Sukošan
|
|
|
|---|---|
.gif) |
|
  Sukošan
|
|
| Županija | Zadarska |
| Načelnik općine | Ante Martinac |
| Naselja u sastavu općine | Sukošan, Debeljak, Glavica, Gorica, Dubrava |
| Stanovništvo (2001.) | 4.402 |
| Poštanski broj | 23206 |
 Sukošan
|
|
Sukošan je općina u Hrvatskoj.
Sadržaj |
Zemljopis [uredi]
Sukošan je naselje i lučica u prostranom zaljevu (Zlatna luka Sukošan, "Portus aureus"), 11 km jugoistočno od Zadra. Nalazi se na jadranskoj turističkoj cesti na sredini hrvatske jadranske obale.
Prostrano i mirno mjesto dugih obala i brojnih intimnih uvala te čistoga, bistroga mora obrubljenog otocima što se protežu u nacionalni park Kornate.
Sukošan ima veliku marinu Dalmacija, prirodni kompleks Tustica, pjeskovite plaže i udobna kampirališta, ugledna zdanja, maslinike i vinograde, gostoljubljive ljude i tradiciju.
Geoprometni položaj općine je izvanredan. Na dijelu područja općine nalazi se Zračna luka Zadar-Zemunik kao i najveća marina na Jadranu - Dalmacija. Općina ima izravnu povezanost sa autocestom A1 preko brze dvotračne ceste. U blizini je i buduća luka teretno-putničkog prometa Gaženica. U neposrednoj blizini nalazi se i pomorski prolaz Pašmanski kanal.
Povijest [uredi]
Nije poznato vrijeme nastanka naselja, no pretpostavlja se da je nastalo još u doba rimske vladavine o čemu svjedoče vila rustika na barbiru te ostaci starog rimskog vodovoda (Vilinski zid). Sukošan se prvi put spominje u ispravi od 24. srpnja 1289. godine kada je sklopljen jedan ugovor o prodaji zemlje u mjestu "Sanctus Casanus". Unutar mjesta nalazi se župna crkva svetog Kasijana s detaljima romanike i baroka koja u ovom obliku potječe iz 17. stoljeća, te crkvica Gospe od milosti sagrađena 1650. godine u vrijeme Kandijskog rata i pošasti kuge. Izvan mjesta Sukošan, nalazi se crkvica svetog Martina koja datira iz 1387. godine, a koja je u davna vremena bila župna crkva srednjovjekovnog sela Prljane. Usred sukošanske uvale nalaze se ostaci ljetnikovca zadarske nadbiskupije, "Palac", izgrađenog na zahtjev zadarskog nadbiskupa Mathea Valaresso u 15. stoljeću. O sukošanskoj povijesti svjedoče i Gornja vrata koja su ostaci obrambenih zidina podignutih od strane Mletaka oko 1469. godine.
Gospodarstvo [uredi]
Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo i turizam.
Turizam [uredi]
Sukošan je poznato odredište brojnih turista iz svih dijelova Europe. Povijest turizma u Sukošanu započinje dvadesetih godina prošloga stoljeća. Tada su ga posvjećivali pretežito Česi i Nijemci koji su i nadjenuli ime najvećoj sukošanskoj plaži "Dječji raj". Danas mjesto broji preko 3000 ležaja u apartmanima, pansionima, motelima i hotelima, a posebno je posjećen velik broj autokampova. Sukošan se odlikuje brojnim pješčanim plažama kao što su Dječji raj, Zlatna luka i Makarska. Mjesto isprepleću tradicionalne uske ulice i šetnice. Sukošan ima nekoliko prodavaonica, autopraonica, ljekarnu, kozmetički salon, najam brodica i poštu. Unutar mjesta nalazi se velik broj restorana i tradicionalnih konoba u kojima se može osjetiti pravi dalmatinski ugođaj. Sukošan se smatra pravim rajem za nautičare upravo zbog Marine Dalmacija koja pruža preko 1200 vezova u moru i 500 na kopnu. Sukošan je pogodno mjesto za windsurfing, boćanje, ribolov, ronjenje, vožnju bicikla te rafting na obližnjoj rijeci Zrmanji. Najljepše razdoblje za provod u Sukošanu je upravo ljeti kada se skoro svake večeri organiziraju fešte. Posebnu pažnju privlači mjesna fešta na blagdan sv. Kasijana (13. kolovoza) kada se održava svečana misa i procesija, a u tjednu prije blagdana sv. Kasijana, od kraja 1960-tih održava se Trka tovarov memorijal kenje (magarice) Vijole i svićarenje (takmičenje u noćnom ribolovu ostima). Tijekom ljeta u Sukošanu se održavaju mnogobrojni koncerti pjevača i klapa. U doba karnevala posebno su zanimljivi lužari, maškare tipične samo za Sukošan. Sukošan je poznat kao mjesto vina i pjesme.
Dan općine [uredi]
Dan općine Sukošan i Dan obrane Sukošana i Debeljaka obilježava se 18. rujna (u spomen na dan kad su 1991. godine mještani, hrvatski bojovnici i redarstvenici spriječili prodor agresora iz pravca aerobaze Zemunik na Jadransku magistralu).
Poznate osobe [uredi]
- Dr. Božo Peričić, liječnik, jezikoslovac, prevoditelj. (1865-1947)
- Toni Dijan, košarkaš
- Natali Dizdar, pjevačica
- Dinko Zlatko Pavić, pjesnik
- Šime Peričić, povjesničar
- Josip Torbarina, prevoditelj
Spomenici i znamenitosti [uredi]
- Nadbiskupski ljetnikovac (XV.st)
- Crkva svetog Kasijana (XVII.st)
- Crkvica svetog Martina (1387.)
- Crkvica Gospe od milosti (1650.)
- Gornja vrata (1469.)
Obrazovanje [uredi]
- Osnovna škola "Sukošan".
- Dječji vrtić "Zlatna lučica"
Kultura [uredi]
- Kulturno-umjetničko društvo "Zlatna luka"
Šport [uredi]
- Košarkaški klub "Sukošan"
- Nogometni klub "Zlatna luka"
- Ronilački klub "Zlatna luka"
Vanjske poveznice [uredi]
Nedovršeni članak Sukošan koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
