Ston
Izvor: Wikipedija
|
|
|
|---|---|
|
|
|
|
Ston na karti Hrvatske
|
|
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Broj stanovnika (2001.) | 2.605 |
| Površina | km 2 |
| Naselja u sastavu općine | Boljenovići, Brijesta, Broce, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli, Žuljana |
| Poštanski broj | 20230 |
| Načelnik općine | Vedran Antunica |
Ston je općina u Hrvatskoj.
Sadržaj |
[uredi] Općinska naselja
Na području općine nalazi se 18 naselja (stanje 2006), to su: Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Dančanje, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija , Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli i Žuljana.
[uredi] Zemljopis
Ston je glavni gradić općine što se nalazi na poluotoku Pelješcu. Zemljopisno, ova općina prostire se od gradića Stona, kroz Ponikve, sve do Janjine. Tu se mijenjaju dva kraja. Gradić Ston koji ima druge po veličini zidine na svijetu i najstariju solanu u Europi, nalazi se na moru. Klima je blaga, ljeti sparna, zimi kišna. U Ponikvama je luka Prapratno i razna polja i vinogradi, što znači da je šuma posječena. Pošto su Ponikve poslije plaže ograđene brdima, zimi može padati i snijeg.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine naselja u općini Ston imala su slijedeći broj stanovnika:
- Ston - 528 stanovnik
- Žuljana - 218 stanovnika
- Hodilje - 214 stanovnika
- Metohija - 168 stanovnika
- Luka - 161 stanovnik
- Zaton Doli - 158 stanovnika
- Mali Ston - 152 stanovnika
- Dubrava - 145 stanovnika
- Sparagovići - 136 stanovnika
- Tomislavovac - 112 stanovnika
- Putniković - 105 stanovnika
- Broce - 100 stanovnika
- Boljenovići - 94 stanovnika
- Česvinica - 85 stanovnika
- Brijesta - 78 stanovnika
- Zabrđe - 67 stanovnika
- Dančanje - 31 stanovnik
- Duba Stonska - 40 stanovnika
[uredi] Uprava
Predsjednik Općinskog vijeća: Vedran Antunica Ured državne uprave u Dubrovačko neretvanskoj županija - voditelj ureda : Ante Karač
[uredi] Povijest
U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167.g. prije Krista započinje vrijeme vladavine Rimljana.
U 2.stoljeću na jednom rimskom zemljovidu nabrojena su sva važnija strateška mjesta i putovi starog vijeka, a tu se spominje ime mjesta Perdua ili Stamnes, koje se nalazilo na južnim i zapadnim obroncima brijega sv. Mihajla.
Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, tako da se pretpostavlja da je biskupija u Stonu najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Ston postaje sijelo i vladara Zahumlja.
Za vrijeme hrvatskih vladara od Višeslava do Zvonimira, tj.od IX do XII stoljeća zahumski knez je pod zaštitom hrvatskih vladara, a biskup je sufragan splitskog biskupa.
Od 1102.g. kad je Hrvatska ušla u državnu zajednicu sa Ugarskom, Zahumlje je pod vrhovništvom Duklje i Bizanta, a biskup postaje sufragan Dubrovačkog biskupa.
1168. godine raška dinastija Nemanjića pokorila Duklju i Zahumlje, a raški knez Deša daruje Mljet benediktincima, Stevan nemanja u Zahumlju postavlje brata Miroslava knezom. U Raškoj Sava Nemanjić reorganizira crkvu, osniva i nove biskupije, a Ston i Pelješac stavlja pod upravu svojih episkopa. Unatoč tvrdnjama srpskim povjesničara povijesti, ipak nije sigurno da je i jedan od Savinih episkopa rezidirao u Stonu. Sigurno je da je raška okupacija Stona trajala na prekide kroz 150 godina.
Nakon izmjena raznih dinastija na tlu Zahumlja, domaćih knezova, hrvatskih velikaša, raških župana i bosanske vlastele, 1325. g. vladarom Zahumlja postaje bosanski kralj Stjepan Kotromanić. Kotromanići su u to vrijeme bili u sukobu sa srpskim županima, a to želi iskoristiti Dubrovnik, kojemu je bilo stalo do Stona i Pelješca.
Tako 1333. g. Dubrovnik ulazi zauvijek u posjed Stona i Rata, i tako za ovaj kraj započinje novo poglavlje povijesti. Gradi se novi Ston, koji dobiva kneza, obnavljaju se solila, a u Ston dolazi 150 dubrovačkih obitelji . Već 1355. godine Ston i Mali Ston opasani su dvostrukim obrambenim zidom i poostaju "neosvojivi".
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Poznate osobe
[uredi] Spomenici i znamenitosti
- ostatci Starokršćanske crkve svete Marije Mandaljena na Gorici u Stonskom polju
- ostatci starokršćanske crkve svetoga Petra u Zamlinju, Stonsko Polje
- ostatci protoromaničke crkve svetoga Martina u Pakljeni, Stonsko polje
- samostan bjelih dumana sa predromaničkom crkvom svetoga Mihajla na istoimenom brijegu
- romanička crkva Gospe od Lužina u Lužinama , Stonsko polje
- crkva Gospe Nuncijate , Ston
- renesansna palača stonskih biskupa / biskupska palača / Ston
- Palača Republike, Ston
- Stonske zidine sa kulama i utvrdama, koje spajaju dva Stona
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
U Stonu se također odigravaju mnoge sportske utakmice. Najpoznatiji je nogometni klub SOŠK (Stonski omladinski športski klub). On se natječe u drugoj županijskoj ligi Dubrovačko-neretvanske županije. Najveći rival SOŠKA je ISKRA iz Janjine. SOŠK također ima omladinsku školu.
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Ston koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

