Stjepan I. Cosmi

Izvor: Wikipedija
Monsinjor
Stjepan I. Cosmi
splitski nadbiskup i metropolit
Primas Dalmacije i cijele Hrvatske
Stjepan Cosmi
Stjepan Cosmi
Rođen 24. rujna 1629.
Venecija
Umro 10. svibnja 1707.
Split
Služba 1678. - 1708.
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

Stjepan I. Cosmi (izvorno tal. Stefano Cosmi, u dokumentima na hrvatskome Stipan Cosmi[1]) (Venecija, 24. rujna 1629. – Split, 10. svibnja 1707.), splitski nadbiskup i metropolit. Sa svojim prethodnikom Bonifacijem Albanijem (iz Bergama) i nasljednikom Stjepanom II. Cupillijem (iz Mletaka) pripada u red revnih nadbiskupa koji provode pastoralnu obnovu.[2] Doveo je kapucine i isusovce u Split.[3]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Srednju školu završio je u sjemeništu venecijanske patrijaršije u Muranu (1640. – 1646.) i zatim 1646. godine, sa sedamnaest godina, stupio u red somaska. Studirao je filozofiju u Rimu i teologiju u Milanu, a po povratku u Veneciju, nakon studija, djelovao je kao odgojitelj u kolegiju somaska Della Salute podučavajući retoriku i filozofiju.[3] Prvi je u Italiji predstavio Demokrita kao filozofa čije učenje se, unatoč ateizmu, umnogome podudara s kršćanskim naukom. Od 1674. godine bio je general svog reda.

Za splitskog nadbiskupa imenovan je 1678., ali je dužnost preuzeo tek pet godina kasnije. Čim je prispio u Split sazvao je dijecezansku sinodu koju je opetovao svake godine. Radi ukorijenjivanja tridentske reforme htio je osnovati i sjemenište. U tu je svrhu 1699. godine otputovao u Mletke i ishodio potporu od Senata, a zatim u Rim po privilegije od pape Inocenta XII. i od kardinala Ottobonija. Za rektora je doveo somaska o. Alessandrina, pa je godine 1700. otvorio Nadbiskupsko sjemenište u Splitu, čiji je rad nadzirao svakodnevno.[4] Sjemenište je djelovalo kao klasična gimnazija s pravom javnosti, pa se iz njega razvila i kasnija javna Klasična gimnazija u Splitu.

Podupirao je i osnivanje Ilirske akademije[5] (1703.) i prve gradske knjižnice. Doveo je u Split kao misionara isusovca Ardelija della Bellu, koji je zatim sastavio talijansko-latinsko-hrvatski rječnik,[6] temeljen uglavnom na dubrovačkim štokavsko-jekavskim izvorima, ali inkorporira i čakavske elemente, te sadrži i kratku hrvatsku slovnicu.

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Vidi Arhiv Nadbiskupije splitsko-makarske
  2. ↑ Draganović, Krunoslav, str. 198.
  3. ↑ a b Stjepan Cosmi - Hrvatski biografski leksikon
  4. ↑ Simeone Gliubich [Šime Ljubić], str. 90.
  5. ↑ Čičin-Šain, Ćiro
  6. ↑ Bella, Ardelio della

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Bella, Ardelio della, Dizionario italiano, latino, illirico cui si permettono alcuni avvertimenti per iscrivere e con facilita maggiore leggere le voci illiriche scritte con caratteri italiani, ed anche una breve grammatica per apprendere ... la lingua illirica, Venecija, 1728.
  • Draganović, Krunoslav, Opći šematizam Katoličke crkve u Jugoslaviji, Biskupska konferencija Jugoslavije, Zagreb, 1975.
  • Čičin-Šain, Ćiro, Ilirska akademija u Splitu : njeno vrijeme i sjedište, Muzej grada, Split, 1952.
  • Gliubich, Simeone [Ljubić, Šime], Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia, Rod. Lechner, Beč, 1856.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Titule u Katoličkoj Crkvi
prethodnik
Bonifacije Albani 		splitski nadbiskup
1678.–1708. 		nasljednik
Stjepan II. Cupilli
Nedovršeni članak Stjepan I. Cosmi koji govori o biskupu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


v • u
(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski
Salonitanski biskupi
Sv. Venancije (250. – 257.) • Sv. Dujam (284. – 304.) • Prim (305. – 325.) • Maksim I. (326. – 346.) • Leontije (365. – 381.) • Gajan (381. – 391.) • Simferij (391. – 405.) • Hezihij (405. – 426.) • Pashazij (426. – 443.) • Cezarij (443. – 460.) • Justin (460. – 473.) • Glicerije (474. – 480.) • Honorije I. (481. – 505.) • Januarije (505. – 510.) • Stjepan (510. – 527.) • Honorije II. (528. – 547.) • Fortinijan (547. – 554.) • Petar (554. – 562.) • Probin (562. – 566.) • Natalij (582. – 592.) • Maksim II. (596. – 610.) • Teodor (610. – 614.)
Makarski biskupi
Stjepan (oko 533.) • Valentin (1320. – 1367.) • Ivan I. (1367. – 1369.) • Jakov (1369. – 1389.) • Ivan II. (1389. – 1445.) • Franjo (1445. – 1472.) • Andrija (1472. – ?) • • • Bartul Kačić-Žarković (1615. – 1645.) • Petar Kačić-Šilje (1646. – 1660.) • Marijan Lišnjić (1664. – 1686.) • Nikola Bijanković (1698. – 1730.) • Stjepan Blašković (1731. – 1776.) • Fabijan Blašković (1777. – 1819.)
Splitski nadbiskupi
Ivan I. Ravenjanin (7. st.) • Petar I. (?) • Marijan (?) • Martin I. (?) • Leon (?) • Petar II. Splićanin (840. – 860.) • Justin (860. – 876.) • Marin (881. – 886.) • Teodozije Ninski (887. – 890.) • Petar III. Splićanin (893. – 912.) • Ivan II. (914. – 925.)
Splitski nadbiskupi
i metropoliti
Ivan II. (925. – 928.) • Januarije II. (?) • Frontinijan (?) • Martin II. (970. – 1000.) • Pavao (1015. – 1030.) • Martin III. (1030.) • Dobralj (1030. – 1050.) • Ivan IV. (1050. – 1059.) • Lovro Dalmatinac (1059. – 1099.) • Krescencije Rimljanin (1100. – 1114.) • Manasses (1112.) • Grgur (1135.) • Gandino Splićanin (1136. – 1158.) • Absalom (1159. – 1161.) • Petar VI. (1161. – 1165.) • Albert kardinal de Morra (1166.) • Gerardo Veronski (1167. – 1175.) • sv. Rajnerije mučenik (1175. – 1180.) • Petar VII. Ugrin (1185. – 1187.) • Petar VIII. (1188. – 1196.) • Bernard I. iz Perugie (1198. – 1217.) • Slavić (1217. – 1219.) • Guncel (1221. – 1242.) • Stjepan (II.) Babonić, bl. (1242. – 1243.) • Toma Arhiđakon Splićanin (1243. – 1244.) • Hugrin (1245. – 1248.) • Ivan V., bp (1248.) • Rogerije iz Apulije (1249. – 1266.) • Ivan VI. (1266. – 1294.) • Jakob Arhiđakon (1294. – 1297.) • Petar IX. (1297. – 1324.) • Belijan (1324. – 1328.) • Dominik Luccari Splićanin (1328. – 1348.) • bl. Peregrin Saksonac (1348.) • Hugolin Branca (1349. – 1388.) • Andrija I. Gualdo (1388. – 1402.) • Marin a Cutheis (1402.) • Peregrin od Aragonije (1403.) • Dujam II. de Judicibus Splićanin (1407. – 1420.) • Petar X. Dišković (1413. – 1426.) • Franjo Malipiero (1427. – 1428.) • Bartol I. kardinal Zabarella (1428. – 1439.) • Jakobin Badoer (1439. – 1451.) • Lovre II. Zanne (1452. – 1473.) • Petar Riario (1473. – 1474.) • Ivan VII. Zanetin (1474. – 1476.) • Petar XI. kardinal Foscari (1476. – 1479.) • Bartol II. Averoldo (1479. – 1503.) • Bernard II. Zanne (1503. – 1514.) • Andrija II. Corner (1527. – 1536.) • Marko Corner (1536.) • Alojzije Michieli (1566. – 1575.) • Ivan Dominik Marcot (1575. – 1602.) • Markantun de Dominis (1602. – 1616.) • Sforza Ponzoni (1616. – 1640.) • Leonard Bondumier (1641. – 1667/8.) • Bonifacije Albani (1668. – 1678.) • Stjepan I. Cosmi (1678. – 1708.) • Stjepan II. Cupilli (1708. – 1720.) • Ivan Krstitelj Laghi (1720. – 1730.) • Antun Kadčić (1730. – 1746.) • Pacifik Bizza (1746. – 1756.) • Nikola Dinarić (1756. – 1765.) • Ivan Luka de Garagnin (1765. – 1784.) • Lelije de Cippiko (1784. – 1807.)
Splitsko-makarski biskupi
Pavao Klement Miošić (1829. – 1837.) • Beninj Albertini, bp (1839.) • Josip Godeassi (1840. – 1843.) • Alojzije Marija Pini (1844. – 1865.) • Marko Kalogjera (1866. – 1888.) • Filip Frano Nakić (1889. – 1910.) • Antun Đivoje (1911. – 1917.) • Juraj Carić (1918. – 1921.) • Kvirin Klement Bonefačić (1923. – 1954.) • Frane Franić (1954. – 1969.)
Splitsko-makarski nadbiskupi i metropoliti
Frane Franić (1969. – 1988.) • Ante Jurić (1988. – 2000.) • Marin Barišić (2000. – 2022.) • Dražen Kutleša (2022. – )
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stjepan_I._Cosmi&oldid=6352702"