Subotica (općina)

Izvor: Wikipedija
Općina Subotica

Lokacija općine Subotica u Srbiji
Država Srbija
Okrug Sjevernobački okrug
Administrativna jedinica AP Vojvodina
Sjedište općine Subotica
Broj naselja 19
Površina (2004.)
 - ukupna 1.007 km²
 - poljoprivredna1 88.740 ha
 - šuma 3.453 ha
Stanovništvo
 - ukupno (2002.) 148.401
 - prirodni priraštaj (2004.) -5 %
 - zaposlenih (2004.) 46.216
Dužina puteva (2004.) 444 km
1 društvena i individualna poljoprivredna gospodarstva
Etnička karta općine Subotica (2002)

Općina Subotica se nalazi u širokoj ravnici na krajnjem sjeveru Vojvodine, u blizini granice Srbije i Mađarske. Općina se nalazi u okviru Sjevernobačkog okruga. Glavni grad općine je grad Subotica.

U općini se nalaze sljedeća naseljena mjesta: Bački Vinogradi, Bačko Dušanovo, Bajmok, Bikovo, Čantavir, Donji Tavankut, Đurđin, Gornji Tavankut, Hajdukovo, Kelebija, Ljutovo, Mala Bosna, Mišićevo, Novi Žednik, Palić, Stari Žednik, Šupljak i Višnjevac.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Krajem 12. stoljeća i početkom 13. stoljeća javlja se naselje Zabatka ili. Zabotka, a od kraja 14. stoljeća i u 12. stoljeću spominje se u dokumentima Subotica, kao grad u posjedu ugarskih velikaša. U 18. stoljeću, poslije oslobođenja od Turaka, mjesto se brzo naseljavalo i 1779. proglašen je "Slobodan kraljevski grad" - Marijatereziopolis. U 19. stoljeću razvoj Subotice je ubrzan, iako je 1831. u epidemiji kolere stradalo mnoštvo građana. U povijesti radničkog pokreta i narodnooslobodilačkog rata značajan je doprinos ovog kraja. Suboticu je oslobodio Subotički partizanski odred 10. listopada 1944. godine.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Subotica je grad povijesnih spomenika, starih i značajnih kulturnih institucija. Kazalište sa srpskom i mađarskom dramom, knjižnica, Gradski muzej, Povijesni arhiv Subotica, Galerija "Likovni susret". Na Paliću je i jedini zoološki vrt u Vojvodini. U gradu su poznati povijesni spomenici: Gradska kuća (1910.1912.), sinagoga, franjevački samostan, Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora (Toma Rosandić) i „Balada vešanih“ (Nandor Glid).

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poslije austrougarske nagodbe 1869. Subotica je proglašena slobodnim gradom i posebnim statusom i postala je središte gospodarstva - kasnije industrijskog razvitka ovog kraja. Pored razvijene prehrambene industrije u Subotici je razvijena kemijska i elektro industrija, proizvodnja i remont željezničkih vagona i tekstilna industrija. Palićko jezero (8 km od Subotice) i Ludoško jezero (4 km istočno od Palića) privlačne su prirodne ljepote s izletištima, lovnim i ribolovnim područjima. U Subotičkoj pješčari kraj bogatih vinograda i voćnjaka ima terena za lov.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina ima ukupno 150.534 stanovnika i zauzima površinu od 1.008 km².

      Etnička pripadnost      
Srbi Crnogorci Jugoslaveni Albanci Mađari Muslimani Romi Hrvati Slovaci Rumunji Ostali
Ukupno 22.335 1.755 22.746 311 64.277 447 421 16.369 163 42 21.668
      Vjeroispovijest      
Pravoslavna Islam Judaistička Katolička Protestantska Ostali Neopredijeljeni Ateisti Nepoznata vjeroispovijest
Ukupno 22.276 774 38 100.267 2.630 163 657 5.591 18.109

Vidi još[uredi | uredi kôd]