Stojni val

Prikaz stojnog vala. Crvene točke označavaju tzv. čvorove

Stojni val, također i stacionarni val, val je koji nastaje interferencijom dva koherentna vala (jednake amplitude i frekvencije) no suprotnog smjera. Pri tome neke čestice titraju, a neke miruju (tzv. čvorovi), pa val izgleda kao da stoji u mjestu. Stojni val može nastati i kada se sredstvo u kojem se val rasprostire giba u smjeru suprotnom od smjera vala brzinom po iznosu jednakoj brzini rasprostiranja vala.

Jednadžba stojnog vala nastalog interferencijom glasi:

$y = y_0 \sin(kx - \omega t) + y_0 \sin(kx + \omega t)\,$

ili pojednostavljeno:

$y= 2y_0 \cos(\omega t) \sin(kx)\,$,

pri čemu y₀ označava amplitudu vala, ω je kutna frekvencija (2πf), k je valni broj (2π/λ), a x i t su varijable za uzdužni položaj i vrijeme.

Stojni se valovi pojavljuju u fizičkim sredstvima poput napetih žica ili stupaca zraka u cijevima na čemu se zasniva rad mnogih glazbenih instrumenata.

Nedovršeni članak Stojni val koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.