Stari Grad

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Ovo je glavno značenje pojma Stari Grad. Za druga značenja, pogledajte Stari Grad (razdvojba).
Stari Grad
Pogled na Stari Grad sa starog škvera
Pogled na Stari Grad sa starog škvera
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Površina
 - ukupna 52,59 km2
Nadmorska visina 2 mnm
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 2.817 stan.
 - ukupna gustoća 110 stan./km2
Gradonačelnik Visko Haladić (HDZ)
Gradsko vijeće
 - broj članova 11
Zaštitnik Sveti Rok
Poštanski broj 21460
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka ST
Službena stranica stari-grad.hr
Karta

Stari Grad
Stari Grad na karti Hrvatske
Koordinate: 43°11′N 16°36′E / 43.18°N 16.60°E / 43.18; 16.60

Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Mještani ga zovu Stori Grod. Također ga zovu i Paiz, iako se taj naziv više odnosi na užu, stariju gradsku jezgru.

Svetac zaštitnik ovog gradića je sveti Rok, kojem je i posvećena jedna crkva u Starom Gradu.

Sadržaj

[uredi] Gradska naselja

Pet naselja pripada gradu Stari Grad (stanje 2006.), to su: Dol, Rudina, Selca kod Starog Grada, Stari Grad i Vrbanj.

[uredi] Zemljopisni položaj i svojstva

Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogruojčice), na 43°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°35' istočne zemljopisne dužine.

Ukupne je površine 55 četvornih kilometara.

[uredi] Povijest

Stari Grad je osnovan kao starogrčki grad Faros početku 99. antičke Olimpijade, tj. 384. godine prije Krista. Pretpostavlja se da su ga utemeljili grčki doseljenici sa otoka Parosa u Egejskom moru.

Po povjesničarskim pretpostavkama, moguće je da je zbog vrlo povoljnog smještaja ondje postojalo i neko starije ilirsko naselje.

Od osnutka Hvarske biskupije 1147. pa sve do osnivanja grada Hvara, 1278., Stari Grad je bio i njenim sjedištem, odnosno, biskup je stolovao u Starom Gradu.

[uredi] Stanovništvo

Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog grada. Sebe zovu Starograjanima/Starogruojkama, a postoji i oblik Paizanin/Paizonka.

Prema popisu stanovništva iz 2001., od ukupnih 2.817 stanovnika, na pojedina naselja otpada (poredano po naseljenosti):

  • Stari Grad - 1.906
  • Vrbanj - 489
  • Dol - 348
  • Rudina - 54
  • Selca - 20

[uredi] Kretanje stanovništva

Pogled na Stari Grad s brda Glavice

Prirodno mu gravitiraju iduća naselja: Dol (lokalno: Duol), Selca kod Starog Grada (lokalno: Sijelca, ij se meko izgovori, slično kao u ruskom), Rudina, Vrbanj (lokalno: Varbuonj), Svirče.

[uredi] Narječje

Stanovnici govore čokavskim (nije grješka - čokavski je vrsta čakavskog) narječja ikavskog govora hrvatskog jezika.

[uredi] Kultura

  • Hrvatska gradska glazba je osnovana 1876. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na zgradi gdje je bilo prvo sjedište).
  • amatersko Gradsko kazalište sljednik je diletanske družine "Petar Hektorović", odnosno Kulturno-umjetničkog društva (KUD) i amaterskog kazališta
  • Gradska čitaonica je sljednica "narodne hrvatske čitaonice Starogradjanske" utemeljene 1874. Sjedište Gradske knjižnice je u palači "Čitovnici" koju su podigli članovi dioničkog društva "Hrvatski dom" 1893. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na istočno pročelje "Čitovnice")
  • Faroski kantaduri je pjevačko društvo osnovano 1995. s ciljem očuvanja i promoviranja, prvenstveno, sakralne kulturne baštine Staroga Grada
  • Od gastronomske kulture, valja spomenuti starogruojske paprenjoke.

[uredi] Arheološki lokaliteti

Arheološko nalazište pored crkve sv. Ivana

Sam grad, kao i bliža okolica, prebogati su ostacima iz prošlosti. Područje Starog Grada bilo je naseljeno još od prapovijesti pa nije neobično što dokaze o životu starih ljudi nalazimo "na svakom koraku". Niže su stoga navedeni samo najvažniji lokaliteti jer bi samo nabrajanje svih lokaliteta bilo predugačko (samo Starogradsko polje ima više od 100 lokaliteta!).

[uredi] Sakralna arhitektura

U Starom Gradu na Hvaru nalazi se mnoštvo sakralnih spomenika:

Dana 7. srpnja 2008. je, na zasjedanju u Quebecu, UNESCO na svoj Popis svjetske baštine stavio[1] i Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije se ističe kako su tamošnje nasade vinograda i maslina ostale "praktično nepromjenjene" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u Antici.

[uredi] Profana arhitektura

[uredi] Glazba

  • Hrvatska gradska glazba Stari Grad, utemeljena 1876.

[uredi] Gospodarstvo

U drugoj polovici 19. stoljeća, Stari Grad je imao nekoliko brodogradilišta. Njihovom poslovanju je došao kraj širenjem parobrodarstva u svjetskom pomorstvu.

Svojevremeno je djelovala i tvornica tjestenine, mlin (vjetrenjača!)...

U Starom Gradu djeluje i vinarija, a nekad je djelovao i pogon od "Jugoplastike".

[uredi] Šport

U gradu je nekad djelovalo više nogometnih klubova (kao što su "Zrinski", "Grumen", "Val"...), ali nakon Drugog svjetskog rata ostao je samo HNK Jadran.

U gradu djeluje i plivačko-vaterpolski klub "Pharos", svojevremeno i hrv. drugoligaš.

U gradu djeluje i ŠRD Šarag, športsko-ribolovno društvo, i JK Helios, jedriličarski klub.

Koncem kolovoza, Stari Grad je domaćinom Faros Maratona, međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju.

[uredi] Caulerpa taxifolia

Na južnoj je obali zaljeva 1994. otkrivena prva kolonija u Jadranu alohtone alge Caulerpe taxifolije, na čijem suzbijanju već dugi niz godina radi biolog Ante Žuljević. U tom dijelu zaljeva je, u cilju sprječavanja širenja alge, uvedena zabrana sidrenja i ribolova.[2][3]

[uredi] Poznati Starograjani i Starogrojke

Kip Petra Hektorovića u Starom Gradu

Korijene u Starom Gradu imaju:

[uredi] Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici

[uredi] Izvori

  1. ↑ Jutarnji list (8. srpnja 2008.) Starigradsko polje na popisu UNESCO-a
  2. ↑ Appearance and Eradication of Caulerpa taxifolia in Croatia
  3. ↑ Površine pod algom veće za 10 hektara

[uredi] Vanjske poveznice


Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi

Hvar | Imotski | Kaštela | Komiža | Makarska | Omiš | Sinj | Solin | Split | Stari Grad | Supetar | Trilj | Trogir | Vis | Vrgorac | Vrlika

Općine

Baška Voda | Bol | Brela | Cista Provo | Dicmo | Dugi Rat | Dugopolje | Gradac | Hrvace | Jelsa | Klis | Lećevica | Lokvičići | Lovreć | Marina | Milna | Muć | Nerežišća | Okrug | Otok | Podbablje | Podgora | Podstrana | Postira | Prgomet | Primorski Dolac | Proložac | Pučišća | Runovići | Seget | Selca | Sućuraj | Sutivan | Šestanovac | Šolta | Tučepi | Zadvarje | Zagvozd | Zmijavci
Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija

Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj | Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_Grad"
Osobni alati
Napravi zbirku