Stari Grad
Izvor: Wikipedija
|
|
|
|---|---|
![]() |
|
| Pogled na Stari Grad sa starog škvera | |
| Država | |
| Županija | |
| Površina | |
| - ukupna | 52,59 km2 |
| Nadmorska visina | 2 mnm |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 2.817 stan. |
| - ukupna gustoća | 110 stan./km2 |
| Gradonačelnik | Visko Haladić (HDZ) |
| Gradsko vijeće | |
| - broj članova | 11 |
| Zaštitnik | Sveti Rok |
| Poštanski broj | 21460 |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
| Službena stranica | stari-grad.hr |
| Karta | |
|
Stari Grad na karti Hrvatske
|
|
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Mještani ga zovu Stori Grod. Također ga zovu i Paiz, iako se taj naziv više odnosi na užu, stariju gradsku jezgru.
Svetac zaštitnik ovog gradića je sveti Rok, kojem je i posvećena jedna crkva u Starom Gradu.
Sadržaj |
[uredi] Gradska naselja
Pet naselja pripada gradu Stari Grad (stanje 2006.), to su: Dol, Rudina, Selca kod Starog Grada, Stari Grad i Vrbanj.
[uredi] Zemljopisni položaj i svojstva
Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogruojčice), na 43°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°35' istočne zemljopisne dužine.
Ukupne je površine 55 četvornih kilometara.
[uredi] Povijest
Stari Grad je osnovan kao starogrčki grad Faros početku 99. antičke Olimpijade, tj. 384. godine prije Krista. Pretpostavlja se da su ga utemeljili grčki doseljenici sa otoka Parosa u Egejskom moru.
Po povjesničarskim pretpostavkama, moguće je da je zbog vrlo povoljnog smještaja ondje postojalo i neko starije ilirsko naselje.
Od osnutka Hvarske biskupije 1147. pa sve do osnivanja grada Hvara, 1278., Stari Grad je bio i njenim sjedištem, odnosno, biskup je stolovao u Starom Gradu.
[uredi] Stanovništvo
Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog grada. Sebe zovu Starograjanima/Starogruojkama, a postoji i oblik Paizanin/Paizonka.
Prema popisu stanovništva iz 2001., od ukupnih 2.817 stanovnika, na pojedina naselja otpada (poredano po naseljenosti):
- Stari Grad - 1.906
- Vrbanj - 489
- Dol - 348
- Rudina - 54
- Selca - 20
[uredi] Kretanje stanovništva
Prirodno mu gravitiraju iduća naselja: Dol (lokalno: Duol), Selca kod Starog Grada (lokalno: Sijelca, ij se meko izgovori, slično kao u ruskom), Rudina, Vrbanj (lokalno: Varbuonj), Svirče.
[uredi] Narječje
Stanovnici govore čokavskim (nije grješka - čokavski je vrsta čakavskog) narječja ikavskog govora hrvatskog jezika.
[uredi] Kultura
- Hrvatska gradska glazba je osnovana 1876. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na zgradi gdje je bilo prvo sjedište).
- amatersko Gradsko kazalište sljednik je diletanske družine "Petar Hektorović", odnosno Kulturno-umjetničkog društva (KUD) i amaterskog kazališta
- Gradska čitaonica je sljednica "narodne hrvatske čitaonice Starogradjanske" utemeljene 1874. Sjedište Gradske knjižnice je u palači "Čitovnici" koju su podigli članovi dioničkog društva "Hrvatski dom" 1893. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na istočno pročelje "Čitovnice")
- Faroski kantaduri je pjevačko društvo osnovano 1995. s ciljem očuvanja i promoviranja, prvenstveno, sakralne kulturne baštine Staroga Grada
- Od gastronomske kulture, valja spomenuti starogruojske paprenjoke.
[uredi] Arheološki lokaliteti
Sam grad, kao i bliža okolica, prebogati su ostacima iz prošlosti. Područje Starog Grada bilo je naseljeno još od prapovijesti pa nije neobično što dokaze o životu starih ljudi nalazimo "na svakom koraku". Niže su stoga navedeni samo najvažniji lokaliteti jer bi samo nabrajanje svih lokaliteta bilo predugačko (samo Starogradsko polje ima više od 100 lokaliteta!).
- Kiklopske zidine
- Starogradsko polje (Ager) koje je od posebne važnosti zbog najbolje sačuvane grčke parcelizacije zemljišta na cijelom Sredozemlju
- Maslinovik - grčka kula u Starogradskom polju
- Glavica - ilirska gradina iznad Starog Grada
- crkva sv. Ivana
[uredi] Sakralna arhitektura
U Starom Gradu na Hvaru nalazi se mnoštvo sakralnih spomenika:
- crkva sv. Ivana
- crkva sv. Jerolima s hospicijem
- crkva sv. Roka
- crkva sv. Petra s dominikanskim samostanom
- crkva sv. Lucije s ostacima samostana dominikanki trećeretkinja (picokara)
- crkva sv. Nikole
- crkva sv. Stjepana (župna)
- kapela Gospojica u Starogradskom polju
- kapela sv. Jelene na putu iz Starog Grada u Dol
Dana 7. srpnja 2008. je, na zasjedanju u Quebecu, UNESCO na svoj Popis svjetske baštine stavio[1] i Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije se ističe kako su tamošnje nasade vinograda i maslina ostale "praktično nepromjenjene" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u Antici.
[uredi] Profana arhitektura
- Tvrdalj - renesansni dvorac, dao ga je sagraditi u XVI. stoljeću Petar Hektorović
- Škor - mali, barokni trg
- Palača Biankini
- Kuća i mauzolej Šime Ljubića
- Mlin na vjetar
[uredi] Glazba
- Hrvatska gradska glazba Stari Grad, utemeljena 1876.
[uredi] Gospodarstvo
U drugoj polovici 19. stoljeća, Stari Grad je imao nekoliko brodogradilišta. Njihovom poslovanju je došao kraj širenjem parobrodarstva u svjetskom pomorstvu.
Svojevremeno je djelovala i tvornica tjestenine, mlin (vjetrenjača!)...
U Starom Gradu djeluje i vinarija, a nekad je djelovao i pogon od "Jugoplastike".
[uredi] Šport
U gradu je nekad djelovalo više nogometnih klubova (kao što su "Zrinski", "Grumen", "Val"...), ali nakon Drugog svjetskog rata ostao je samo HNK Jadran.
U gradu djeluje i plivačko-vaterpolski klub "Pharos", svojevremeno i hrv. drugoligaš.
U gradu djeluje i ŠRD Šarag, športsko-ribolovno društvo, i JK Helios, jedriličarski klub.
Koncem kolovoza, Stari Grad je domaćinom Faros Maratona, međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju.
[uredi] Caulerpa taxifolia
Na južnoj je obali zaljeva 1994. otkrivena prva kolonija u Jadranu alohtone alge Caulerpe taxifolije, na čijem suzbijanju već dugi niz godina radi biolog Ante Žuljević. U tom dijelu zaljeva je, u cilju sprječavanja širenja alge, uvedena zabrana sidrenja i ribolova.[2][3]
[uredi] Poznati Starograjani i Starogrojke
- Ante Biankini (1860.-1934.), hrv. liječnik (osobni liječnik W. Wilsona, predsjednika SAD)[nedostaje izvor] i političar
- Juraj Biankini (1874.-1928.), hrv. političar iz doba hrv. narodnog preporoda
- Petar Biankini (1856.-1928.), hrv. pisac, autor "Gospodarskog poučnika" i literature s praktičnim poljodjelskim naputcima
- Dinko Bogdanić, hrv. baletan i koreograf
- Peruško Bogdanić, hrv. kipar
- Nikola Dominik Budrović (1765.-1847.), dominikanac, teolog, zbiratelj hrvatskih narodnih pjesama, prvi urednik prvih novina na hrv. jeziku, "Kraljskog Dalmatina"
- Jakov Dulčić, dr sc., ihtiolog, znanstvenik s najvećim brojem radova iz područja biologije u Hrvatskoj
- Petar Hektorović (1487.-1572.), autor "Ribanja i ribarskog prigovaranja"
- Tomislav Kaljatić Maroević (1955.), čileanski biskup
- Ivan Lučić-Lavčević, narodni heroj u NOB-u
- Dinko Lupi, prvak Opere HNK "Ivan pl. Zajc" u Rijeci
- don Šime Ljubić (1822.-1896.), član-utemeljitelj Strossmayerove Akademije, danas HAZU, povjesničar, arheolog, numizmatičar, historiograf, pisac
- Janez Maroević, hrv. maratonac
- Tonko Maroević, hrv. akademik
- Ivo Maroević Špuntin (1937.-2007.), hrv. povjesničar umjetnosti i muzeolog
- Petar Nisiteo (1774.-1866.), povjesničar, arheolog, pisac, preteča hrv. preporoda
- Bartol Petrić (1899.-1974.), hrv. akad. slikar
- Josip Plančić (1888.-1978.), hrv. ihtiolog
- Juraj Plančić (1899.-1930.), hrv. akad. slikar
- Dinko Politeo (1854.-1903.), hrv. novinar, esejist, političar (pravaškog usmjerenja)
- Ivo Politeo (1922.-199?.), ing. agronom, poznat po djelima u svezi sa vinovom lozom i maslinama
- Nikša Račić, hrv. povjesničar i kulturolog
- Marin Sabić (1860.-1922.), hrv. notar, feljtonist i pjesnik, hrv. preporoditelj (puljski "Il diritto croato")
- Vinko Šoljan, hrv. alfa i omega Starogruojskeg maratona (Pharos maratona) u daljinskom plivanju
- Tonko Šoljan, hrv. akademik, ihtiolog, sastavio ključ za determinaciju riba Jadrana
- Tonći Tadić, političar i fizičar
- Ambroz Vranjicani Dobrinović (1801.-1870.), hrv. preporoditelj, branitelj hrvatskog prava na Dalmaciju i Vojnu Krajinu
- Nikola Zaninović, nekadašnji prvak kazališta "Colon" u Buenos Airesu
- Jordan Zaninović, hvarski biskup.
Korijene u Starom Gradu imaju:
- Antun Šoljan (1932.-1993.), hrv. književnik
- Ante Zaninović, redatelj crtanih filmova Zagreb filma
[uredi] Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici
Letovice, grad partner
Velike Opatovice
Szentendre (Sentandrija)
Samobor


