Srpska demokratska stranka (Hrvatska)
Srpska demokratska stranka bila je nacionalistička separatistička politička stranka hrvatskih Srba koja je 1990-ih djelovala na području Hrvatske.
Osnovao ju je psihijatar Jovan Rašković 17. veljače 1990. u tadašnjoj SR Hrvatskoj nedugo nakon ustavnih amandmana koji su dozvolili višestranački sustav, odnosno prije prvih višestranačkih izbora.
SDS je na izborima osvojio tek nekoliko mandata, s obzirom da je većinu srpskih glasova i zastupnika uzeo Račanov Savez komunista Hrvatske, reformiran u Stranku demokratskih promjena.
Franjo Tuđman, čiji je HDZ pobijedio na izborima, nastojao je sklopiti sporazum sa SDS-om, ali je duboko neslaganje SDS-a sa željom za osamostaljenjem Hrvatske te njegovo nastojanje za statusom Srba kao političkog naroda u Hrvatskoj dovelo do spora, a na terenu i do napetosti koje su eskalirale s tzv. Balvan revolucijom.
U međuvremenu je u susjednoj Bosni i Hercegovini formirana sestrinska Srpska demokratska stranka.
Nakon što je počela otvorena pobuna i dogodio se prvi oružani incident, na Uskrs 1991. na Plitvičkim jezerima, vodstvo SDS-a od Raškovića preuzela je ekstremna frakcija na čelu s Milanom Babićem, koja se je zalagala za kidanje svih veza s Hrvatskom, odnosno stvaranje paradržave Republike Srpske Krajine, koja će ostati u krnjoj Jugoslaviji, odnosno ujediniti se sa Srbijom.
Milan Đukić, jedan od čelnika SDS-a iz Donjeg Lapca, protjeran je nakon što se suprotstavio takvoj politici. Na područjima pod hrvatskim nadzorom početkom 1991. organizirao je Srpsku narodnu stranku.
Kada je završetkom Domovinskog rata prestala postojati tzv. Republika Srpska Krajina, s njom je prestao postojati i SDS. Dio kadra koji se opredijelio za nastavak života u Hrvatskoj danas djeluje u Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci.
