Stanovništvo Jugoslavije

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Etnički sastav Jugoslavije 1991.

Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, 1991., ta je država imala 23.528.230 stanovnika[1][2][3]. Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km2. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, Hrvatska je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika[4]od kojih je Hrvata bilo 3.708.308 ili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg je Hrvata bilo zapravo 3.736.356 ili 78,1 % stanovništva.[5]

Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio. Popisi stanovništva provedeni su u Jugoslaviji 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991.

Nadopunjen popis 1991.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo

  • Jugoslavija - 23.542.815

Etnički sastav[uredi VE | uredi]

Popis 1991. po jugoslavenskoj evidenciji[uredi VE | uredi]

Stanovništvo

  • Jugoslavija - 23.528.230


Etnički sastav[uredi VE | uredi]

Popisi stanovništva po republikama od 1948. do 1981.[uredi VE | uredi]

Republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
BiH 2.563.767 (16,2%) 2.847.459 (16,8%) 3.277.948 (17,6%) 3.746.111 (18,3%) 4.124.256 (18,4%)
Crna Gora 377.189 (2,4%) 419.873 (2,5%) 471.894 (2,5%) 529.604 (2,6%) 584.310 (2,6%)
Hrvatska 3.779.858 (24%) 3.936.022 (23,2%) 4.159.696 (22,4%) 4.426.221 (21,6%) 4.601.469 (20,5%)
Makedonija 1.152.986 (7,3%) 1.304.514 (7,7%) 1.406.003 (7,6%) 1.647.308 (8%) 1.909.136 (8,5%)
Slovenija 1.439.800 (9,1%) 1.504.427 (8,8%) 1.591.523 (8,6%) 1.727.137 (8,4%) 1.891.864 (8,4%)
Srbija 6.527.966 (41,4%) 6.979.154 (41,2%) 7.642.227 (41,2%) 8.446.591 (41,2%) 9.313.676 (41,5%)
SFRJ 15.841.566 (100%) 16.991.449 (100%) 18.549.291 (100%) 20.522.972 (100%) 22.424.711 (100%)

Etnički sastav od 1948. do 1981.[uredi VE | uredi]

Narodnosti 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
Srbi 6.547.117 (41,5%) 7.065.923 (41,7%) 7.806.152 (42,1%) 8.143.246 (39,7%) 8.140.452 (36,3%)
Hrvati 3.784.353 (24%) 3.975.550 (23,5%) 4.293.809 (23,1%) 4.526.782 (22,1%) 4.428.005 (19,7%)
Bošnjaci 808.921 (5.1%) 998.698 (5.9%) 972.940 (5.2%) 1.729.932 (8.4%) 1.999.957 (8.9%)
Slovenci 1.415.432 (9%) 1.487.100 (8.8%) 1.589.211 (8.6%) 1.678.032 (8.2%) 1.753.554 (7.8%)
Albanci 750.431 (4.8%) 754.245 (4.5%) 914.733 (4.9%) 1.309.523 (6.4%) 1.730.364 (7.7%)
Makedonci 810.126 (5.1%) 893.247 (5.3%) 1.045.513 (5.6%) 1.194.784 (5.8%) 1.339.729 (6%)
SFRJ 15.772.098 (100%) 16.936.573 (100%) 18.549.291 (100%) 20.522.972 (100%) 22.424.711 (100%)

[8]

Popis 1921.[uredi VE | uredi]

U popisu iz 1921. ukupno je bilo 11.984.911 stanovnika, dok je sastav stanovništva bio podjeljen prvo po jezičnoj pripadnosti, a poslije po nacionalnosti:

  • Slovenci: 1.019.997 (8,51%)
  • Nijemci: 505.790 (4,22%)
  • Mađari: 467.658 (3,9%)
  • Albanci: 439.657 (3,67%)
  • Rumunji: 231.068 (1,93%)
  • Turci: 150.322 (1,26%)
  • Česi: 115.532 (0,96%)
  • Rusini: 25.615 (0,21%)
  • Rusi: 20.568 (0,17%)
  • Poljaci: 14.764 (0,12%)
  • Talijani: 12.553 (0,11%)
  • Ostali: 69.878 (0,58%)

Broj ljudi po domaćinstvima u SFRJ od 1948. do 1991.[uredi VE | uredi]

Prosječan broj članova 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
BiH 5,15 5,04 4,64 4,41 4,00
Crna Gora 4,51 4,56 4,43 4,34 4,09
Hrvatska 4,94 3,81 3,56 3,43 3,23
Makedonija 5.27 5.30 5.02 4.68 4.39
Slovenija 3.78 3.66 3.47 3.35 3.18
Srbija 4.39 4.32 3.96 3.76 3.63
SFRJ 4.37 4.29 3.99 3.82 3.62

[9]

Broj Srba i njihov udio po republikama od 1948. do 1991.[uredi VE | uredi]

Republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
BiH 1.136.116 (44.3%) 1.264.372 (44.4%) 1.406.057 (42.9%) 1.393.148 (37.2%) 1.320.644 (32.0%) 1.369.258 (31.4%)
Crna Gora 6.707 (1.8%) 13.864 (3.3%) 14.087 (3.0%) 39.512 (7.5%) 19.407 (3.3%) 57.176 (9.3%)
Hrvatska 543.795 (14.5%) 588.411 (15.0%) 624.985 (15.0%) 626.789 (14.2%) 531.502 (11.5%) 580.762 (12.2%)
Makedonija 29.721 (2.6%) 35.112 (2.7%) 42.728 (3.0%) 46.465 (2.8%) 44.182 (2.3%) 44.159 (2.1)
Slovenija 7.048(0.5%) 11.225(0.8%) 13.609(0.9%) 20.251(1.2%) 42.182(2.2%) 47.097(2.4)
Srbija 4.823.730(73.8%) 5.152.939(73.8%) 5.704.686(74.6%) 6.016.811(71.2%) 6.182.159(66.4%) 6.428.420(65.8%)
Uža Srbija 3.810.573(92.1%) 4.088.724(91.7%) 4.459.953(92.5%) 4.699.415(89.5%) 4.865.283(85.4%) 5.081.766(87.3%)
Vojvodina 841.246(50.6%) 874.346(51.1%) 1.017.717(54.9%) 1.089.132(55.8%) 1.107.378(54.4%) 1.151.353(57.3%)
Kosovo 171.911(23.6%) 189.869(23.5%) 227.016(23.5%) 228.264(18.4%) 209.498(13.2%) 195.301(10.0%)
SFRJ 6.547.117(41.5%) 7.065.923(41.7%) 7.806.152(42.1%) 8.143.246(39.7%) 8.140.507(36.3%) 8.526.872(36.2%)

[10]

Broj Hrvata i njihov udio u republikama od 1948. do 1991.[uredi VE | uredi]

Bivše republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
SR Bosna i Hercegovina 614.123 23,9 % 654.229 23,0 % 711.665 21,7 % 772.491 20,6 % 758.140 18,4 % 755.895 17,3 %
SR Crna Gora 6.808 1,8 % 9.814 2,3 % 10.664 2,3 % 9.192 1,7 % 6.904 1,2 % 6.249 1 %
SR Hrvatska 2.975.399 78,7 % 3.128.661 79,5 % 3.339.890 80,3 % 3.513.647 79,4 % 3.454.356 75,1 % 3.736.356[11] 78,1 %
SR Makedonija 2.060 0,2 % 2.710 0,2 % 3.750 0,3 % 3.882 0,2 % 3.307 0,2 % 2.248 (1994.)[12] 0,1 %
SR Slovenija 16.069 1,1 % 17.978 1,2 % 31.429 2,0 % 42.657 2,5 % 55.625 2,9 % 54.212 2,8 %
SR Srbija 169.894 2,6 % 162.158 2,3 % 196.411 2,6 % 184.913 2,2 % 149.368 1,6 % 105.406 1,1 %
SFRJ 3.784.353 24,0 % 3.975.550 23,5 % 4.293.809 23,1 % 4.526.782 22,1 % 4.428.005 19,7 % 4.660.366 19,8 %

[13]

Promjene[uredi VE | uredi]

Tablica demografskih promjena Jugoslavije od 1961.

Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo, a bilo je i složene etničke strukture bez ijednog većinskog naroda (Srbi su bili najbrojniji narod, ali bez apsolutne većine. Najveći udio u Jugoslaviji su imali 1961., kada ih je bilo 42.1 %). Najviše se promijenio udio Albanaca, čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je 1948. bilo samo 750.431, da bi ih 1991. bilo više od 2,17 milijuna: u Makedoniji ih je bilo 441.987, Hrvatskoj 12.012, Crnoj Gori 40.415, Sloveniji 3.534, a u BiH 4.922. Albanci su 1991. bojkotirali popis stanovništva na Kosovu, tako da je njihov točan broj na području bivše Jugoslavije sporan, no postoje procjene da ih je tada u cijeloj Srbiji bilo 1.674.353 [14] čime ih je u bivšoj Jugoslaviji 1991. bilo 2.177.223. Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše Albanaca, Kosovo, je imalo najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila.

Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od 1981. do 1991. godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % (Hrvatska), odnosno 35 % (Slovenija), a na Kosovu za čak 166 %. U zadnjih par godine primijećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda - pa i Albanaca - tako da je, primjerice, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije (1991. ih je bilo 5.108.683, a 2002. samo još 4.891.031 ). Od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio.

1981. najveći gradovi su bili Beograd (1.087.915 stanovnika), Zagreb (648.586 stanovnika), Skopje (479.017 stanovnika), Sarajevo (408.143 stanovnika), i Ljubljana (224.817 stanovnika).[15]

Od 22,4 milijuna stanovnika, Srpskohrvatski jezik je govorilo 16.342.885 stanovnika ili 72,9 % stanovništva, Slovenski 1.761.393 stanovnika ili 7,9 %, Albanski 1.756.663 stanovnika ili 7,8 %, Makedonski 1.373.956 stanovnika ili 6,1 % a ostalih 5,3 % je govorilo drugim jezicima[16]. Nepismenih je 1953. bilo 25,4 %, 1971. 15.1 % da bi 1981. taj udio smanjen na 9,5 %. Najveći udio nepismenih 1981. imali su Kosovo sa 17,6 % i Bosna sa 14,5 % stanovništva[17].

Nakon raspada SFRJ[uredi VE | uredi]

Nakon raspada SFRJ i rata, broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države 2002. nalazilo samo oko 22,3 do 23 milijuna stanovnika, što je smanjenje za 2 do 6 % (u usporedbi sa 23,5 milijuna prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je brojala 7.498.001 stanovnika[18], Hrvatska 4.437.460[19], Slovenija 1.964.036[20], Makedonija 2.022.547[21], Crna Gora 620.145[22] dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen.

Procjene o broju stanovnika BiH 2001. su različite. Prema stranici GeoHive, Federacija Bosne i Hercegovine je 2001. imala 2.312.397 stanovnika, distrikt Brčko 43.516 a Republika Srpska 1.447.477, što je sveukupno 3.803.390 žitelja[23]. Nationsencyclopedia procjenuje, uz opasku da se može raditi o značajnoj pogrešci, da je cijela BiH u srpnju 2001. imala 3.922.205 stanovnika[24]. CIA World Fact Book je također procijenila da je BiH imala tada 3.922.205 stanovnika[25][26]. S druge strane, International Atomic Energy Agency citira da su Svjetska banka i Međunarodna Energetska Agencija procijenile da je BiH tada imala oko 4,06 milijuna stanovnika, zasnovano po kompilaciji podataka o potrošnji energije te države[27].

BBC procjenjuje da je Kosovo 2001. imalo oko 2,0 do 2,2 milijuna stanovnika.[28] S druge strane, OSCE daje procjenu da je tada Kosovo imalo čak 2,4 milijuna žitelja.[29]

Ako bi se uzele najniže procjene o stanovništvu BiH i Kosovu - 3,8 milijuna i 2,0 milijuna stanovnika - na području bivše Jugoslavije se 2001. nalazilo oko 22.345.000 stanovnika. Ako bi se uzele najviše procjene - 4,06 milijuna i 2,4 milijuna - ukupan broj stanovnika je bio oko 23.000.000.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Yugoslavia - A. The People of Yugoslavia. MSN encarta. Arhivirano s izvorne stranice na 2012. pristupljeno 1. svibnja 2009
  2. 2,0 2,1 Woodward 1995., str. 32
  3. Overture of Chaos in Yugoslavia
  4. Croatia - Country Report
  5. Hrvatska - površina i stanovništvo
  6. Stanovništvo Jugoslavije 1991.
  7. Demografski identitet Srba i Hrvata u Jugoslaviji prema popisima stanovništva od 1921. do 1991. godine Đorđe Borozan. Preuzeto 1. svibnja 2009.
  8. "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124
  9. "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1986; str. 119
  10. Spasovski-Kicosev-Živković: The Serbs in the Former SFR of YugoslaviaProjekt Rastko
  11. Stanovništvo Hrvatske 1931-2001
  12. HRVATSKA NACIONALNA MANJINA U MAKEDONIJIMinistarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
  13. Hrvati zaostajali, drugi rasli bržeVjesnik
  14. Branimir Stojković (rujan 2003.). National Report - Serbia. Vijeće Europe. pristupljeno 27. prosinca 2010
  15. "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124, 125, 126
  16. "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124
  17. "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 118
  18. Partner countries, regions: Serbia. Kultur Kontakt Austria.
  19. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.. Državni zavod za statistiku RH.
  20. MTBSlo - Slovenia info
  21. Republic of Macedonia: Basic data
  22. Montenegrin Census' from 1909 to 2003
  23. Bosnia and Herzegovina statisticsGeoHive
  24. BOSNIA AND HERZEGOVINA - Country overviewNationsencyclopedia
  25. CIA world fact book; Bosnia and Herzegovina
  26. Bosnia profileWorldpress.org
  27. Energy and Environment Data Reference Bank (EEDRB) - Bosnia and Herzegovina populationIAEA.org
  28. Europe|Muslims in EuropeBBC
  29. Population - Kosovo

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Woodward, Susan L. (1995). Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution After the Cold War, Washington: Brookings Institution Press. ISBN 9780815795131

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]