Stevan Moljević

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Stevan Moljević (Rudo, 6. siječnja 1887. - Sremska Mitrovica, 15. studenog 1959.) bio je srpski pravnik, istaknuti velikosrpski /četnički ideolog i savjetnik Draže Mihailovića tjekom Drugog svjetskog rata.

U memorandumu i elaboratu Homogena Srbija zagovara stvaranje Velike Srbije i njeno etničko čišćenje od drugih naroda.

Životopis[uredi VE | uredi]

Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a gimnaziju u Zagrebu, nakon toga i pravni fakultet.

Još kao gimnazijalac pristupio je srpskom omladinskom pokretu koji se borio protiv Austrijske Monarhije i protiv Aneksije BiH. U Banjoj Luci je organizirao društvo „Soko“ i udruženje „Pobratimstvo“.

Pripadao je u početku Samostalnoj demokratskoj stranci Svetozara Pribićevića.

Austro-Ugarske vlasti ga na sudskom postupku 1916. u Banja Luci zbog optužbe za veleizdaje osuđuju na zatvorsku kaznu, iz zatvora je pušten nakon sloma Austro-Ugarske.

Godine 1918. je kao pobornik velikosrpske ideje i četništva, inicijator integracije BiH u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Po stvaranju Srpskog kulturnog kluba u Beogradu, postao je predsjednik banjalučkog odbora kluba i na tom položaju ostao sve do početka novog rata.

Granice Velike Jugoslavije i homogene Srbije po Moljeviću

Poslije sloma srpske kraljevske vojske 17. travnja 1941. odlazi u Crnu Goru. U lipnju 1941. napisao je koncepciju „Velika Srbija“. U kolovozu 1941. izabran je za člana Centralnog nacionalnog odbora. U Srbiju dolazi u travnju 1942, a s Dražom Mihailovićem prvi put se sastaje na planini Zlatar u svibnju 1942.

Bio je urednik lista „Ravna Gora“ i jedan od osnivača Svetosavskog kongresa. Bio je i savjetnik Mihailovića sve do napuštanja Srbije i odlaska u Bosnu. U ožuljku 1945. daje ostavku.

Poslije rata u rujnu 1945. predao se komunističkom režimu. Na suđenju Draži Mihailoviću u Beogradu 1946. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina čipotom pomilovan.

Ideja o etničkom čišćenju[uredi VE | uredi]

Smatra se jednim od začetnika ideje o „etničkom čišćenju“:

Projekt Stevana Moljevića rađen je za četničku vojnu silu koja je bila pod okriljem izbjegličke vlade u Londonu i koja je očekivala podršku savezničkih sila.

Cilj je bila homogena Srbija koja je trebala biti "očišćena" od Hrvata i Muslimana.

Tijekom rata 1941. - 1945. godine četnici će brojnim pokoljima i protjerivanjima Hrvata i Muslimana "očistili" brojna područja Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Prema istraživanjima Z. Dizdara moglo bi se ustvrditi da su četnici ubili 32.000 Hrvata: oko 20.000 u Hrvatskoj i 12.000 u Bosni i Hercegovini i 33.000 Muslimama u Bosni i Hercegovini. Za projekt Velike Srbije ubijena su 52 katolička svećenika i 67 muslimanskih svećenika.[1].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Z. Dizdar i M. Sobolevski, Prešućeni četnički zločini u. Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1941-1945. godine, Zagreb, 1999