Spojka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tanjurasta spojka
Pomična ili kompenzacijska spojka s čeličnim lamelama
Zupčasta spojka
Oldhamova spojka
Rastavljena Oldhamova spojka
Homokinetički zglob
Lamela tarne spojke.
Zupčasta spojka

Spojka služi za stalno ili povremeno spajanje dviju osovina ili vratila u svrhu prenošenja okretnog momenta. Osim prenošenja momenta sile, pojedine vrste spojki imaju dodatna svojstva: [1]

  • prilagodbu odstupanjima osi vratila nastalim netočnom izradom, netočnom ugradnjom ili pod djelovanjem opterećenja
  • prigušenje vibracija na uvijanje (torzija)
  • smanjenje titranja (oscilacija) momenta uvijanja i udara pri pokretanju i u radu
  • upravljano ili automatsko uspostavljanje ili prekidanje prenošenja momenta uvijanja
  • osiguravanje od preopterećenja ili neželjenog smjera okretanja

Vrste spojki[uredi VE | uredi]

Spojke dijelimo ih prema primjeni i konstruktivnim svojstvima u nekoliko grupa i podgrupa:

  • Neelastične spojke koje kruto prenose okretni moment (bez značajnijeg uvijanja).
  • Čvrste spojke – spajaju dvije osovine u jednu cjelinu, te mogu prenositi i moment savijanja.
  • Pomične ili kompenzacione spojke – prenose okretni moment kruto, ali dozvoljavaju male aksijalne, krute ili poprečne pomake između osovina.
  • Elastične spojke dozvoljavaju kruto uvijanje između osovina i elastično prenose okretni moment. Obično mogu kompenzirati i manje poprečne i aksijalne pomake.
  • Tarne spojke prenose okretni moment trenjem. Upotrebljavaju se kao uključno – izvrstive spojke za povremeno uključivanje radnog stroja u pogon. Uključivanje može biti mehaničko, hidrauličko, pneumatsko i elektromagnetsko.
  • Hidrodinamičke spojke okretni moment prenose mlazom tekućine (ulja), a sastoje se od rotora pumpe na pogonskoj, rotora turbine na gonjenoj strani i zajedničkog kućišta. U kombinaciji sa tarnim spojkama mogu biti izvedene kao automatski mjenjači.
  • Specijalne spojke

Čvrste spojke[uredi VE | uredi]

Čvrste spojke mogu biti:

  • Čahurasta spojka
  • Školjkasta ili oklopna spojka
  • Tanjurasta ili kolutna spojka ima oblik prirubnice spojene s običnim, ili, još bolje, sa dosjednim vijcima. Računa se na trenje, ali se vijci kontroliraju i na odrez (smik). Ako se radi s glavinom, obavezan je stezni spoj između glavine i osovine. Za brodske osovine rade se s iskovanim prirubnicama.

Pomične ili kompenzacione spojke[uredi VE | uredi]

Pomične ili kompenzacione spojke mogu biti:

  • Kandžasta ili klizna spojka
  • Kardanski zglob ili Hookeov zglob
  • Kardanski prijenos
  • Dvostruka kardanska spojka
  • Oldhamova spojka
  • Schmidtova spojka
  • Zupčasta spojka
  • Pomične ili kompenzacijske spojke s čeličnim lamelama
  • Pomične ili kompenzacijske spojke s gumenim lamelama

Elastične spojke[uredi VE | uredi]

Elastične spojke imaju prvenstvenu namjenu elastično prenošenje momenta uvijanja uz kutno uvijanje između obje polovine spojke. Moguća je kompenzacija manjih odstupanja između osovina. One sprečavaju prenošenje torzionih udaraca i pomiču kritičnu brzinu okretaja i smanjuju torzione vibracije prigušivanjem. Elastične spojke obično nemaju linearne karakteristike i često imaju znatno unutarnje prigušenje.

Elastične spojke mogu biti:

  • Elastična spojka s pojasom (guma, metalna opruga, elastomer)
  • Elastična spojka s valjkastim ulošcima
  • Elastična kandžasta spojka
  • Spojka s vijugavom opružnom trakom

Tarne spojke[uredi VE | uredi]

Tarne spojke služe za povremeno uključivanje u rad radnog (gonjenog) stroja pri neprekidnom radu pogonskog stroja. Kod ukapčanja (pokretanja) dolazi do klizanja pri čemu se gubi snaga, koja se pretvara u toplinu, a pokazuje se kao veće ili manje trošenje ploha. U normalnom pogonu brzine se moraju izjednačiti i spojke rade bez klizanja. Vrlo slične po konstrukciji (a često identične) su tarne kočnice. [2]

Tarne spojke mogu biti:

  • Kandžasta tarna spojka
  • Pločasta tarna spojka
  • Radijalna tarna spojka
  • Tarne spojke s jednom lamelom
  • Tarne spojke s više lamela

Hidrodinamičke spojke[uredi VE | uredi]

Sastoje se od rotora pumpe (na pogonskom dijelu) i rotora turbine (na gonjenom dijelu) u zajedničkom kućištu. Pogonski i gonjeni dijelovi nemaju međusobno neposredni dodir, nego su povezani mlazom fluida.

Hidrodinamičke spojke mogu biti:

  • Hidrodinamička spojka s stalnim punjenjem
  • Hidrodinamička spojka s komorom za kašnjenje
  • Hidrodinamička spojka s prstenastom komorom
  • Hidrodinamička spojka s remenicom
  • Hidrodinamička spojka s promjenjivim punjenjem
  • Hidrodinamička spojka s dvostrukom cirkulacijom

Specijalne spojke[uredi VE | uredi]

Specijalne spojke mogu biti:

  • Centrifugalne spojke
  • Zupčaste spojke za razdvajanje i sinkronizaciju
  • Jednosmjerne spojke
  • Spojke za upuštanje u rad
  • Siguronosne spojke
  • Elektrodinamičke (indukcione) spojke [3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
  2. [2] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.
  3. "Spojke", prof. dr. sc. Boris Obsieger, Tehnički fakultet Rijeka, 2004.