Stari Grad

Ovo je glavno značenje pojma Stari Grad. Za druga značenja, pogledajte Stari Grad (razdvojba).

Stari Grad
Pogled na Stari Grad sa starog škvera
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska
Površina
- ukupna	52,59 km2
Nadmorska visina	2 mnm
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	2.817 stan.
- ukupna gustoća	110 stan./km2
Gradonačelnik	Đurđica Plančić (SDP)
Gradsko vijeće
- broj članova	11
Zaštitnik	Sveti Rok
Poštanski broj	21460
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	ST
Službena stranica	stari-grad.hr
Zemljovid
Stari Grad Stari Grad na zemljovidu Hrvatske

Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Mještani ga zovu Stori Grod. Također ga zovu i Paiz, iako se taj naziv više odnosi na užu, stariju gradsku jezgru.

Svetac zaštitnik ovog gradića je sveti Rok, kojem je i posvećena jedna crkva u Starom Gradu.

Gradska naselja

Pet naselja pripada gradu Stari Grad (stanje 2006.), to su: Dol, Rudina, Selca kod Starog Grada, Stari Grad i Vrbanj.

Zemljopisni položaj i svojstva

Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogruojčice), na 43°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°35' istočne zemljopisne dužine.

Ukupne je površine 55 četvornih kilometara.

Povijest

Stari Grad je osnovan kao starogrčki grad Faros početku 99. antičke Olimpijade, tj. 384. godine prije Krista. Pretpostavlja se da su ga utemeljili grčki doseljenici sa otoka Parosa u Egejskom moru.

Po povjesničarskim pretpostavkama, moguće je da je zbog vrlo povoljnog smještaja ondje postojalo i neko starije ilirsko naselje.

Od osnutka Hvarske biskupije 1147. pa sve do osnivanja grada Hvara, 1278., Stari Grad je bio i njenim sjedištem, odnosno, biskup je stolovao u Starom Gradu.

Stanovništvo

Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog grada. Sebe zovu Starograjanima/Starogruojkama, a postoji i oblik Paizanin/Paizonka.

Prema popisu stanovništva iz 2001., od ukupnih 2.817 stanovnika, na pojedina naselja otpada (poredano po naseljenosti):

• Stari Grad - 1.906
• Vrbanj - 489
• Dol - 348
• Rudina - 54
• Selca - 20

Podaci za naselje Stari Grad: U popisu iz 1869. sadrži podatke za naselja Rudinu i Selca kod Starog Grada, kao i dio podataka u 1857. za naselje Rudinu.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.

Kretanje stanovništva

Pogled na Stari Grad s brda Glavice

Prirodno mu gravitiraju iduća naselja: Dol (lokalno: Duol), Selca kod Starog Grada (lokalno: Sijelca, ij se meko izgovori, slično kao u ruskom), Rudina, Vrbanj (lokalno: Varbuonj), Svirče.

Narječje

Stanovnici govore čokavskim (nije pogrješka - čokavski je vrsta čakavskog) narječja ikavskog govora hrvatskog jezika. No, ne treba zaboraviti da po starogrojsku upitna rečenica glasi 'Ča si rekal?' a ne 'Čo si rekal?', također 'Ča je danas za obid?' a ne 'Čo je danas za obid?'

Kultura

• Hrvatska gradska glazba je osnovana 1876. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na zgradi gdje je bilo prvo sjedište).
• amatersko Gradsko kazalište sljednik je diletanske družine "Petar Hektorović", odnosno Kulturno-umjetničkog društva (KUD) i amaterskog kazališta
• Gradska knjižnica je sljednica "narodne hrvatske čitaonice Starogradjanske" utemeljene 1874. Sjedište Gradske knjižnice je u palači "Čitovnici" koju su podigli članovi dioničkog društva "Hrvatski dom" 1893. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na istočno pročelje "Čitovnice")
• Faroski kantaduri je pjevačko društvo osnovano 1995. s ciljem očuvanja i promoviranja, prvenstveno, sakralne kulturne baštine Staroga Grada

• Od gastronomske kulture, valja spomenuti starogruojske paprenjoke.

Arheološki lokaliteti

Arheološko nalazište pored crkve sv. Ivana

Sam grad, kao i bliža okolica, prebogati su ostacima iz prošlosti. Područje Starog Grada bilo je naseljeno još od prapovijesti pa nije neobično što dokaze o životu starih ljudi nalazimo "na svakom koraku". Niže su stoga navedeni samo najvažniji lokaliteti jer bi samo nabrajanje svih lokaliteta bilo predugačko (samo Starogradsko polje ima više od 100 lokaliteta!).

• Ciklopske zidine
• Faroska hora obuhvaća Starogradsko polje(hora), Varbovačko, Vrbanjsko i dio Dolskog polja koje je od posebne važnosti zbog na cijelom Sredozemlju najbolje sačuvane starogrčke parcelizacije zemljišta koje je pripadalo gradu Farosu
• Maslinovik - grčka kula u Starogradskom polju
• Glavica - ilirska gradina iznad Starog Grada
• crkva sv. Ivana

Sakralna arhitektura

U Starom Gradu na Hvaru nalazi se mnoštvo sakralnih spomenika:

• crkva sv. Ivana
• crkva sv. Jerolima s hospicijem
• crkva sv. Roka
• crkva sv. Petra s dominikanskim samostanom
• crkva sv. Lucije s ostacima samostana dominikanki trećeretkinja (picokara)
• crkva sv. Nikole
• crkva sv. Stjepana (župna)
• kapela Gospojica u Starogradskom polju
• kapela sv. Jelene na putu iz Starog Grada u Dol

Dana 7. srpnja 2008. je, na zasjedanju u Quebecu, UNESCO na svoj Popis svjetske baštine stavio i Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije se ističe kako su tamošnje nasade vinograda i maslina ostale "praktično nepromjenjene" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u Antici.

Profana arhitektura

• Tvrdalj - renesansni dvorac, dao ga je sagraditi u XVI. stoljeću Petar Hektorović
• Škor - mali, barokni trg
• Palača Biankini
• Kuća i mauzolej Šime Ljubića
• Mlin na vjetar

Glazba

• Hrvatska gradska glazba Stari Grad, utemeljena 1876.

Gospodarstvo

U drugoj polovici 19. stoljeća, Stari Grad je imao nekoliko brodogradilišta. Njihovom poslovanju je došao kraj širenjem parobrodarstva u svjetskom pomorstvu.

Svojevremeno je djelovala i tvornica tjestenine, mlin (vjetrenjača!)...

U Starom Gradu djeluje i vinarija, a nekad je djelovao i pogon od "Jugoplastike".

Šport

U gradu je nekad djelovalo više nogometnih klubova (kao što su "Zrinski", "Grumen", "Val"...), ali nakon Drugog svjetskog rata ostao je samo HNK Jadran.

U gradu djeluje i vaterpolski klub "Faros", koji je 1979.g. ostvario svoj najveći uspjeh, tj. osvojio prvenstvo Hrvatske time stekavši pravo nastupa u 2. saveznoj diviziji tadašnje Jugoslavenske vaterpolske lige. Od 2010., Stari Grad ima i svoj vaterpolski "Final four", u kojem sudjeluju mjesni sastavi, podijeljeni na kvartove (Grod, Priko, Molo Selo, Lucica) .

U gradu djeluje i ŠRD Šarag, športsko-ribolovno društvo, i JK Helios, jedriličarski klub.

Koncem kolovoza, Stari Grad je domaćinom Faros Maratona, međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju.

Caulerpa taxifolia

Na južnoj je obali zaljeva 1994. otkrivena prva kolonija u Jadranu alohtone alge Caulerpe taxifolije. U tom dijelu zaljeva je, u cilju sprječavanja širenja alge, uvedena zabrana sidrenja i ribolova.

Poznati Starograjani i Starogrojke

Kip Petra Hektorovića u Starom Gradu

• Ante Biankini (1860.-1934.), hrv. liječnik (osobni liječnik W. Wilsona, predsjednika SAD)^{[nedostaje izvor]} i političar
• Juraj Biankini (1874.-1928.), hrv. političar iz doba hrv. narodnog preporoda
• Petar Biankini (1856.-1928.), hrv. pisac, autor "Gospodarskog poučnika" i literature s praktičnim poljodjelskim naputcima
• Josip Berković (1885.-19??), hrv. političar i diplomat
• Dinko Bogdanić, hrv. baletan i koreograf
• Peruško Bogdanić, hrv. kipar
• Nikola Dominik Budrović (1765.-1847.), dominikanac, teolog, zbiratelj hrvatskih narodnih pjesama, prvi urednik prvih novina na hrv. jeziku, "Kraljskog Dalmatina"
• Jakov Dulčić, dr sc., ihtiolog, znanstvenik s najvećim brojem radova iz područja biologije u Hrvatskoj
• Petar Hektorović (1487.-1572.), autor "Ribanja i ribarskog prigovaranja"
• Tomislav Kaljatić Maroević (1955.), čileanski biskup
• Ivan Lučić-Lavčević, narodni heroj u NOB-u
• Dinko Lupi, prvak Opere HNK "Ivan pl. Zajc" u Rijeci
• don Šime Ljubić (1822.-1896.), član-utemeljitelj Strossmayerove Akademije, danas HAZU, povjesničar, arheolog, numizmatičar, historiograf, pisac
• Janez Maroević, hrv. maratonac
• Tonko Maroević, hrv. akademik
• Ivo Maroević Špuntin (1937.-2007.), hrv. povjesničar umjetnosti i muzeolog
• Petar Nisiteo (1774.-1866.), povjesničar, arheolog, pisac, preteča hrv. preporoda
• Bartol Petrić (1899.-1974.), hrv. akad. slikar
• Josip Plančić (1888.-1978.), hrv. ihtiolog
• Juraj Plančić (1899.-1930.), hrv. akad. slikar
• Juraj Škarpa (1881. – 1952.), hrvatski akademski kipar
• Dinko Politeo (1854.-1903.), hrv. novinar, esejist, političar (pravaškog usmjerenja)
• Ivo Politeo (1922.-199?.), ing. agronom, poznat po djelima u svezi sa vinovom lozom i maslinama
• Nikša Račić, hrv. povjesničar i kulturolog
• Marin Sabić (1860.-1922.), hrv. notar, feljtonist i pjesnik, hrv. preporoditelj (puljski "Il diritto croato")
• Vinko Šoljan, hrv. alfa i omega Starogruojskeg maratona (Pharos maratona) u daljinskom plivanju
• Tonko Šoljan, hrv. akademik, ihtiolog, sastavio ključ za determinaciju riba Jadrana
• Tonći Tadić, hrv. političar i fizičar
• Pablo Vranjicán, argentinski nogometaš
• Ambroz Vranjicani Dobrinović (1801.-1870.), hrv. preporoditelj, branitelj hrvatskog prava na Dalmaciju i Vojnu Krajinu
• Nikola Zaninović, nekadašnji prvak kazališta "Colon" u Buenos Airesu
• Jordan Zaninović, hvarski biskup.

Korijene u Starom Gradu imaju:

• Antun Šoljan (1932.-1993.), hrv. književnik
• Ante Zaninović, redatelj crtanih filmova Zagreb filma
• Josip Berković, hrv. i arg. liječnik, političar, novinar i diplomat.
• Dalibor Kovačević, hrv. ekonomist, obnovitelj/utemeljitelj današnje Zagrebačke burze vrijednosnica

Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici

• Letovice (Moravska), grad partner
• Velké Opatovice (Moravska)
• Senandrija
• Samobor

Vanjske poveznice

• Službena stranica grada
• TZ Starog Grada
• Novosti iz Starog Grada
• Faroski kantaduri