Stora Alvaret

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Poljoprivredni krajolik južnog Ölanda

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Poljoprivredni krajolik južnog Ölanda
Flag of Sweden.svg Švedska


Stora Alvaret na karti Švedska
Stora Alvaret
Stora Alvaret
Lokacija Stora Alvareta u Švedskoj
Godina uvrštenja: 2000. (24. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iv, v
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Stora Alvaret ili Veliki Alvar je vapnenačka dolina (Alvar) na južnom dijelu švedskog otoka Öland u Baltičkom moru. Ovo područje zbog tankog sloja zemlje (tek oko 2 cm) i visoke razine PH-a u svojoj bogatoj bioraznolikosti ima veliki broj rijetkih vrsta i endema. Zbog toga je 2000. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Zaštićeno područje ima oblik bodeža dužine skoro 40 i širine 10 kilometara na najširem sjevernom kraju. Prekriva više od 260 km², više od četvrtine otoka, što ga čini najvećom vapnenačkom dolinom u Europi.

Utvrda Eketorp
Magnify-clip.png
Utvrda Eketorp

Povijest[uredi VE | uredi]

Ova vapnenačka dolina nastala je kao dno mora na jugu, prije oko 500 milijuna godina, koje je ledenjačkim pomjeranjem poslije ledenog doba uzdignuto prema sjeveru iznad razine mora. Ljudi su bili prisutni na ovom području su prisutni oko posljednjih pet tisuća godina, još od paleolita, i prilagodili su svoj život fizičkim ograničenjima otoka. Ljudi su nastavili kontinuirano živjeti na škrtom otoku, osim u razdoblju od 500. pr. Kr.-500. godine kada se drveće moralo obnoviti nakon što su ga u potpunosti posjekli[1]. O tomu najbolje scjedoči naselje iz željeznog doba Eketorp (Eketorps fornborg) s masivnom srednjovjekovnom utvrdom. Od 800. do 1000. godine na granicama Store Alvareta su nikla raznolika naselja Vikinga.

Bioraznolikost[uredi VE | uredi]

Stora Alvaret nije lišena drveća, kako se obično smatra, i u njoj se nalazi više šuma različitih vrta, ali malenih primjerka, tzv. pigmejske šume[2]. Tu se može pronaći velika raznolikost divljeg cvijeća kao što su različiti Sedumi, Artemisia oelandica (endem), Pjegava orhideja (Dactylorhiza fuchsii) i dr.[3]. Od trava tu su prisutne vrste: Arrhenatherum i ovčja trava (Festuca ovina), a od gljiva najprisutnije su: Hygrocybe persistens i Lepiota alba.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. K. Borg, U. Näsman i E. Wegraeus, The Excavation of the Eketorp Ring-fort 1964-74. In Eketorp Fortifikation and Settlement on Öland, 1976- (engl.)
  2. Hakan Sandbring i Martin Borg, Oland: Island of Stone and Green, Svibanj 1997. (engl.)
  3. C. M. Hogan, The Stora Alvaret of Öland, Lumina Technologies, Aberdeen Library Archives, 9. srpnja 2006.

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Poljoprivredni krajolik južnog Ölanda

Koordinate: 56°28′01″N 16°33′00″E / 56.467°N 16.550°E / 56.467; 16.550