Stari Grad

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Stari Grad. Za druga značenja, pogledajte Stari Grad (razdvojba).
Disambig.svg "Stari grad" preusmjerava ovamo. Za istoimeni grad u Zadarskoj županiji, pogledajte Starigrad.
Stari Grad
Stari Grad (grb).gif
Pogled na Stari Grad sa mora
Pogled na Stari Grad sa mora
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava splitsko dalmatinske zupanije.gif Splitsko-dalmatinska
Površina
 - ukupna 52,59 km2
Nadmorska visina 2 mnm
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 2.781 stan.
 - ukupna gustoća 53 stan./km2
Gradonačelnik Vinko Maroević, dipl. iur. (HDZ)
Gradsko vijeće
 - broj članova 11
Zaštitnik Sveti Rok
Poštanski broj 21460
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka ST
Službena stranica stari-grad.hr
Zemljovid
Stari Grad na karti Hrvatska
Stari Grad
Stari Grad
Stari Grad na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°11′N 16°36′E / 43.18°N 16.60°E / 43.18; 16.60

Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Mještani ga zovu Stori Grod. Također ga zovu i Paiz, iako se taj naziv više odnosi na užu, stariju gradsku jezgru.

Svetac zaštitnik ovog gradića je sveti Rok, kojem je i posvećena jedna crkva u Starom Gradu.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Pet naselja pripada gradu Stari Grad (stanje 2006.), to su: Dol, Rudina, Selca kod Starog Grada, Stari Grad i Vrbanj.

Samo naselje Stari Grad čine predjeli Borić, Ivanje Gomile, Njiva, Šiberija, Molo Selo, Dolci, Priko i uža gradska jezgra. Naselje se širi prema Dubokoj, Budinjcu, Starču i prema vrhu brda Glavice.

Zemljopisni položaj i svojstva[uredi VE | uredi]

Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogruojčice), na 43°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°35' istočne zemljopisne dužine.

Ukupne je površine 55 četvornih kilometara.

Povijest[uredi VE | uredi]

Stari Grad je osnovan kao starogrčki grad Faros početku 99. antičke Olimpijade, tj. 384. godine prije Krista. Pretpostavlja se da su ga utemeljili grčki doseljenici sa otoka Parosa u Egejskom moru.

Po povjesničarskim pretpostavkama, moguće je da je zbog vrlo povoljnog smještaja ondje postojalo i neko starije ilirsko naselje.

Od osnutka Hvarske biskupije 1147. pa sve do osnivanja grada Hvara, 1278., Stari Grad je bio i njenim sjedištem, odnosno, biskup je stolovao u Starom Gradu.

Bio je dijelom starohrvatske države. Nekoliko je stoljeća proveo pod mletačkom vlašću pod kojom je bio sve do Napoleonovih osvajanja. Bio je dijelom Ilirskih provincija. Nakon pada Napoleona, dijelom je Habsburške Monarhije, a nakon austro-ugarske odnosno hrvatsko-ugarske nagodbe našao se u austrijskom dijelu Austro-Ugarske, pokrajini Dalmaciji u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Nakon prvog svjetskog rata bio je nekoliko godina pod talijanskom okupacijom, od 1918. do 1921. godine.[1]

Nakon razgraničenja došao je u Kraljevinu SHS. Bio je dijelom Primorske banovine i poslije Banovine Hrvatske. Politički je u to vrijeme u Starome Gradu vrlo jak bio HSS. U NDH bio je dijelom velike župe Cetine.

Nakon drugog svjetskog rata dijelom je NR/SR Hrvatske. Širenjem prema sjeveru preko parka Vorbe Stari Grad spojio se je s Molim Selom koje je danas gradska četvrt. Osamostaljenjem Hrvatske i Stari Grad postaje dijelom samostalne Hrvatske. Velikosrpska agresija nije zaobišla ni Stari Grad: JNA je dvaput (7. studenoga 1991.) bombardirala obližnju poljoprivrednu zračnu luku bombama i raketama, pri čemu je oštećen jedan manji zrakoplov i pista.[2]


Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog grada. Sebe zovu Starograjanima/Starogruojkama, a postoji i oblik Paizanin/Paizonka.

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Stari Grad ima 2.781 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,65%,[3] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 88,53% čine pripadnici katoličke vjere.[4]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001., od ukupnih 2.817 stanovnika, na pojedina naselja otpada (poredano po naseljenosti):

  • Stari Grad - 1.906
  • Vrbanj - 489
  • Dol - 348
  • Rudina - 54
  • Selca - 20

Podaci za naselje Stari Grad: U popisu iz 1869. sadrži podatke za naselja Rudinu i Selca kod Starog Grada, kao i dio podataka u 1857. za naselje Rudinu.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[5][3]

Kretanje stanovništva[uredi VE | uredi]

Pogled na Stari Grad s brda Glavice

Prirodno mu gravitiraju iduća naselja: Dol (lokalno: Duol), Selca kod Starog Grada (lokalno: Sielca), Rudina, Vrbanj (lokalno: Varbuonj), Svirče.

Narječje[uredi VE | uredi]

Stanovnici govore čokavskim (nije pogrješka - čokavski je vrsta čakavskog) narječja ikavskog govora hrvatskog jezika. No, ne treba zaboraviti da po starogrojsku upitna rečenica glasi 'Ča si rekal?' a ne 'Čo si rekal?', također 'Ča je danas za obid?' a ne 'Čo je danas za obid?'

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Gradska glazba je osnovana 1876. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na zgradi gdje je bilo prvo sjedište).
  • amatersko Gradsko kazalište sljednik je diletanske družine "Petar Hektorović", odnosno Kulturno-umjetničkog društva (KUD) i amaterskog kazališta
  • Gradska knjižnica je sljednica "narodne hrvatske čitaonice starogradjanske" utemeljene 1874. Sjedište Gradske knjižnice je u palači "Čitovnici" koju su podigli članovi dioničkog društva "Hrvatski dom" 1893. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na istočno pročelje "Čitovnice")
  • Faroski kantaduri je pjevačko društvo osnovano 1995. s ciljem očuvanja i promoviranja, prvenstveno, sakralne kulturne baštine Staroga Grada
  • Od gastronomske kulture, valja spomenuti starogruojske paprenjoke.

Arheološki lokaliteti[uredi VE | uredi]

Arheološko nalazište pored crkve sv. Ivana

Sam grad, kao i bliža okolica, prebogati su ostacima iz prošlosti. Područje Starog Grada bilo je naseljeno još od prapovijesti pa nije neobično što dokaze o životu starih ljudi nalazimo "na svakom koraku". Niže su stoga navedeni samo najvažniji lokaliteti jer bi samo nabrajanje svih lokaliteta bilo predugačko (samo Starogradsko polje ima više od 100 lokaliteta!).

  • Ciklopske zidine [6]
  • Faroska hora obuhvaća Starogradsko polje(hora[7]), Varbovačko, Vrbanjsko i dio Dolskog polja koje je od posebne važnosti zbog na cijelom Sredozemlju najbolje sačuvane starogrčke parcelizacije zemljišta koje je pripadalo gradu Farosu
  • Maslinovik - grčka kula u Starogradskom polju
  • Glavica - ilirska gradina iznad Starog Grada
  • crkva sv. Ivana

Sakralna arhitektura[uredi VE | uredi]

Procesija na blagdan sv. Roka, zaštitnika grada

U Starom Gradu na Hvaru nalazi se mnoštvo sakralnih spomenika:

Dana 7. srpnja 2008. je, na zasjedanju u Quebecu, UNESCO na svoj Popis svjetske baštine stavio[8] i Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije se ističe kako su tamošnje nasade vinograda i maslina ostale "praktično nepromjenjene" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u Antici.

Profana arhitektura[uredi VE | uredi]

Glazba[uredi VE | uredi]

  • Hrvatska gradska glazba Stari Grad, utemeljena 1876.

Spomenici[uredi VE | uredi]

  • spomen–ploča "Prvi radnički blagdan u Dalmaciji", otkrivanje 9. rujna 2014. [9]

Manifestacije[uredi VE | uredi]

  • Festival divljeg cvijeća [10]
  • Starogradske ljetne priredbe[11]
  • Dani mađarsko-hrvatske kulture[12]
  • Večer od kantonjo[13]
  • Don šparogih [14]
  • Proslava obljetnice utemeljenja Starog Grada pod nazivom "Utemeljiteljima u čast, precima u spomen" uz misu "Združenim precima u spomen".[9]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U drugoj polovici 19. stoljeća, Stari Grad je imao nekoliko brodogradilišta. Njihovom poslovanju je došao kraj širenjem parobrodarstva u svjetskom pomorstvu.

Svojevremeno je djelovala i tvornica tjestenine, mlin (vjetrenjača!)...

U Starom Gradu djeluje i vinarija, a nekad je djelovao i pogon od "Jugoplastike".

Šport[uredi VE | uredi]

U gradu je nekad djelovalo više nogometnih klubova (kao što su "Zrinski", "Grumen", "Val"...), ali nakon Drugog svjetskog rata ostao je samo HNK Jadran.

U gradu djeluje i vaterpolski klub "Faros", koji je 1979.g. ostvario svoj najveći uspjeh, tj. osvojio prvenstvo Hrvatske time stekavši pravo nastupa u 2. saveznoj diviziji tadašnje Jugoslavenske vaterpolske lige. Od 2010., Stari Grad ima i svoj vaterpolski "Final four", u kojem sudjeluju mjesni sastavi, podijeljeni na kvartove (Grod, Priko, Molo Selo, Lucica) [15].

U gradu djeluje i ŠRD Šarag, športsko-ribolovno društvo, i JK Helios, jedriličarski klub.

Koncem kolovoza, Stari Grad je domaćinom Faros Maratona, međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju.

Caulerpa taxifolia[uredi VE | uredi]

Na južnoj je obali zaljeva 1994. otkrivena prva kolonija u Jadranu alohtone alge Caulerpe taxifolije. U tom dijelu zaljeva je, u cilju sprječavanja širenja alge, uvedena zabrana sidrenja i ribolova.[16][17]

Poznati Starograjani i Starogrojke[uredi VE | uredi]

Kip Petra Hektorovića u Starom Gradu

Korijene u Starom Gradu imaju:

U Starom su Gradu rođeni:


U Starom se Gradu školovao, a dva desetljeća poslije umro, Hijacint Bošković, hrv. dominikanski tomist, mislilac, filozof, bogoslov.

Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Izložbe u Starome Gradu, TZ Stari Grad, 26. kolovoza 2014.
  2. Na današnji dan, 7. studenoga, Dalmacija News, 7. studenoga 2011.
  3. 3,0 3,1 Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
  4. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
  5. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  6. Neven Bogdanić: Dobar dan, antički Stari Grade
    Novosti iz Starog Grada
  7. Starogradsko polje Hora, a ne ager, pristupljeno 20. veljače 2011.
  8. Jutarnji list (8. srpnja 2008.) Starigradsko polje na popisu UNESCO-a
  9. 9,0 9,1 Misa "Združenim precima u spomen" u Starome Gradu na otoku Hvaru, IKA, 9. rujna 2014., IKA N - 162997/9
  10. 24. - 26. 06. - Festival divljeg cvjeća , Stari Grad - novosti
  11. Program 28. Starogradskih ljetnih priredbi 2014.
  12. Do 12. 06. - Dani mađarsko-hrvatske kulture
  13. 31. 05. - Trg sv.Stjepana - Večer od kantonjo
  14. Uz Don šparogih ...
  15. Grad Stari Grad Plivalište Bonj - vaterpolo "Faros Final Four"
  16. Appearance and Eradication of Caulerpa taxifolia in Croatia
  17. Površine pod algom veće za 10 hektara
  18. Imehrvatsko.net Franjo Jordan Bučić
  19. Croatian History
  20. Adam S. Eterovich: Hrvati u Hollywoodu, Slobodna Dalmacija, priredio Joško Čelan, 6. listopada 2001.
  21. Mirko Tomasović: Marulićev ljetopis, Colloquia Maruliana V (1996.), str. 230.
    Napomena: Serafin Lupi poginuo je s još devetoricom za savezničkog bombardiranja Zagreba, u razrušenom Dominikanskom samostanu u željezničkoj koloniji 22. veljače 1944. godine.
  22. Slika
  23. Zagreb, 22. veljače 1944. – najtužniji dan zagrebačkog samostana , Hrvatska dominikanska provincija
  24. (eng.) Search Request = [subjects contains Western Boat Building Co. and Tacoma, Javna knjižnica u Tacomi, Washington, pristupljeno 14. siječnja 2013.
  25. Adam S. Eterovich: Croatian Heritage Životopisi K - R
  26. Don Ante Politeo - preteča kršćanske socijaldemokracije Suvremenost poruka prve proslave Radničkog blagdana u Dalmaciji, Grad Stari Grad, 30. svibnja 2011.
  27. Adam S. Eterovich: Croatian Heritage Životopisi S - Z
  28. Muzej hrvatske baštine
  29. Mirko Crnčević, Divna Zenić: Ivaniševićevu vilu na Mejama kupio - "kralj piletine" s hvarskim korijenima, Slobodna Dalmacija, 21. svibnja 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Stari Grad
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.