Stjepan Tomaš Kotromanić
 "Stjepan Tomaš" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Stjepan Tomaš (razdvojba). |
| Stjepan Tomaš | |
|---|---|
 |
|
| Stjepan Tomaš, kralj Bosne | |
|
|
|
| Vladavina | 1443. - 1461. |
| Prethodnik | Stjepan Tvrtko II. |
| Nasljednik | Stjepan Tomašević |
| Supruga | Vojača |
| Supruge | Katarina Kosača-Kotromanić |
| Djeca | |
| Stjepan Tomašević Žigmund Tomašević Katarina Tomašević |
|
| Dinastija | Kotromanići |
| Otac | Stjepan Ostoja |
| Preminuo | 10. srpnja 1461. Orihovac |
Stjepan Tomaš Kotromanić, poznat i kao Stjepan Tomaš Ostojić (? – Orihovac, 10. srpnja 1461.), kralj Bosne (1444.-1461.), odvjetak bosanske vladarske dinastije Kotromanića.
Životopis [uredi]
Nezakoniti je sin kralja Stjepana Ostoje, a na prijestolje dolazi 1443. godine, nakon smrti kralja Tvrtka II. (1421. – 1443.). U povelji od 3. rujna 1444. god. zove se "Stefan Tomaš, božjom milošću kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Homsci zemlji, Dalmaciji, Hervatom, Donjim krajem, Zapadnim stranam k tomu".
U mladosti je bio bogumil, kao i većina bosanskog plemstva, a kasnije, navodno na nagovor hvarskog biskupa Tome, prihvatio je katoličku vjeru, kojoj je ostao vjeran do smrti. S dozvolom pape Eugena IV. (1431. – 1447.) od 29. svibnja 1445. godine, razveo se od svoje prve žene Vojače, koja nije bila plemenitoga roda i nije bila po volji bosanskoj vlasteli. Iste godine papinom ispravom dobio je legalizaciju rođenja, što mu je bilo prijeko potrebno zbog sukoba s vojvodom Stjepanom Vukčićem, koji mu je osporavao pravo na prijestolje i podržavao njegova brata Radivoja, inaće turskog kandidata.
Godine 1446. izmirio se sa vojvodom Kosačom i oženio njegovu kći, Katarinu, koja je u to vrijeme imala 22 godine. Vjenčanje je obavljeno po katoličkom obredu na dan Uzašašća 26. svibnja 1446. godine u Milodražu kod Fojnice. Ovim brakom kralj Stjepan Tomaš dobio je svog vjernog pratioca, a u svom puncu Stjepanu Vukčiću Kosači moćnog saveznika u ratu protiv Osmanlija. Za vjerski odgoj kraljice brinuli su se bosanski franjevci. Sam papa Eugen IV. poslije vjenčanja iste godine dao je dozvolu da sama po svojoj želji izabere dva kapelana među bosanskim franjevcima. Katarina, zajedno sa svojim mužem Stjepanom Tomašem, po Bosni je gradila crkve: crkvu Presvetog Trojstva u Vrlima, crkvu Sv. Katarine u Jajcu, crkvu Sv. Tome u Vranduku, kao i najveću započetu crkvu u gradu Bobovcu 1461. godine. U braku s kraljem Stjepanom Tomašom, kraljica Katarina je rodila troje djece: Sigismunda, kćer Katarinu i još jednog opo imenu nepoznatog sina, dok je kralj s bivšom suprugom Vojačom imao i starijeg sina Stjepana Tomaševića.
Već 1447. kralj Stjepan Tomaš opet je u sukobu sa Stjepanom Vukčićem koji je 1448. uzeo titulu hercega od svetog Save, čime je želio naglasiti svoju neovisnost od bosanskog kralja.
Stjepan Tomaš se 1449. godine, pred osmnanskim nadiranjem u Bosnu, vezuje uz Ugarsku i pristaje na odlučniji progon Crkve bosanske.[1]
Kralj Stjepan Tomaš umire početkom srpnja 1461. godine pod nerazjašnjenim okolnostima (navodno je ubijen 10. srpnja 1461. kod Orahovice, na izvoru rijeke Une u sukobu s hrvatskim banom Pavlom Špirančićem[2], a zatim pokopan u Jajcu). Nakon njegove smrti, na bosansko prijestolje dolazi Stjepan Tomašević (1461. – 1463.), Tomašev sin iz prvog braka s Vojačom, koji naslijeđuje teško stanje u zemlji i već u prvom mjesecu svoje vladavine priznaje Katarinu kraljicom i majkom i ona i dalje sa svojom djecom živi na kraljevskom dvoru u Kraljevoj Sutjesci te na Bobovcu.
Bilješke [uredi]
Literatura [uredi]
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. XVIII, Pro Leksis, Zagreb, 2007.ISBN 978-953-7224-18-9
- Povijest Hrvata, srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003. ISBN 953-0-60573-0
| Prethodnik: | Kralj Bosne 1443. - 1461. |
Nasljednik: |
| Stjepan Tvrtko II. (1421. - 1443.) | Stjepan Tomašević (1461. - 1463.) |
