Subotička biskupija
| Subotička biskupija | |
|---|---|
| Latinski naziv | Dioecesis Suboticanus |
| Status | biskupija |
| Nadnevak uspostave | 1923. godine kao Apostolska administracija za Jugoslavensku Bačku |
| Nadnevak uzdignuća na razinu nadbiskupije |
25. siječnja 1968. u biskupiju |
| Metropolitansko sjedište | Beogradska nadbiskupija |
| Obred | rimski |
| Država gdje se nalazi | Srbija |
| Biskup | János Pénzes |
| Službene stranice | Subotička biskupija |
| Stanje od | 24. listopada 2007. |
Subotička biskupija je rimokatolička biskupija u Vojvodini, u Srbiji.
Sjedište joj je u Subotici. Podređena je jedinica Beogradske nadbiskupije.
Utemeljena je 1923. kao Apostolska administracija za Jugoslavensku Bačku.
Na razinu biskupije je izdignuta 1968. papinskom bulom pape Pavla VI. Preclarissimi Pauli[1].
Svetac zaštitnik Subotičke biskupije je sveti Pavao [2]
Sadržaj |
Organizacija danas[uredi]
Danas se Subotička biskupija dijeli na 4 arhiprezbiterata.
U Katedralni spadaju dekanati Subotica-Stari grad, Subotica-Donji grad i Subotica-Novi grad.
U Bački arhiprezbiterat spadaju Bački i Novosadski dekanat.
U Podunavski arhiprezbiterat spadaju Somborski, Apatinski i Kulski dekanat.
U Potiski arhiprezbiterat spadaju Bečejski, Bačko-Topolski, Kanjiški i Senćanski dekanat.
Značajniji objekti[uredi]
- Katoličko bogoslovno sjemenište "Augustinianum", Subotica
- biskupijska klasična gimnazija i sjemenište "Paulinum", Subotica
Spomenici kulture[uredi]
Nepokretna kulturna dobra u ovoj biskupiji su:[3]
- katolička crkva Uznesenja BDM u Bikovu
- kapele na Bajskom groblju u Subotici
- franjevački samostan u Subotici
- katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici
- franjevački samostan u Baču
- kapela sv. Antuna Pustinjaka u Baču
- katolička crkva sv. Pavla u Baču
- katolički samostan časnih sestara Naše Gospe u Baču
- crkva sv. Roka u Keru (kapela)
Ističu se i crkve poznatog arhitekta Tita Mačkovića:
Kalvarije[uredi]
U Subotičkoj je biskupiji svaki grad i svako selo imalo svoju kalvariju. Obično ih se gradilo na prirodnom ili umjetnom brežuljku. Ondje gdje nije bilo uzvisina, izgradilo se kapelu, a iznad kapele postaju s križevima. Drveni križevi i kapela ili crkva na najvišoj točci uzvisine označavale su postaje. Znamenite kalvarije:[4]
- subotička kalvarija
- kalvarija u Baču
- somborska kalvarija
- lemeška kalvarija
- kalvarija u Svetom Tomi
- kalvarija u Bajši, dala izgraditi plemićka obitelj bačkih Hrvata Vojnić od Bajše[5]
Popis apostolskih administratora[uredi]
- Lajčo Budanović (1927..-1958.)
- Matija Zvekanović (1958.-1968.)
Popis biskupa[uredi]
- Matija Zvekanović (1968.-1989.)
- Ivan Penzeš (János Pénzes) (1989.-)
Izvori[uredi]
- ↑ Subotička biskupija Bogoslovno sjemenište "Augustinianum" u Subotici
- ↑ Subotička biskupija Dekret utemeljenja
- ↑ (srpski) Baza nepokretnih kulturnih dobara
- ↑ Zvonik Reportaža. Piše: Stjepan Beretić
- ↑ Bajša
Vanjske poveznice[uredi]
- Stipan Bunjevac: Vjersko i nacionalno žarište subotičkih Hrvata, Glas Koncila, 5 (1597) | 30.1.2005.
