Sukošan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sukošan
Sukošan (grb).gif
Sukošan na karti Hrvatska
Sukošan
Sukošan
Sukošan na karti Hrvatske
Koordinate: 44°03′N 15°19′E / 44.05°N 15.32°E / 44.05; 15.32
Županija Zadarska
Načelnik općine Ante Martinac
Naselja u sastavu općine Sukošan, Debeljak, Glavica, Gorica
Stanovništvo (2001.) 4.402
Stanovništvo (2011.) 4.583
Poštanski broj 23206
Sukošan na karti Zadarska županija
Sukošan
Sukošan
Sukošan na karti Zadarske županije
Koordinate: 44°03′N 15°19′E / 44.05°N 15.32°E / 44.05; 15.32

Sukošan je mjesto i općina u Hrvatskoj.

Općini Sukošan, s naseljima Sukošan, Debeljak, Glavica i Gorica, pripada prostor od 53,16 km2, što iznosi 1,44% teritorija u odnosu na cjelokupan teritorij Zadarske županije.

Do političko-teritorijalne reorganizacije 1992., Sukošan je pripadao tadašnjoj općini Zadar.

Općina Sukošan u Zadarskoj županiji

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Sukošan je naselje i luka u prostranom zaljevu (Zlatna luka, lat. Portus aureus), 11 km jugoistočno od Zadra. Nalazi se na jadranskoj turističkoj cesti, na sredini hrvatske jadranske obale.

Prostrano i mirno mjesto dugih obala i brojnih intimnih uvala, te čistoga, bistroga mora, obrubljenog otocima što se protežu u nacionalni park Kornate.

Sukošan ima veliku marinu Dalmacija (s 1200 vezova u moru i više od 500 na kopnu, te s ukupnom površinom od 70 ha, najveća je na hrvatskom dijelu obale), prirodni kompleks Tustica, pjeskovite plaže i udobna kampirališta, ugledna zdanja, maslinike i vinograde, gostoljubljive ljude i tradiciju.

Prirodne vrijednosti registrirane sukladno Zakonu o zaštiti prirode[1], su spilja Rupine i spilja Zrakunjača, obje neiskorišteni krški fenomeni.

Prometna povezanost[uredi VE | uredi]

Geoprometni položaj općine je izvanredan. Na dijelu područja općine nalazi se Zračna luka Zadar kao i najveća marina na Jadranu - Dalmacija. Općina ima izravnu povezanost sa autocestom A1 preko brze četverotračne ceste D424 Gaženica - Zadar2 (kolokvijalno nazvane "Kalmetina"), a kroz središte mjesta Sukošan prolazi Državna cesta D8 ("Jadranska magistrala" ili "Jadranska turistička cesta"). U blizini je i luka teretno-putničkog prometa Gaženica. U neposrednoj blizini nalazi se i pomorski prolaz Pašmanski kanal. Kroz Sukošan prolazi i željeznička pruga Knin - Zadar.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011., općina Sukošan ima ukupno 4.583 stanovnika (2,8% od ukupnog broja stanovnika Zadarske županije), u 1.293 obitelji, raspoređenih u 1.459 kućanstava, dok samo mjesto Sukošan ima 2.808 stanovnika.[2]

Prosječna gustoća naseljenosti prostora općine je 84,3 stanovnika/km2.

Najčešća prezimena na području općine su: Smolić, Pavić, Torbarina, Dijan, Nadinić, Števanja, Dević, Raspović, Jerak i Grginović.[3]

Nacionalna pripadnost[uredi VE | uredi]

Narod Broj
stanovnika[4]
Udio
Hrvati 4.508 98,36%
Albanci 18 0,39%
Austrijanci 1 0,02%
Bošnjaci 6 0,13%
Crnogorci 2 0,04%
Česi 2 0,04%
Mađari 2 0,04%
Makedonci 3 0,07%
Nijemci 3 0,07%
Poljaci 1 0,02%
Slovenci 3 0,07%
Srbi 11 0,24%
Talijani 1 0,02%
ostali 6 0,13%
izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti 4 0,09%
izjasnili se u smislu regionalne pripadnosti 1 0,02%
ne izjašnjavaju se 2 0,04%
nepoznato 9 0,20%
ukupno 4.583 100%

Materinski jezik[uredi VE | uredi]

Jezik Broj
stanovnika[5]
Udio
hrvatski 4.526 98,76%
albanski 18 0,39%
bosanski 5 0,11%
češki 2 0,04%
mađarski 2 0,04%
makedonski 2 0,04%
njemački 6 0,13%
poljski 1 0,02%
slovenski 3 0,07%
srpski 8 0,17%
talijanski 1 0,02%
ostali jezici 2 0,04%
nepoznato 7 0,15%
ukupno 4.583 100%

Vjerska pripadnost[uredi VE | uredi]

Vjera Broj
stanovnika[6]
Udio
katolici 4.462 97,36%
pravoslavci 20 0,44%
protestanti 1 0,02%
ostali kršćani 5 0,11%
muslimani 16 0,35%
ostale religije, pokreti i svjetonazori 1 0,02%
agnostici i skeptici 9 0,20%
nisu vjernici i ateisti 29 0,63%
ne izjašnjavaju se 25 0,55%
nepoznato 14 0,31%
ukupno 4.583 100%

Prijašnji popisi stanovništva[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001., općina Sukošan je imala 4.402 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: Hrvati 4.343 (98,66%), Srbi 20 (0,45%), Albanci 7 (0,16%), Bošnjaci 4 (0,09%), Crnogorci 2 (0,05%), Makedonci 2 (0,05%), Nijemci 2 (0,05%), Slovenci 2 (0,05%), Mađari 1 (0,02%), Poljaci 1 (0,02%), Talijani 1 (0,02%), ostali 2 (0,05%), neopredjeljeni 11 (0,25%), regionalno opredjeljeni 1 (0,02%), nepoznato 3 (0,07%).[7]

Prema popisu stanovništva iz 1991., mjesto Sukošan je imalo 2.275 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: Hrvati 2.175 (95,60%), Srbi 33 (1,45%), Muslimani 10 (0,44%), Albanci 5 (0,22%), Jugoslaveni 3 (0,13%), Mađari 2 (0,08%), Makedonci 2 (0,08%), Slovenci 1 (0,04%), Česi 1 (0,04%), ostali 8 (0,35%), neopredjeljeni 12 (0,52%), regionalno opredjeljeni 5 (0,21%), nepoznato 18 (0,79%).

Kretanje broja stanovnika općine Sukošan od 1857. do 2011. [8]

Kretanje broja stanovnika mjesta Sukošan od 1857. do 2011. [8]

Za godine 1857., 1869. i 1880. uračunati su podatci i za naselje Debeljak.

Uprava[uredi VE | uredi]

Birači u Općini Sukošan na lokalnim izborima 19. svibnja 2013. izabrali su aktualnog općinskog načelnika Antu Martinca (HDZ). Za 13 vijećnika u novom sazivu Općinskog vijeća natjecalo se 5 lista. Sastav općinskog vijeća: HDZ 7 mjesta, SDP 4 mjesta, HSP dr. Ante Starčević 1 mjesto i HSS 1 mjesto. HNS nije prešao izborni prag.[9]

Hrvatska demokratska zajednica održava kontinuitet vlasti od prvih lokalnih izbora u novoformiranoj općini Sukošan 7. veljače 1993. do danas, a Ante Martinac obavlja dužnost općinskog načelnika od 1997. godine (s kraćim prekidom).

Povijest[uredi VE | uredi]

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Nije poznato vrijeme nastanka naselja, no pretpostavlja se da je nastalo još u doba rimske vladavine, o čemu svjedoče villa rustica na Barbiru, ostatci starog rimskog vodovoda ("Vilinski zid"), a na više mjesta u selu ima ostataka rimskih građevina i grobova.
O kontinuitetu života u Sukošanu svjedoče ostaci pleterne ornamentike, karakteristične za hrvatsku predromaničku crkvenu umjetnost, ugrađeni u kasnije građevine.

Kada su se posve smirile seobe naroda, Sukošan je u teritorijalno-političkom pogledu pripadao Dalmatinskoj Hrvatskoj, i to župi Sidraga. U vrijeme mletačkog zauzimanja grada Zadra i zadarskih pobuna, Sukošan je, kao zemljište, pripadao zadarskom gradskom ageru, odnosno kasnije užem gradskom kopnenom distriktu, te je narednih stoljeća dijelio sudbinu grada Zadra.[10]
Unutar mjesta nalazi se župna crkva svetog Kasijana s detaljima romanike i baroka koja u ovom obliku potječe iz 17. stoljeća, ali mnogo skromnija postojala je i znatno prije prvog pisanog spomena Sukošana.

Sukošan se prvi put spominje u ispravi od 24. srpnja 1289. godine kada je sklopljen jedan ugovor o prodaji zemljišta u mjestu Sanctus Casianus. Mjestu je ime nastalo po titularu mjesne crkve, svetom Kasijanu Imolskom.
U kasnijim izvorima na talijanskom jeziku Sukošan se spominje kao San Cassiano.

U razdoblju od 13. do 15. stoljeća pučanstvo Sukošana se, pored zemljoradnje, stočarstva i ribolova, bavilo i proizvodnjom morske soli, no sukošanske solane je zacijelo uništila mletačka vlast sredinom 15. stoljeća.[11]

Borbe s Turcima[uredi VE | uredi]

U doba turskih provala na zadarsko područje u drugoj polovini 15. stoljeća, godine 1469. podignut je obrambeni zid oko Sukošana, te su se u Sukošan sklanjali stanovnici okolnih sela. O sukošanskoj povijesti i danas svjedoče i Gornja vrata koja su ostaci obrambenih zidina podignutih od strane Mletaka između 1468. i 1470. godine.
Usred sukošanske uvale nalaze se ostaci ljetnikovca zadarske nadbiskupije, "Palac", izgrađenog na zahtjev zadarskog nadbiskupa Mathea Valaressa 1470., a koji je također u više navrata poslužio za zaštitu Sukošanaca od turskih napada.
O učestalosti turskih napada svjedoči i podatak da su 29. svibnja 1482. godine župnici s teritorija zadarske nadbiskupije i ninske biskupije pokušali od Mletaka isposlovati oslobođenje lokalnog stanovništva od plaćanja desetine zbog stalnih provala Turaka. Među župnicima iz zadarske nadbiskupije bio je i župnik Sukošana.

U tim teškim danima i Sukošan je prolazio svoju kalvariju, i dio njegovih ljudi je završio u ropstvu, a i samo je selo bilo u više navrata pljačkano i pustošeno, tako da 1527. u njemu ima samo 130 stanovnika, a okolna sela su potpuno napuštena. Velik broj stanovnika sukošanskog kraja se preselio na obližnje otoke, pa i dalje, u Istru i Italiju.
Izvan mjesta Sukošana, nalazi se još uvijek crkvica svetog Martina koja datira iz 1387. godine, župna crkva srednjovjekovnog sela Prljana koje je potpuno uništeno već u prvim naletima Turaka na zadarsko područje, kao i tadašnje selo Mokro u blizini turske utvrde Vrčevo.

Od 1631. Sukošanci su se zalijetali duboko u tursku pozadinu i tamo nanosili znatne štete, a najveći podvig su napravili 1648. kada su provalili čak u Bosnu, gdje su napravili Turcima veliku štetu i ubili nekoliko stotina ljudi.
U Morejskom ratu tijekom 17. stoljeća najbolji glas stekao je don Vicko Raspović, kojega je opjevao Andrija Kačić Miošić:

Vitez biše Raspović don Vicko
Od lijepa sela Sukošana:
Sivi soko i delija biše
Velikoga rata od Morije[12]

kao i don Stipan Sorić u vrijeme Kandijskog rata, o kojem Andrija Kačić Miošić piše:

I sad mu se nahodi desnica
Koja Turke krajišnike smica
U malenu selu Sukošanu
Slava Bogu, pokoj don Stipanu.[13]

Ratnim nedaćama pridružila se kuga. Budući da od pošasti u Sukošanu nije stradalo nego samo nekoliko osoba, zahvalni mještani podižu pred vratima sela crkvicu Gospe od Milosti sagrađenu 1650. godine u vrijeme Kandijskog rata.
Tek nakon prestanka opasnosti od Turaka, krajem 17. stoljeća, započela je potpuna obnova Sukošana, kada je i župna crkva svetog Kasijana dobila današnji oblik.[10]

Od 18. do 20. stoljeća[uredi VE | uredi]

Dok je u vrijeme turskih navala, broj stanovnika Sukošana bio vrlo mali, od početka 18. stoljeća, čim su nastupili nešto bolji životni uvjeti, broj žitelja Sukošana je počeo rasti.[11]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Povijesni zemljovidi Dalmacije
godina stanovništvo godina stanovništvo
1527. 130 1760. 623
1586. 242 1814. 695
1603. 350 1822. 691
1608. 336 1826. 801
1709. 577 1830. 773
1717. 655 1844. 935
1756. 723 1847. 944

Nakon pada Mletačke Republike 1797. (vidi Mir u Campo Formiju), Sukošan je, kao i čitava mletačka Dalmacija, došao pod austrijsku vlast. Od početka 1806. do potkraj 1813. ovi su krajevi bili pod francuskom upravom (vidi Požunski mir 1805.), a od bitke kod Leipziga 1813. do kraja Prvog svjetskog rata 1918. razdoblje je druge austrijske vladavine kad su ovi krajevi bili unutar Kraljevine Dalmacije.

Po završetku prvog svjetskog rata, Rapallskim ugovorom 12. studenog 1920. Zadar je pripao Italiji. Sudbina Sukošana nije slijedila sudbinu njegovog višestoljetnog političkog i vjerskog centra. U političkom pogledu priključen je Biogradu, a u vjerskom je pripao zadarskoj apostolskoj administraturi kojom je upravljao šibenski biskup. Šira politička cjelina kojoj je Sukošan tada pripadao je bila Kraljevina SHS, odnosno kasnije Kraljevina Jugoslavija.

Godine 1944. grad Zadar je vraćen Hrvatskoj, a time i novoj Jugoslaviji, te je Sukošan ponovo u svakom političkom, vjerskom i ekonomskom pogledu povezan sa gradom Zadrom.[10]

Domovinski rat[uredi VE | uredi]

Početkom Domovinskog rata, dana 18. rujna 1991. mještani Sukošana i Debeljaka, hrvatski bojovnici i redarstvenici, gotovo goloruki, spriječili su tenkovski prodor agresora na prilazu Sukošanu i Debeljaku, i time onemogućili agresorski pokušaj presjecanja Hrvatske. U svibnju 1992. vojno-redarstvenom operacijom Jaguar oslobođeno je brdo Križ, kada je okupatorska vojska pretrpjela prve velike gubitke na zadarskom području, a operacijom Maslenica u siječnju 1993. je oslobođena i Zračna luka Zadar, posljednji okupirani dio općine.
Iz Sukošana je, po službenoj evidenciji, tijekom Domovinskog rata smrtno stradalo 10 hrvatskih bojovnika (Ivan Krešan, Tomislav Franić, Marijan Grdović, Milan Braco Mrdalj, Mladen Veleslavić, Mate Torbarina, Davor Kore Grginović, Dragan Krešan, Marin Čirjak i Ivica Pavić) i dva civila (Lenka Keran i Joso Dević Zin). Poginulo je i 6 bojovnika iz Debeljaka (Mladen Strenja, Marin Jerak, Šime Smolić, Dubravko Torbarina, Ivica Smolić, Darko Torbarina) i jedan iz Gorice (Milan Perić), a Milorad Torbarina iz Debeljaka je bio prva civilna žrtva rata na zadarskom području.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarska je osnova poljodjelstvo (najviše povrće: blitva, grašak, grah, krumpir i rajčica), vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo i turizam.

Zalazak sunca iza otoka Ugljana, gledano iz Sukošana

Turizam[uredi VE | uredi]

Sukošan je poznato odredište brojnih turista iz svih dijelova Europe. Povijest turizma u Sukošanu je započela dvadesetih godina prošloga stoljeća. Tada su ga posjećivali pretežito Česi i Nijemci koji su i nadjenuli ime najvećoj sukošanskoj plaži "Dječji raj". Danas mjesto broji preko 3000 ležaja u apartmanima, pansionima i hotelima, a posebno je posjećen velik broj autokampova. Sukošan se odlikuje brojnim pješčanim plažama kao što su Dječji raj, Zlatna luka i Makarska. Mjesto isprepleću tradicionalne uske ulice i šetnice. Sukošan ima nekoliko prodavaonica, autopraonica, ljekarnu, kozmetički salon, najam brodica i poštu. Unutar mjesta nalazi se velik broj restorana i tradicionalnih konoba u kojima se može osjetiti pravi dalmatinski ugođaj. Sukošan se smatra pravim rajem za nautičare upravo zbog Marine Dalmacija koja pruža preko 1200 vezova u moru i 500 na kopnu. Sukošan je pogodno mjesto za windsurfing, boćanje, ribolov, ronjenje, vožnju bicikla, te rafting na rijeci Zrmanji.

Najljepše razdoblje za provod u Sukošanu je upravo ljeti, kada se skoro svake večeri organiziraju fešte. Posebnu pažnju privlači mjesna fešta na blagdan sv. Kasijana (13. kolovoza), te "Trka tovarov memorijal kenje (magarice) Vijole" i "Svićarenje" (natjecanje u noćnom ribolovu ostima). Tijekom ljeta u Sukošanu se održavaju mnogobrojni koncerti i zabavno-kulturne manifestacije.

Općinska obilježja[uredi VE | uredi]

Grb općine Sukošan

Grb i zastava[uredi VE | uredi]

Grb općine Sukošan je plavi štit na kojem je prikazana ruka, u zlatnom rukavu, koja izlazi iz lijevog ruba grba i drži srebreno pisaće pero, a u desnom gornjem kutu je zlatno sidro. Ruka s perom atribut je sv. Kasijana Imolskog, zaštitnika općine. Zlatno sidro odnosi se na zaljev Zlatna luka.[14]

Zastava je žuta s grbom u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Svečana zastava je žuti gonfalon s tri repa s resama na dnu, s grbom u sredini, natpisom "OPĆINA SUKOŠAN" u luku iznad i ukrštenim grančicama vinove loze i masline ispod grba.[15]

Grb i zastava su prihvaćeni Odlukom o grbu i zastavi Općine Sukošan, od 08. travnja 1999., objavljenom u Službenom glasniku Zadarske županije, br. 4/1999.[16]

Dan općine[uredi VE | uredi]

Dan općine Sukošan i Dan obrane Sukošana i Debeljaka obilježava se 18. rujna[16], u spomen na dan kad su 1991. godine mještani, hrvatski bojovnici i redarstvenici spriječili prodor agresora iz pravca aerobaze Zemunik na Jadransku magistralu.

Svetac zaštitnik[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Sveti Kasijan Imolski
Svetac zaštitnik Sukošana, po kojem je Sukošan i dobio ime, je Sveti Kasijan Imolski čiji se blagdan slavi 13. kolovoza. Sveti Kasijan (lat. Sanctus Cassianus, tal. San Cassiano) (oko 240. - 304.) bio je, prema kršćanskoj predaji, liječnik u Rimu, biskup u južnom Tirolu i učitelj i mučenik u Imoli. Svetac zaštitnik je učitelja, župnih činovnika i stenografa.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Ostaci ljetnikovca zadarske nadbiskupije, "Palac" (lijevo u pozadini)
Zvonik župne crkve sv. Kasijana
Crkvica Gospe od milosti na trgu "Gornja vrata"
Visoravan Vrčevo s prapovijesnom gradinom

Ostaci nadbiskupskog ljetnikovca (Palac)[uredi VE | uredi]

Ljetnikovac zadarske nadbiskupije - Palac, iz 15. stoljeća, najznačajniji primjerak ladanjske arhitekture, sagrađen je na umjetno nasutom otočiću usred uvale, a u njemu su boravili crkveni dostojanstvenici grada. Danas na to podsjećaju samo njegovi skromni ostaci, koji svejedno ukazuju na njegovu nekadašnju velebnost. Dao ga je sagraditi zadarski nadbiskup Matheo Valaresso 1470. godine. Bila je to palača pravokutnog tlorisa na kat, monumentalnih dimenzija. Za vrijeme Kandijskog rata poslužio je za zaštitu Sukošanaca od turskih napada.

Gornja vrata[uredi VE | uredi]

Gornja vrata iz 1469., nekada su bila ulaz, odnosno izlaz iz utvrđenog Sukošana. To su ujedno i vidljivi ostaci obrambenih zidina kojima je Sukošan bio opasan, a koje su podigle mletačke vlasti 1468.-1470. godine, kako bi zaštitile naselje i ljude.

Župna crkva sv. Kasijana[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crkva Svetog Kasijana u Sukošanu
Crkva svetog Kasijana iz 17. stoljeća, je župna crkva smještena u starom selu. Danas je to lijepa kamena građevina sa detaljima romanike i baroka koja je u ovom obliku od 17. stoljeća, ali po mnogim povjesničarima mnogo skromnija postojala je i prije prvog pisanog spomena 1289. Uz nju je mnogo kasnije, u 20. stoljeću sagrađen zvonik po nacrtu poznatog arhitekta i konzervatora Ćirila Metoda Ivekovića.

Crkvica svetog Martina[uredi VE | uredi]

Crkvica sv. Martina koja se prvi put spominje 1387. je u davna vremena bila župna crkva srednjovjekovnog sela Prljane. Građevina romaničkog stilskog obilježja, smještena je na području Kaštelina. Svjedok je burne povijesti ovog kraja, pa je u više navrata bila do temelja porušena. Bratovština Sv. Martina obnovila je crkvu 1753., a u prošlom su stoljeću zabilježeni također zahvati na crkvi: 1912. crkva je popravljena i blagoslovljena, 1976. je ožbukana i obnovljen je krov. Posljednji put srušili su ju četnici u Domovinskom ratu 17. prosinca 1991. godine. Mještani i branitelji uvjereni kako ih je Sveti Martin zaštitio u tim burnim vremenima, obnovili su crkvu koja je posvećena 11. studenog 2005. na blagdan Svetog Martina. Na taj dan se svake godine u njoj slavi sveta misa.

Crkvica Gospe od milosti[uredi VE | uredi]

Crkvica Gospe od milosti iz 1650. nalazi se u samom centru starog sela nasuprot Gornjih vrata, na istoimenom trgu. Sagrađena je u vrijeme Kandijskog rata i pošasti kuge, a posvećena je Blaženoj djevici Mariji u znak zahvale što je mjesto poštedjela od kuge koja je u to doba harala ovim krajem. Na crkvi su ugrađeni otvori za puškarnice, po čemu se zaključuje kako je služila i kao zaštitni objekt ispred ulaza u Sukošan.

Crkva Svih Svetih[uredi VE | uredi]

Crkvu Svih Svetih pokraj novog groblja je posvetio zadarski nadbiskup Marijan Oblak 29. ožujka 1987. U povišenom svetištu ima mramorni oltar prema puku i mramorni ambon; iza oltara slika – drvena intarzija Bogorodica s Djetetom, a oko nje hrvatski sveci i blaženici. Uz crkvu je mala sakristija i zvonik s dva zvona.

Ostali spomenici kulture[uredi VE | uredi]

Prema evidenciji Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, na prostoru općine Sukošan nepokretni spomenici kulture su još i:

  • Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Debeljaku
  • Crkva svetog Ivana Krstitelja u Gorici
  • Vrčevo, prapovijesna gradina "Turska kula", Glavica
  • Čičikan, prapovijesna gradina, Debeljak
  • Kosmatac, ostaci rimske građevine u blizini trase rimskog akvadukta
  • Polačine s ostacima ville rustike podno brda Kaštelina i Crkve sv. Martina
  • Crkvina, ostaci srednjovjekovne crkve u blizini Račanske lokve, Debeljak
  • Barbir, podmorski arheološki lokalitet južno od rta Plitkača
  • podmorski arheološki lokalitet nedaleko uvale Vodotoč i rta Kažela
  • ostaci grobnih humaka u blizini Gorice
  • urbanistička cjelina Sukošana (stara jezgra naselja)
  • pučko graditeljstvo u Debeljaku
  • etnološke građevine u Glavici


Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Još početkom 19. stoljeća bilo je prijedloga da se u Sukošanu otvori osnovna škola, ali ta zamisao tada nije bila ostvarena. Tek 1864. uspostavljena je pomoćna muška niža pučka škola. Bila je to trorazredna škola u kojoj je župnik don Krševan Torbarina dječake podučavao čitanju, pisanju, računanju i katekizmu.
Sredinom 1875. godine školske vlasti su dale privolu da u Sukošanu počne djelovati redovita državna pučka škola, iako u neprikladnom prostoru privatne kuće.
Današnja zgrada Osnovne škole Sukošan je useljena 1986. godine.[17]

Na području općine Sukošan djeluju sljedeće obrazovne ustanove:

  • Dječji vrtić "Zlatna lučica", Sukošan
  • Osnovna škola "Sukošan"
  • Dječji vrtić Debeljak
  • Područna škola Debeljak
  • Područna škola Gorica

Kultura[uredi VE | uredi]

Najveća mjesna fešta je blagdan sv. Kasijana (13. kolovoza) kada se održava svečana misa i procesija, a u tjednu prije blagdana sv. Kasijana, od 1966. održava se "Trka tovarov memorijal kenje Vijole" i "Svićarenje" (natjecanje u noćnom ribolovu ostima, održava se od 2004.).
Ljeti se u Sukošanu održavaju mnogobrojni koncerti pjevača i klapa, uključujući klapske koncerte "Ispod kampanela" i "Zapivajmo Kasijanu". A održavaju se i manifestacije "Domovini s ljubavlju" za Dan državnosti, "Glazbena večer u Sv. Kasijanu", "Dječji festival poznatih melodija", "Folklorna večer", "Kreativna večer", "Brudetijada", "Ribarske feštice četvrtkom" i drugo.
Za vrijeme karnevala Sukošanci su poznati po lužarima (babe luže, "ružne maškare") – maškarama koje se oblače u krzna ovaca i s vrećom luga i zvonima obješenim o pas obilaze cijelo selo. Na večer se pali slamnati did optužen za sve nedaće koje su u proteklu godinu zadesile ovo mjesto. Pored toga, još uvijek se čuvaju i drugi stari narodni običaji vezani uz pojedine crkvene blagdane.[18][19]

Na području općine Sukošan djeluju:

  • Kulturno-umjetničko društvo "Zlatna luka"
  • Muška klapa "Sukošan"
  • Ženska klapa "Uzorita"
  • Kulturno-umjetničko društvo "Sveti Ivan Krstitelj" iz Gorice

Sport[uredi VE | uredi]

Sukošan ima Sportski centar u kojem se osim utakmica i treninga, održavaju i koncerti i drugi zabavni programi. Nogomet i mali nogomet su vrlo popularni, te se svakog ljeta u Sportskom centru održavaju malonogometni turniri.
U sklopu osnovne škole smještena je sportska dvorana, a postoji i više otvorenih košarkaških igrališta. Preko ljeta se organizira i dječji kamp košarke, a organiziraju se i turniri, te natjecanja u street ballu.
Odbojka na pijesku igra se na igralištima na plaži „kod Križa” i u „Makarskoj”, a svake godine krajem srpnja održava se turnir u odbojci na pijesku.
Boćanje je tipična igra za dalmatinska mjesta pa tako i za Sukošan. Svake nedjelje i blagdana muškarci se okupljaju na sukošanskim boćalištima.

Na području općine Sukošan, u Sukošanu i Debeljaku, aktivno je više sportskih klubova:

Udruge[uredi VE | uredi]

  • Dobrovoljno vatrogasno društvo općine Sukošan
  • Ekološko društvo "Zlatna luka"
  • Udruga dobrovoljnih darivatelja krvi, Sukošan
  • Udruga umirovljenika Zadar, podružnica Sukošan
  • Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, općina Sukošan

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Narodne novine br. 30 od 30. travnja 1994., Narodne novine
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku
  3. Najčešća prezimena, popis 2011., Državni zavod za statistiku
  4. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011., Državni zavod za statistiku
  5. Stanovništvo prema materinskom jeziku po gradovima/općinama, popis 2011., Državni zavod za statistiku
  6. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011., Državni zavod za statistiku
  7. Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2001., Državni zavod za statistiku
  8. 8,0 8,1 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.. Državni zavod za statistiku.
  9. Rezultati izbora za članice/članove općinskog vijeća općine Sukošan, Općinsko izborno povjerenstvo Općine Sukošan
  10. 10,0 10,1 10,2 Don Eduard Peričić, Sukošan - presjek kroz povijest, "Župa Sukošan 1289-1989", Župni ured Sukošan, 1989.
  11. 11,0 11,1 Šime Tome Peričić, Gospodarske prilike Sukošana do 1914. godine, "Župa Sukošan 1289-1989", Župni ured Sukošan, 1989.
  12. Kotarski vitezovi za Bečkog rata (1683.-1699.), Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, 1756.
  13. Kotarski vitezovi za Kandijskoga rata (1645.-1669.), Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, 1756.
  14. Odluka o grbu i zastavi Općine Sukošan, Službeni glasnik Zadarske županije
  15. Zastave općina Zadarske županije, Željko Heimer, The FAME
  16. 16,0 16,1 Statut Općine Sukošan, (pročišćeni tekst), od 8. travnja 2013., Službeni glasnik Općine Sukošan
  17. Počeci školstva u Sukošanu, Osnovna škola Sukošan
  18. Tradicija i običaji Sukošana i okolice, Narodni.net
  19. Tradicija i Uskršnji običaji na Sukošanu, Narodni.net

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Sukošan
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.