Sumatranski nosorog

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sumatranski nosorog
Sumatranski nosorog u zoološkom vrtu u Cincinnatiju
Sumatranski nosorog u zoološkom vrtu u Cincinnatiju
Status zaštite

Status iucn2.3 CR.svg

Status zaštite: Kritično

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Perissodactyla
Porodica: Rhinocerotidae
Rod: Dicerorhinus
Vrsta: D. sumatrensis
Dvojno ime
Dicerorhinus sumatrensis
Fischer 1814
Raspon
Nekadašnja i sadašnja rasprostranjenost sumatranskog nosoroga.

Nekadašnja i sadašnja rasprostranjenost sumatranskog nosoroga.

Sumatranski nosorog (lat. Dicerorhinus sumatrensis) jedna je od najugroženijih vrsta nosoroga te jedna od tri vrste nosoroga koje žive u Aziji.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Sumatranski nosorog u prošlosti je naseljavao veliki dio jugoistočne Azije i Indije, no danas preživljava tek u nekoliko rascjepkanih populacija u kontinentalnom dijelu Malezije (NP Taman Negara), te na otocima Sumatri i Borneu.

Opis životinje[uredi VE | uredi]

Sumatranski nosorog najmanja je vrsta nosoroga. Odrasla jedinka teži 500-800 kg, duga je 2,5 - 3,2 metra, a visoka je 120-145 cm. Ima dva roga, od kojih je duži dug 15-25 cm, a kraći 10 cm. Životni vijek ove vrste nosoroga je 30-45 godina.

Stanište i način života[uredi VE | uredi]

Sumatranski nosorog živi u nizinskim i planinskim tropskim kišnim šumama i močvarama. Samačka je i noćna životinja. Hrani se biljkama - plodovima, lišćem, izdancima i stabljikama. Može pojesti i do 50 kilograma hrane dnevno. Kao i svim ostalim vrstama nosoroga, i sumatranskom nosorogu važan je dio prehrane sol, koju nalazi na prirodnim solištima.

Jedinke komuniciraju glasanjem, koje uključuje zviždanje, kratko pištanje i ispuštanje dubokih glasova. Drugi oblik komunikacije je označavanje teritorija izmetom i urinom. Ovaj način komunikacije se najviše koristi u vrijeme parenja.

Ženke sumatranskog nosoroga postaju plodne sa 7, a mužjaci s 10 godina. Trudnoća traje 15-16 mjeseci, a mladunče u trenutku poroda teži 40-60 kg. Mlado ostaje s majkom dvije do tri godine.

Ugroženost[uredi VE | uredi]

Sumatranski nosorog je klasificiran kao kritično ugrožena vrsta s manje od 275 jedinki u divljini, s tendencijom daljnjeg pada brojnosti.[1] U zatočeništvu živi još dvadesetak jedinki, većinom u zoološkim vrtovima u Indoneziji, Maleziji i SAD-u. Razlozi ugroženosti sumatranskog nosoroga su prvenstveno gubitak staništa zbog sječe šuma te krivolov. I ova vrsta nosoroga na je meti krivolovaca zbog svog roga koji se koristi u kineskoj tradicijskoj medicini.

Podvrste sumatranskog nosoroga[uredi VE | uredi]

Zapadni sumatranski nosorog (lat. D. s. sumatrensis) živi na Sumatri i kontinentalnoj Maleziji. Brojno stanje podvrste je između 170 i 250 jedinka.

Istočni (borneoški) sumatranski nosorog (lat. D. s. harrissoni) najmanja je podvrsta sumatranskog nosoroga. Rasprostranjena je na Borneu i broji oko 50 jedinkâ. Nazvana je po zoologu i antropologu Tomu Harrisonu.

Sjeverni sumatranski nosorog (lat. D. s. lasiotis) nekoć je nastavao dijelove Indije i Bangladeša, no najvjerojatnije je izumro s malom mogućnošću preživljavanja u zabačenim dijelovima Burme. Ovo je najveća podvrsta sumatranskog nosoroga.

Izvori[uredi VE | uredi]