Sveti Petar Krizolog

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sveti Petar Krizolog
grč. Ἅγιος Πέτρος ὁ Χρυσολόγος
biskup i crkveni naučitelj
Rođen oko 380.
Imola
Preminuo 3. prosinca 450.
Imola
Slavi se u Katolička Crkva
Spomendan 30. srpnja

Sveti Petar Krizolog (Zlatorječiti, grčki Χρυσολόγος, od χρυσός - zlatan i λόγος - riječ ili misao), (Imola kod Bologne, oko 380.Imola, 3. prosinca 450.[1]), dvorski biskup i crkveni naučitelj.[2] Bio je jedan od najdarovitijih i najpoznatijih propovjednika svoga vremena.[3] Po katoličkom kalendaru slavi se 30. srpnja.

Odgojen je pod zaštitom biskupa Kornelija koji ga je na krjepostan život poticao i riječju i primjerom. Kao đakon u rodnom gradu Forum Cornelii[1] (današnja Imola), Petar je upravljao crkvenim dobrima i skrbio za siromahe. Pratio je svoga biskupa u Rim i tamo se susreo s papom Celestinom I. koji je odmah u njemu prepoznao rječita govornika, izvrsna poznavatelja Svetoga pisma i djela Ivana Zlatoustog. Po njemu,[4] jer je bio sličan Zlatoustome i kao govornik i kao teolog,[1] naročito zbog propovjedničkog dara[5] prozvan je Zlatorječiti (Krizolog).

Nije sasvim jasno kada je točno zaređen i imenovan za biskupa Ravene. Možda između 424. i 429.[4] ili poslije smrti ravenskog biskupa 430.[5] od pape Siksta III. 431. godine[3] ili čak tek koju godinu kasnije. Ravena je u to vrijeme bila prijestolnica Zapadnog Rimskog Carstva. Bio je prvi biskup toga grada koji nije potjecao s Istoka.[4] Od tada je bio još pobožniji i savjesniji u obavljanju svoje pastirske službe. Biti dvorski biskup bila je iznimna čast, ali ujedno i velika napast zbog neprestane izloženosti sjaju dvorskog života, ali i njegovoj bijedi u moralnome smislu zbog mnogih intriga, spletkarenja i politikanstva. Bio je neustrašivi borac u borbi protiv poganskih običaja. Svojim propovijedima mnoge je odvratio od nećudorednih plesova i igara, krivovjerce potaknuo na obraćenje, a nekrštene na krštenje. Za mladoga biskupa oduševila se i glasovita carica Galla Placidia, koja je upravljala Carstvom umjesto maloljetnog sina Valentinijana. Rado je tražila kod njega savjete da uzmogne što bolje i pravednije vladati.[2] Na carskom dvoru molio je za siromahe, obilazio siromašne gradske četvrti pomažući svima. Kao biskup pokazao je mudrost i u upravi, zanimajući se i za materijalne potrebe vjernika, izgradivši akvadukt te pokrenuvši mrežu karitativne djelatnosti.[3] U propovijedanju je upućivao na mane svoga vremena i poticao na pravi vjernički život. Prema predaji, zbog gromoglasnog propovijedanja kojiput bi izgubio glas te bi tada pobožni puk lijevao pokajničke suze i žarko se molio, dok mu se ne bi povratio glas. Bio je istinski prijatelj siromaha. Mnogima je dijelio obilatu milostinju. Pozivao je i druge kršćane da pomognu onima koji su stradali u vandalskim pljačkama. Često se povlačio u samostan, molio i meditirao. Posjećivao je rado i pustinjake. Na biskupskoj stolici bio je 20 godina. Kada je osjetio slabost, povukao se iz gradske vreve u samoću u tišini svog rodnoga grada da se pripremi na smrt u blizini groba svog zaštitnika, svetog mučenika i biskupa Kasijana. Umro je 3. prosinca 450. i tako se ugasilo veliko svjetlo koje je rasvjetljivalo Crkvu u za nju teškim i nemirnim vremenima.

Djela[uredi VE | uredi]

Ostavio je mnoštvo pisama i nagovora. Jedno od tih pisama uputio je krivovjercu Eutihu 449. g. U pismu brani papin primat. Eutih mu se obratio za mišljenje o monofizitizmu, glede naravi i osobe Isusa Krista, prije sabora u Kalcedonu. Petar mu je iskreno odgovorio neka se obrati papi jer, rekao je: "u interesu mira i vjere, ne možemo raspravljati o pitanjima vjere bez suglasnosti rimskoga biskupa".[3] Uoči Kalcedonskoga sabora 451. godine Petar je izjasnio suglasje s mišljenjem pape Leona I., a taj su stav zauzeli i kalcedonski oci godinu dana poslije Petrove smrti.[4] Propovijedima i pismima želio je vjernike odgojiti u pravoj vjeri. Propovijedi mu nikad nisu bile dulje od četvrt sata, bile su poučne, razgovijetne i razumljive.[5] Na svoje slušatelje utjecao je riječima, a još više poniznošću i nevinošću. U arhivu ravenske metropole[4] čuva se njegovih oko 200 njegovih govora[1], od čega 176 homilija, kratkih i pisanih u pučkome stilu, na temelju objašnjenja evanđelja, vjerovanja i uzvisivanja kreposti svetih.[3]

Zbog njegovih nastojanja u naviještanju vjere i ćudoređa[1] Papa Klement XII. proglasio ga je crkvenim naučiteljem 1729. g.[5]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Bitno.net KALENDAR: 30. Srpanj - Sveti Petar Krizolog
  2. 2,0 2,1 SVETI PETAR KRIZOLOG († 450)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Župa Medulin Petar Krizolog, Ingeborg, Rufin, Zdenka
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 HBK Svetac dana
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Katolički tjednik Sv. Petar Krizolog, biskup i crkveni naucitelj, 30. srpnja
Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Sveti Petar Krizolog