Stanislav Petrov

Izvor: Wikipedija
Stanislav Petrov
Petrov u svom domu 2016. godine
Petrov u svom domu 2016. godine
Petrov u svom domu 2016. godine
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 7. rujna 1939.
Mjesto rođenja Vladivostok, SSSR
Datum smrti 19. svibnja 2017.
Mjesto smrti Frjazino, Rusija
Nacionalnost Rus
Opis vojnoga službovanja

Stanislav Jevgrafovič Petrov (ruski: Станисла́в Евгра́фович Петро́в) (7. rujna 1939.19. svibnja 2017.) bio je potpukovnik sovjetskih snaga protuzračne obrane koji je odigrao ključnu ulogu u sovjetskom nuklearnom incidentu lažne uzbune 1983. godine.[1] Dana 26. rujna 1983., tri tjedna nakon što je sovjetska vojska oborila let 007 Korean Air Linesa, Petrov je bio dežurni časnik u zapovjednom centru za sustav ranog nuklearnog upozoravanja Oko kada je sustav izvijestio da je raketa lansirana iz Sjedinjenih Američkih Država. Uslijedilo je još nekoliko dojava, a Petrov je procijenio da se radi o lažnoj uzbuni.[2]

Njegovoj odluci da ne posluša naredbe, protivno sovjetskom vojnom protokolu,[3] pripisuje se sprječavanje pogrešnog uzvratnog nuklearnog napada na Sjedinjene Države i njihove saveznike u NATO-u koji je mogao rezultirati nuklearnim ratom velikih razmjera i smrću polovice stanovništva uključenih zemalja. Istraga je poslije potvrdila da je sovjetski satelitski sustav upozorenja bio neispravan. Zbog odluke da usred incidenta ne pokrene uzvratni nuklearni napad, Petrova se često slavi kao onoga koji je spasio svijet.[4][5][6]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Mattern, Douglas. 1. studenoga 2007. Beyond Nuclear Terrorism. Peace Review. 19 (4): 563–569. doi:10.1080/10402650701681194. ISSN 1040-2659
  2. Lebedev, Anastasiya. 21. svibnja 2004. Mattern, Douglas; Waldow, Rene; Ray, Tom (ur.). The Man Who Saved the World Finally Recognized. MosNews/Association of World Citizens (AWC). The Association of World Citizens. San Francisco. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. srpnja 2011. Pristupljeno 4. rujna 2021.
  3. Aksenov, Pavel. 26. rujna 2013. Unsworth, Fran; Hockaday, Mary; Edwards, Huw (ur.). Stanislav Petrov: The man who may have saved the world. British Broadcasting Corporation (BBC). London. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. ožujka 2014. Pristupljeno 4. rujna 2021.
  4. Long, Tony. 26. rujna 2007. Anderson, Chris (ur.). Sept. 26, 1983: The Man Who Saved the World by Doing ... Nothing. Wired. Condé Nast Publications. San Francisco. ISSN 1059-1028. OCLC 24479723. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. studenoga 2015. Pristupljeno 4. rujna 2021.
  5. Forden, Geoffrey; Podvig, Pavel; Postol, Theodore A. 1. ožujka 2000. Hassler, Susan; Land, Susan Kathy; Zorpette, Glenn; Goldstein, Harry; Bretz, Elizabeth A.; Guizzo, Erico (ur.). False alarm, nuclear danger. IEEE Spectrum. Institute of Electrical and Electronics Engineers. New York City. 37 (3): 31–39. doi:10.1109/6.825657. ISSN 0018-9235. Pristupljeno 4. rujna 2021.
  6. Pedersen, Glen. 1. srpnja 2005. Smith, Susan; Jordan-Simpson, Emma; Vesely-Flad, Ethan (ur.). Stanislav Petrov World Hero. Fellowship. Fellowship of Reconciliation. New York City. 71 (7–8): 9–10. Pristupljeno 4. rujna 2021. Prenosi ProQuest