Sveta Gera

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Crkva sv. Ilije
TV toranj

Sveta Gera, najviši vrh Žumberačke gore u blizini slovenske granice, općina Žumberak. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok[1] (prema nekim izvorima 1181 m).[2] U blizini vrha je i sporni vojni objekt kojeg je 1991. napustila bivša JNA nakon čega ga je zauzela Slovenska vojska.[3]

Slovenci vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema Janezu Trdini, književniku iz Mengeša. Stari naziv je puno stariji, a potječe od crkve Svete Jere iz 15. stoljeća, koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci crkve svetog Ilije. Slovenska radiotelevizija je do 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metara visok radiotelevizijski toranj.[4][5]

Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.[6][7][8][9] Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena svetoga Ilije uz naziv vrha.[10]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Sveta Gera

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Sveta Gera (1178 m)
  2. Mountains and mountain peaks above 500 meters (English and Croatian). Republic of Croatia - Central Bureau of Statistics. pristupljeno 2008-09-09
  3. Uskoro će biti punih trinaest godina od kada su slovenski vojnici zaposjeli hrvatski teritorij na Svetoj Geri.
  4. http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081
  5. Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)
  6. Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien, Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.) (njem.)
  7. Klute, Fritz. Handbuch der geographischen Wissenschaft, Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. (njem.)
    Wikicitati „ (Gorianc 1184 m) “
    ()
  8. Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben, VI. Karinthia és Krajna, poglavlje Krajna tájképekben, Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891., pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat (mađ.)
  9. Karst [2] in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681. (njem.)
    Wikicitati „ ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. “
    ()
  10. Poljak, Željko. Hrvatske planine, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., ISBN 978-953-212-314-2


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Sveta Gera koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.