jadranska) obala otoka ojačana valobranom zidanim od velikih kamenih blokova (to je napravljeno i na susjednom otoku Pellestrini). Veliko poboljšanje napravljeno je krajem 19. stoljeću kad je premješteno korito rijeke Brente, i 1930. izgradnjom brane južno od luke u Chioggi (San Felice) tako da je se otok počeo povećavati za oko 3 metara godišnje.[1]