Spittal na Dravi

Koordinate: 46°47′N 13°29′E / 46.783°N 13.483°E / 46.783; 13.483
Izvor: Wikipedija
Spittal na Dravi
Spittal an der Drau
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Grb Spittala
Grb
Koordinate: 46°47′N 13°29′E / 46.783°N 13.483°E / 46.783; 13.483
Država Austrija
Savezna država Koruška
Kotar Spittal na Dravi
Vlast
 - Vrsta Gradonačelnik
Površina
 - Ukupna 48,57 km²
Visina 560 m
Stanovništvo (2018.)
 - Grad 15.442
 - Gustoća 317 stan./km²
Poštanski broj 9800, 9701, 9702
Pozivni broj 04767
Službena stranica http://www.spittal-drau.at
Zemljovid
Spittal na Dravi na zemljovidu Austrije
Spittal na Dravi
Spittal na Dravi

Spittal na Dravi (njem. Spittal an der Drau) je grad u austrijskoj saveznoj državi Koruškoj, administrativni centar istoimenog kotara, te važno urbano i prometno središte u Gornjoj Koruškoj.

Prema procjeni iz 2018. godine, grad ima 15.442 stanovnika,[2] čime je Spittal nakon Klagenfurta, Villacha i Wolfsberga četvrti koruški grad po veličini. Smjestio se na 560 m nadmorske visine, na doticaju dolina rijeka Drave, Liesera i Mölla, te Millstätterskog jezera i Gurktalskih Alpa (Nockberge).

Povijest[uredi | uredi kôd]

Na tlu današnjeg Spittala i to na lijevoj obali rijeke Lieser grofovi Ortenburg su 1191. godine utemeljili bolnicu (njem. Spittal) s crkvom uz koje se uskoro razvilo i naselje, zasigurno s ciljem opskrbe hodočasnika na putu s Katschberga prema jugu. Naselje se nalazilo pod zaštitom utvrde grofova Ortenburger, koja je sagrađena najvjerojatnije na mjestu današnjeg dvorca Porcije.

Godine 1242. Spittal je dobio status trgovišta, a povoljan položaj na ušću rijeka Liesera i Mölla u Dravu, pridonijeli su brzom gospodarskom procvatu. 1324. Spittal se spominje i kao sudsko sjedište, a već 1403. dobiva pravo održavanja tjednih i četiri višednevnih godišnjih sajmova. Godine 1457. Spittal sam bira svog suca i vijeće, no 1478. godine razaraju ga Turci, a zatim pogađaju i brojne seljačke bune, te 1522. godine trgovište potpuno strada u požaru.

1524. godine Španjolac Gabriel od Salamanke dobiva nasljedstvo nad grofovijom Ortenburg i 1533. podiže dvorac Porcia u renesansnom stilu. Njegovi nasljednici nazivali su se grofovima Salamanca-Ortenburg, a obitelj je izumrla 1620. godine. Dvorac je 1662. godine došao u posjed talijanske plemićke obitelji Porciji prema kojoj i danas nosi ime.

U 18. stoljeću Spittal doživljava novi gospodarski uzlet koji završava novim požarom 1797. godine uzrokovanim francuskim osvajanjima. Spittal je kraće vrijeme bio i središtem kantona u sastavu francuskih Ilirskih pokrajina.

U jesen 1919. godine za vrijeme teritorijalnih pretenzija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na teritorij Koruške, dvorac Porcia je kraće vrijeme bio i sjedište koruške vlade. Na desetogodišnjicu tih događaja Spittal je 1930. godine konačno proglašen gradom.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Promet[uredi | uredi kôd]

Željeznički kolodvor prije obnove, 2004.

Spittal je važno prometno čvorište Gornje Koruške. Željeznica Spittal-Millstättersee leži na pravcu VillachSalzburg, a prema zapadu se pruža željeznica koja Korušku povezuje s Istočnim Tirolom.

Grad također izravno leži na autocesti A10 (Tauernautobahn), uz koju se paralelno pruža i regionalna cesta B99 preko Katschberga, kojom je povezan s Bischofshofenom. U smjeru zapada dolinom rijeke Drave vodi cesta B100 i to prema Lienzu i dalje prema Italiji i Južnom Tirolu.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. (njem.) Bürgermeister Gerhard Pirih, spittal-drau.at, pristupljeno 20. siječnja 2019.
  2. (njem.) Zahlen, Daten, Fakten und KurzportraitArhivirana inačica izvorne stranice od 19. siječnja 2019. (Wayback Machine), spittal-drau.at, pristupljeno 19. siječnja 2019.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Spittal na Dravi