Sveta Gera
Sveta Gera, najviši vrh Žumberačke gore u blizini slovenske granice, općina Žumberak. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok[1] (prema nekim izvorima 1181 m).[2] U blizini vrha je i sporni vojni objekt kojeg je 1991. napustila bivša JNA nakon čega ga je zauzela Slovenska vojska.[3]
Slovenci vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema Janezu Trdini, književniku iz Mengeša. Stari naziv je puno stariji, a potječe od crkve Svete Jere iz 15. stoljeća, koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci crkve svetog Ilije. Slovenska radiotelevizija je do 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metara visok radiotelevizijski toranj.[4][5]
Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.[6][7][8][9] Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena svetoga Ilije uz naziv vrha.[10]
Izvori [uredi]
- ↑ Sveta Gera (1178 m)
- ↑ Mountains and mountain peaks above 500 meters (English and Croatian). Republic of Croatia - Central Bureau of Statistics. pristupljeno 2008-09-09
- ↑ Uskoro će biti punih trinaest godina od kada su slovenski vojnici zaposjeli hrvatski teritorij na Svetoj Geri.
- ↑ http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081
- ↑ Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)
- ↑ Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien, Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.) (njem.)
- ↑ Klute, Fritz. Handbuch der geographischen Wissenschaft, Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. (njem.)
„ (Gorianc 1184 m) “
(―) - ↑ Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben, VI. Karinthia és Krajna, poglavlje Krajna tájképekben, Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891., pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat (mađ.)
- ↑ Karst [2] in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681. (njem.)
„ ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. “
(―)
- ↑ Poljak, Željko. Hrvatske planine, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., ISBN 978-953-212-314-2
Nedovršeni članak Sveta Gera koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
