Sri Pada

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sri Pada
Sri Pada.JPG
Vrh Sri Pada
Visina 2243 m
Država / Pokrajina Flag of Sri Lanka.svg Šri Lanka / Sabaragamuwa
Dio gorja Središnja visoravan Šri Lanke
Koordinate 6°48′41″N 80°29′59″E / 6.81139°N 80.49972°E / 6.81139; 80.49972
Prvi uspon kralj Vijayabahu I. u 11. st.
Najlakša staza Nallathanni & Palabaddala
Najbliži gradovi Ratnapura
Sri Pada na karti Šri Lanka
Sri Pada
Sri Pada
Pozicija Sri Pade na karti Šri Lanke

Mjestopisni zemljovid

Sri Pada (singalski za "Sveti otisak stopala"), poznata i kao planina Samanalakanda (සමනළ කන්ද), tj. "Planina leptira" (tamilski Sivanolipatha Malai, சிவனொளி பாதமலை); u kolonijalno doba također poznata kao "Adamov vrh", je 2243 metra visoka planina u Središnjoj visoravni Šri Lanke.

Povijest Sri Pade je prepuna legendi i njegov 1,8 m kameniti vrh, tzv. "sveto stopalo", budisti smatraju za otisak stopala Bude, hinduisti Šive, a muslimani i kršćani Adama[1].

Prema Mahavamsinoj Velikoj kroniki Šri Lanke, projekcija Budinog lika je tu posjetila Šri Lanku 550. pr. Kr. stavivši jednu nogu u sjeverni kraljevski grad (Anuradhapura), a drugu na vrhu planine Sri Pade. U 11. stoljeću se vladajući monarh, kralj Vijayabahu I., sa svojom vojskom prvi popeo na njegov vrh. U 13. stoljeću ga je osvojio i kralj Panditha Parakrama Bahu I. te je odlučio urediti prilaz vrhu kako bi olakšao pristup hodočasnicima. Marco Polo ga je posjetio u 13. stoljeću, a Ibn Battuta stoljeće kasnije. Tijekom vladavine kralja Magha, budisti su bili progonjeni i redovnici su u velikom broju pobjegli u susjedne zemlje kao što su Burma, Tajska i Laos. Kako bi nastavili obožavati otisak Budina stopala, Sri Pada, oni su napravili replike koje su postavljene u hramovima u inozemstvu. Kao rezultat toga, obožavanje Sri Pada se proširilo u cijeloj jugoistočnoj Aziji; praksa koja se nastavila neprekinuto od 13. stoljeća do danas. Kada su se redovnici vratili donijeli su ove replike natrag u hramove Šri Lanke i kult Sri Pada putem malih replika je postao popularan u zemlji. Tijekom slijedećih stoljeća, sve do današnjih dana, planina Sri Pada je postala jedno od najvažnijih hodočasničkih mjesta u zemlji.

Rezervat divljine vrha Sri Paada, osnovan 1940. godine, ima površinu od 22.380 hektara i pripada širem zaštićenom području Središnje visoravni Šri Lanke koja je 2010. godine upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Aziji zbog velikog broja endemskih biljaka.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Seruwila to Sri Pada (Sacred Foot Print Shrine). UNESCO.org. pristupljeno 2011-08-25

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Sri Pada