Spodumen

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Spodumen
Spodumene.jpg
Gotovo bezbojan kristal kunzita (gore lijevo), izbrušeni blijedoružičasti kunzit (gore desno) i zelenkasti krista hidenita (dolje).
Općenito
Kategorija Mineral
Kemijska formula LiAl(SiO3)2
Identifikacija
Boja bezbojan, bijeli, sivi, ružičasti, ljubičasti, žuti i zeleni
Kristalni habitus prizmatični izduženi ili tabularni
Kristalni sustav monoklinski, 2/m
Kalavost savršena po plohama prizme, u dva smjera pod gotovo 90°
Lom poluškoljkast
Mohsova tvrdoća 6.5 - 7
Sjaj staklast
Indeks loma 1.66 - 1.68
Pleokroizam jak; kunzit: ružičast-bezbojan; hidenit: žutozelen-plavozelen-bijel
Ogreb bijeli
Gustoća 3.17 - 3.19
Topljivost 3.5
Prozirnost prozirni do poluprozirni
Druga svojstva reverzibilni fotokromizam; fluorescencija pod UV-zrakama, pleokroizam
Dolazi uz minerale lepidolit, plagioklasi, feldspati, kvarc, turmalin, topaz
Važniji varijeteti
Kunzit ružičasti
Hidenit zeleni

Spodumen je inosilikatni piroksenski mineral kemijske formule LiAl(SiO3)2 ili LiAl[Si2O6]. Koristi se kao izvor litija. Raznobojan je, bezbojan do žućkast, ružičaste do ljubičaste varijetete nazivamo kunzitom (vidi dolje), a žućkastozelene do smaragdno zelene hidenitom (vidi dolje). Kristali su mu prizmatični, često veliki. Monokristali mogu narasti i do 10 metara u dužinu, a takvi primjerci pronađeni su u Južnoj Dakoti (Black Hills).

Mineral kristalizira u monoklinskom kristalnom sustavu i obično su jako isprutani paralelno osi c. Kristalne plohe često su markirane trokutastim udubljenjima.

Porijeklo imena[uredi VE | uredi]

Spodumen vuče porijeklo imena izgrčkog jezika, a znači "izgoren do pepela", a taj naziv dobio je prema neprozirnom pepeljastom izgledu materijala prerađenog za upotrebu u industrijske svrhe.

Ležišta i nalazišta[uredi VE | uredi]

Spodumen se pojavljuje u litijem bogatim granitiima i pegmatitima. Prozirni primjerci od davnina su se koristili kao drago kamenje, a varijeteti kunzit i hidenit poznati su prema jakom pleokroizmu.

Poznatiji lokaliteti s ležištima spodumena nalaze se u Brazilu, na Madagaskaru, SAD-u (Sjeverna Karolina, Kalifornija), Afganistanu i Pakistanu.


Kunzit[uredi VE | uredi]

Kunzit

Kunzit je tvrdi ružičasti dragi kamen, varijetet spodumena kojemu ružičasta boja dolazi od mangana. Dragulj može biti zagrijan da bi mu se pojačala prvobitna boja, koja je i karakteristična boja za kuncit. Ime je dobio prema G. F. Kunzu, koji ga je otkrio u Connecticutu, SAD, 1902. Danas se najviše vadi u Brazilu, SAD-u, Kanadi, na prostoru država ZND-a, Meksiku, Švedskoj, Zapadnoj Australiji, Afganistanu i Pakistanu.

Hidenit[uredi VE | uredi]

Hidenit je zeleni varijetet spodumena prvi put otkriven u rudniku Rist-Ellis u Hiddenitu, u Sjevernoj Karolini (SAD), po čemu je i dobio ime. Ponekad se, kao i kunzit, koristi kao dragi kamen.


Vidi još:[uredi VE | uredi]