Ston

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ston. Za druga značenja, pogledajte Ston (razdvojba).
Ston
Ston (grb).gif
Ston na karti Hrvatska
Ston
Ston
Ston na karti Hrvatske
Koordinate: 42°50′17″N 17°41′46″E / 42.838°N 17.696°E / 42.838; 17.696
Županija Dubrovačko-neretvanska
Načelnik općine Vedran Antunica
Naselja u sastavu općine Boljenovići, Brijesta, Broce, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli, Žuljana
Stanovništvo (2001.) 2.605
Poštanski broj 20230
Ston-SK.jpg
Panorama Stona
Koordinate: 42°50′17″N 17°41′46″E / 42.838°N 17.696°E / 42.838; 17.696
Stonska solana
Crkva stradala u potresu 1997.

Ston (tal. Stagno, lat. Stagnum vel Pardua) je općina u Hrvatskoj.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Na području općine nalazi se 18 naselja (stanje 2006), to su: Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Dančanje, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli i Žuljana.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Ston je glavni gradić općine što se nalazi na poluotoku Pelješcu. Zemljopisno, ova općina prostire se od gradića Stona, kroz Ponikve, sve do Janjine. Tu se mijenjaju dva kraja. Gradić Ston koji ima druge po veličini zidine na svijetu i najstariju solanu u Europi, nalazi se na moru. Klima je blaga, ljeti sparna, zimi kišna. U Ponikvama je luka Prapratno i razna polja i vinogradi, što znači da je šuma posječena. Pošto su Ponikve poslije plaže ograđene brdima, zimi može padati i snijeg.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine naselja u općini Ston imala su slijedeći broj stanovnika:

  • Ston - 528 stanovnika
  • Žuljana - 218 stanovnika
  • Hodilje - 214 stanovnika
  • Metohija - 168 stanovnika
  • Luka - 161 stanovnik
  • Zaton Doli - 158 stanovnika
  • Mali Ston - 152 stanovnika
  • Dubrava - 145 stanovnika
  • Sparagovići - 136 stanovnika
  • Tomislavovac - 112 stanovnika
  • Putniković - 105 stanovnika
  • Broce - 100 stanovnika
  • Boljenovići - 94 stanovnika
  • Česvinica - 85 stanovnika
  • Brijesta - 78 stanovnika
  • Zabrđe - 67 stanovnika
  • Dančanje - 31 stanovnik
  • Duba Stonska - 40 stanovnika

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

  • Predsjednik Općinskog vijeća: Vedran Antunica
  • Ured državne uprave u Dubrovačko neretvanskoj županija - voditelj ureda: Ante Karač

Povijest[uredi VE | uredi]

U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167.g. prije Krista započinje vrijeme vladavine Rimljana.

U 2. stoljeću na jednom rimskom zemljovidu nabrojena su sva važnija strateška mjesta i putovi starog vijeka, a tu se spominje ime mjesta Perdua ili Stamnes, koje se nalazilo na južnim i zapadnim obroncima brijega sv. Mihajla.

Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, tako da se pretpostavlja da je biskupija u Stonu najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Ston postaje sijelo i vladara Zahumlja.

Za vrijeme hrvatskih vladara od Višeslava do Zvonimira, tj.od IX do XII stoljeća zahumski knez je pod zaštitom hrvatskih vladara, a biskup je sufragan splitskog nadbiskupa.

Od 1102. g. kad je Hrvatska ušla u državnu zajednicu sa Ugarskom, Zahumlje je pod vrhovništvom Duklje i Bizanta, a biskup postaje sufragan Dubrovačkog biskupa.

1168. godine raška dinastija Nemanjića pokorila Duklju i Zahumlje, a raški knez Deša daruje Mljet benediktincima, Stevan Nemanja u Zahumlju postavlje brata Miroslava knezom. U Raškoj Sava Nemanjić reorganizira crkvu, osniva i nove biskupije, a Ston i Pelješac stavlja pod upravu svojih episkopa. Unatoč tvrdnjama srpskim povjesničara povijesti, ipak nije sigurno da je i jedan od Savinih episkopa rezidirao u Stonu. Sigurno je da je raška okupacija Stona trajala na prekide kroz 150 godina.

Nakon izmjena raznih dinastija na tlu Zahumlja, domaćih knezova, hrvatskih velikaša, raških župana i bosanske vlastele, 1325. g. vladarom Zahumlja postaje bosanski ban Stjepan Kotromanić. Kotromanići su u to vrijeme bili u sukobu sa srpskim županima, a to želi iskoristiti Dubrovnik, kojemu je bilo stalo do Stona i Pelješca.

Tako 1333. g. Dubrovnik ulazi zauvijek u posjed Stona i Rata, i tako za ovaj kraj započinje novo poglavlje povijesti. Gradi se novi Ston, koji dobiva kneza, obnavljaju se solila, a u Ston dolazi 150 dubrovačkih obitelji . Već 1359. godine Ston i Mali Ston opasani su dvostrukim obrambenim zidom i postaju "neosvojivi".

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

U Stonu se također odigravaju mnoge športske utakmice. Najpoznatiji je nogometni klub SOŠK (Stonski omladinski športski klub). On se natječe u drugoj županijskoj ligi Dubrovačko-neretvanske županije. SOŠK također ima omladinsku školu.

Referencije[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ston


P parthenon.svg Nedovršeni članak Ston koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.