Stari Grad
 Ovo je glavno značenje pojma Stari Grad. Za druga značenja, pogledajte Stari Grad (razdvojba). |
| "Stari grad" preusmjerava ovamo. Za istoimeni grad u Zadarskoj županiji, vidi Starigrad. |
|
|
|
|---|---|
.gif) |
|
 |
|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Površina | |
| - ukupna | 52,59 km2 |
| Nadmorska visina | 2 mnm |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 2.817 stan. |
| - ukupna gustoća | 110 stan./km2 |
| Gradonačelnik | Đurđica Plančić (SDP) |
| Gradsko vijeće | |
| - broj članova | 11 |
| Zaštitnik | Sveti Rok |
| Poštanski broj | 21460 |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
| Službena stranica | stari-grad.hr |
| Zemljovid | |
  Stari Grad
Stari Grad na zemljovidu Hrvatske
|
|
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Mještani ga zovu Stori Grod. Također ga zovu i Paiz, iako se taj naziv više odnosi na užu, stariju gradsku jezgru.
Svetac zaštitnik ovog gradića je sveti Rok, kojem je i posvećena jedna crkva u Starom Gradu.
Sadržaj |
Gradska naselja[uredi]
Pet naselja pripada gradu Stari Grad (stanje 2006.), to su: Dol, Rudina, Selca kod Starog Grada, Stari Grad i Vrbanj.
Zemljopisni položaj i svojstva[uredi]
Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogruojčice), na 43°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°35' istočne zemljopisne dužine.
Ukupne je površine 55 četvornih kilometara.
Povijest[uredi]
Stari Grad je osnovan kao starogrčki grad Faros početku 99. antičke Olimpijade, tj. 384. godine prije Krista. Pretpostavlja se da su ga utemeljili grčki doseljenici sa otoka Parosa u Egejskom moru.
Po povjesničarskim pretpostavkama, moguće je da je zbog vrlo povoljnog smještaja ondje postojalo i neko starije ilirsko naselje.
Od osnutka Hvarske biskupije 1147. pa sve do osnivanja grada Hvara, 1278., Stari Grad je bio i njenim sjedištem, odnosno, biskup je stolovao u Starom Gradu.
Stanovništvo[uredi]
Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog grada. Sebe zovu Starograjanima/Starogruojkama, a postoji i oblik Paizanin/Paizonka.
Prema popisu stanovništva iz 2001., od ukupnih 2.817 stanovnika, na pojedina naselja otpada (poredano po naseljenosti):
- Stari Grad - 1.906
- Vrbanj - 489
- Dol - 348
- Rudina - 54
- Selca - 20
Podaci za naselje Stari Grad: U popisu iz 1869. sadrži podatke za naselja Rudinu i Selca kod Starog Grada, kao i dio podataka u 1857. za naselje Rudinu.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[1]
Kretanje stanovništva[uredi]
Prirodno mu gravitiraju iduća naselja: Dol (lokalno: Duol), Selca kod Starog Grada (lokalno: Sijelca, ij se meko izgovori, slično kao u ruskom), Rudina, Vrbanj (lokalno: Varbuonj), Svirče.
Narječje[uredi]
Stanovnici govore čokavskim (nije pogrješka - čokavski je vrsta čakavskog) narječja ikavskog govora hrvatskog jezika. No, ne treba zaboraviti da po starogrojsku upitna rečenica glasi 'Ča si rekal?' a ne 'Čo si rekal?', također 'Ča je danas za obid?' a ne 'Čo je danas za obid?'
Kultura[uredi]
- Hrvatska gradska glazba je osnovana 1876. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na zgradi gdje je bilo prvo sjedište).
- amatersko Gradsko kazalište sljednik je diletanske družine "Petar Hektorović", odnosno Kulturno-umjetničkog društva (KUD) i amaterskog kazališta
- Gradska knjižnica je sljednica "narodne hrvatske čitaonice Starogradjanske" utemeljene 1874. Sjedište Gradske knjižnice je u palači "Čitovnici" koju su podigli članovi dioničkog društva "Hrvatski dom" 1893. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na istočno pročelje "Čitovnice")
- Faroski kantaduri je pjevačko društvo osnovano 1995. s ciljem očuvanja i promoviranja, prvenstveno, sakralne kulturne baštine Staroga Grada
- Od gastronomske kulture, valja spomenuti starogruojske paprenjoke.
Arheološki lokaliteti[uredi]
.jpg)
Sam grad, kao i bliža okolica, prebogati su ostacima iz prošlosti. Područje Starog Grada bilo je naseljeno još od prapovijesti pa nije neobično što dokaze o životu starih ljudi nalazimo "na svakom koraku". Niže su stoga navedeni samo najvažniji lokaliteti jer bi samo nabrajanje svih lokaliteta bilo predugačko (samo Starogradsko polje ima više od 100 lokaliteta!).
- Ciklopske zidine [2]
- Faroska hora obuhvaća Starogradsko polje(hora[3]), Varbovačko, Vrbanjsko i dio Dolskog polja koje je od posebne važnosti zbog na cijelom Sredozemlju najbolje sačuvane starogrčke parcelizacije zemljišta koje je pripadalo gradu Farosu
- Maslinovik - grčka kula u Starogradskom polju
- Glavica - ilirska gradina iznad Starog Grada
- crkva sv. Ivana
Sakralna arhitektura[uredi]
U Starom Gradu na Hvaru nalazi se mnoštvo sakralnih spomenika:
- crkva sv. Ivana
- crkva sv. Jerolima s hospicijem
- crkva sv. Roka
- crkva sv. Petra s dominikanskim samostanom
- crkva sv. Lucije s ostacima samostana dominikanki trećeretkinja (picokara)
- crkva sv. Nikole
- crkva sv. Stjepana (župna)
- kapela Gospojica u Starogradskom polju
- kapela sv. Jelene na putu iz Starog Grada u Dol
Dana 7. srpnja 2008. je, na zasjedanju u Quebecu, UNESCO na svoj Popis svjetske baštine stavio[4] i Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije se ističe kako su tamošnje nasade vinograda i maslina ostale "praktično nepromjenjene" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u Antici.
Profana arhitektura[uredi]
- Tvrdalj - renesansni dvorac, dao ga je sagraditi u XVI. stoljeću Petar Hektorović
- Škor - mali, barokni trg
- Palača Biankini
- Kuća i mauzolej Šime Ljubića
- Mlin na vjetar
Glazba[uredi]
- Hrvatska gradska glazba Stari Grad, utemeljena 1876.
Gospodarstvo[uredi]
U drugoj polovici 19. stoljeća, Stari Grad je imao nekoliko brodogradilišta. Njihovom poslovanju je došao kraj širenjem parobrodarstva u svjetskom pomorstvu.
Svojevremeno je djelovala i tvornica tjestenine, mlin (vjetrenjača!)...
U Starom Gradu djeluje i vinarija, a nekad je djelovao i pogon od "Jugoplastike".
Šport[uredi]
U gradu je nekad djelovalo više nogometnih klubova (kao što su "Zrinski", "Grumen", "Val"...), ali nakon Drugog svjetskog rata ostao je samo HNK Jadran.
U gradu djeluje i vaterpolski klub "Faros", koji je 1979.g. ostvario svoj najveći uspjeh, tj. osvojio prvenstvo Hrvatske time stekavši pravo nastupa u 2. saveznoj diviziji tadašnje Jugoslavenske vaterpolske lige. Od 2010., Stari Grad ima i svoj vaterpolski "Final four", u kojem sudjeluju mjesni sastavi, podijeljeni na kvartove (Grod, Priko, Molo Selo, Lucica) [5].
U gradu djeluje i ŠRD Šarag, športsko-ribolovno društvo, i JK Helios, jedriličarski klub.
Koncem kolovoza, Stari Grad je domaćinom Faros Maratona, međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju.
Caulerpa taxifolia[uredi]
Na južnoj je obali zaljeva 1994. otkrivena prva kolonija u Jadranu alohtone alge Caulerpe taxifolije. U tom dijelu zaljeva je, u cilju sprječavanja širenja alge, uvedena zabrana sidrenja i ribolova.[6][7]
Poznati Starograjani i Starogrojke[uredi]
- Josip Bervaldi, hrv. crkveni povjesničar i arheolog
- Luka Bervaldi Lucić, hrv. skupljač narodnih pjesama
- Ante Biankini (1860.-1934.), hrv. liječnik (osobni liječnik W. Wilsona, predsjednika SAD)[nedostaje izvor] i političar
- Juraj Biankini (1849.-1928.), hrv. političar i novinar iz doba hrv. narodnog preporoda
- Petar Biankini (1856.-1928.), hrv. pisac, autor "Gospodarskog poučnika" i literature s praktičnim poljodjelskim naputcima
- Josip Berković (1885.-19??), hrv. političar i diplomat
- Dinko Bogdanić, hrv. baletan i koreograf
- Peruško Bogdanić, hrv. kipar
- Franjo Jordan Bučić, hrv. publicist, aktivan u Argentini[8]
- Nikola Dominik Budrović (1765.-1847.), hrv. dominikanac, teolog, zbiratelj hrvatskih narodnih pjesama, prvi urednik prvih novina na hrv. jeziku, "Kraljskog Dalmatina"
- Jakov Dulčić, dr sc., ihtiolog, znanstvenik s najvećim brojem radova iz područja biologije u Hrvatskoj
- Stefan Gelineo (1898.-1971.), prof. fiziologije, poznat po prinosima istraživanju hipotermije[9]
- Petar Hektorović (1487.-1572.), hrv. pjesnik, autor "Ribanja i ribarskog prigovaranja"
- Tomislav Kaljatić Maroević (1955.), čileanski biskup
- John Kovacevich (North Pole), amer. filmski glumac 1920.-1940.[10]
- Ivan Lučić-Lavčević, narodni heroj u NOB-u
- Dinko Lupi, prvak Opere HNK "Ivan pl. Zajc" u Rijeci
- don Šime Ljubić (1822.-1896.), član-utemeljitelj Strossmayerove Akademije, danas HAZU, povjesničar, arheolog, numizmatičar, historiograf, pisac
- Janez Maroević, hrv. maratonac
- Tonko Maroević, hrv. akademik
- Ivo Maroević Špuntin (1937.-2007.), hrv. povjesničar umjetnosti i muzeolog
- Petar Nisiteo (1774.-1866.), povjesničar, arheolog, pisac, preteča hrv. preporoda
- Bartol Petrić (1899.-1974.), hrv. akad. slikar
- Martin Anthony Petrich, brodograditelj u SAD-u,[11][12]
- Biserka Rauter Plančić, povjesničarka umjetnosti, ravnateljica Moderne galerije i bivša kustosica Klovićevih dvora
- Josip Plančić (1888.-1978.), hrv. ihtiolog
- Juraj Plančić (1899.-1930.), hrv. akad. slikar
- Juraj Škarpa (1881. – 1952.), hrvatski akademski kipar
- Dinko Politeo (1854.-1903.), hrv. novinar, esejist, političar (pravaškog usmjerenja)
- Ivo Politeo (1922.-199?.), ing. agronom, poznat po djelima u svezi sa vinovom lozom i maslinama
- Nikša Račić, hrv. povjesničar i kulturolog
- Marin Sabić (1860.-1922.), hrv. notar, feljtonist i pjesnik, hrv. preporoditelj (puljski "Il diritto croato")
- Nikša Stančić, hrv. povjesničar, član suradnik HAZU
- Roque Esteban Scarpa Straboni, čilski nagrađivani pisac, književni kritičar, akademik i znanstvenik
- Vinko Šoljan, hrv. alfa i omega Starogruojskeg maratona (Pharos maratona) u daljinskom plivanju
- Tonko Šoljan, hrv. akademik, ihtiolog, sastavio ključ za determinaciju riba Jadrana
- John Tadich, osnivač i voditelj Tadich Grilla, znamenite građevine u San Franciscu, najstarijeg restorana u tom gradu[13]
- Jorjo Tadić, povjesničar
- Tonći Tadić, hrv. političar i fizičar
- Pablo Vranjicán, argentinski nogometaš
- Ambroz Vranjicani Dobrinović (1801.-1870.), hrv. preporoditelj, branitelj hrvatskog prava na Dalmaciju i Vojnu Krajinu
- Nikola Zaninović, nekadašnji prvak kazališta "Colon" u Buenos Airesu
- Jordan Zaninović, hvarski biskup.
Korijene u Starom Gradu imaju:
- Josip Botteri Dini, hrv. slikar
- Ana Marija Botteri Peruzović, hrv. slikarica
- Antun Šoljan (1932.-1993.), hrv. književnik
- Ante Zaninović, redatelj crtanih filmova Zagreb filma
- Josip Berković, hrv. i arg. liječnik, političar, novinar i diplomat.
- Dalibor Kovačević, hrv. ekonomist, obnovitelj/utemeljitelj današnje Zagrebačke burze vrijednosnica
- Neven Kovačević, hrv. arhitekt
U Starom su Gradu rođeni:
- Ljubo Benčić, hrv. nogometaš, državni reprezentativac
U Starom se Gradu školovao, a dva desetljeća poslije umro, Hijacint Bošković, hrv. dominikanski tomist, mislilac, filozof, bogoslov.
Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici[uredi]
Letovice (Moravska), grad partner- Velké Opatovice (Moravska)
Senandrija
Samobor
Izvori[uredi]
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Neven Bogdanić: Dobar dan, antički Stari Grade
Novosti iz Starog Grada - ↑ Starogradsko polje Hora, a ne ager, pristupljeno 20. veljače 2011.
- ↑ Jutarnji list (8. srpnja 2008.) Starigradsko polje na popisu UNESCO-a
- ↑ Grad Stari Grad Plivalište Bonj - vaterpolo "Faros Final Four"
- ↑ Appearance and Eradication of Caulerpa taxifolia in Croatia
- ↑ Površine pod algom veće za 10 hektara
- ↑ Imehrvatsko.net Franjo Jordan Bučić
- ↑ Croatian History
- ↑ Adam S. Eterovich: Hrvati u Hollywoodu, Slobodna Dalmacija, priredio Joško Čelan, 6. listopada 2001.
- ↑ (eng.) Search Request = [subjects contains Western Boat Building Co. and Tacoma, Javna knjižnica u Tacomi, Washington, pristupljeno 14. siječnja 2013.
- ↑ Adam S. Eterovich: Croatian Heritage Životopisi K - R
- ↑ Adam S. Eterovich: Croatian Heritage Životopisi S - Z
