Sročnost

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Sročnost ili kongruencija slaganje je riječi u rečenici prema gramatičkim kategorijama, kao što su npr. rod, broj i padež.

Princip je da se jednoj ili skupu riječi prilagode neke ostale riječi, koje to mogu i trebaju. Jednostavan primjer je u hrvatskom, gdje se pridjev koji se koristi za tvorbu prošlog vremena slaže sa subjektom:

Ivan je zaspao.
Iva je zaspala.

Riječ zaspao/zaspala mijenja oblik ovisno o tome koja riječ je subjekt; međutim riječ je nema mogućnosti takve promjene, i ostaje ista.

Naprimjer, u engleskom nema takvog slaganja (rečenice istog značenja):

Ivan fell asleep.
Iva fell asleep.

Sročnost je bitna karakteristika i prilično se razlikuje u raznim jezicima.

Vrste sročnosti[uredi VE | uredi]

  • gramatička sročnost
  • logička sročnost (sročnost po smislu)

Primjer:

Ivica i Marica zajaukaše.
Prevlada mir, sreća i blagostanje.

U prvoj rečenici su dva subjekta, a glagol (predikat) je u množini, tu imamo slaganje predikata sa subjektom po smislu (dva subjekta - množina - predikat u množini), no predikat se ne slaže sa svakim subjektom posebno.

Sročnost po broju subjekta i glagola u hrvatskom[uredi VE | uredi]

Jednostavna sročnost[uredi VE | uredi]

U većini rečenica sročnost je jednostavna, jer nema više subjekata, pa nema ni više mogućnosti.

  • Kiša pada. (kiša je imenica ženskog roda u jednini)
  • Kiše padaju. (kiše - imenica ženskog roda u množini)
  • Sunčev sustav ima devet planeta.

Složena sročnost[uredi VE | uredi]

Nešto je teža situacija kad riječi koje se slažu nisu istoga roda ili broja, kad ima više subjekata ili kad se razlikuje subjekt od imenskog dijela predikata.

  • Ivan i Marija su osvojili prvo mjesto na natjecanju.

ili

  • Ivan i Marija su osvojili prva mjesta na natjecanju.

Izvori[uredi VE | uredi]