Sveučilište u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sveučilište u Zagrebu
Grb Sveučilišta u Zagrebu
Universitas Studiorum Zagrabiensis
Osnovano 1669.
Tip: javno
Rektor: Aleksa Bjeliš
Fakulteti: 29
Osoblje: 8.080 (2004.)[1]
Studenti: 56.113 (2004.)[2]
Mjesto: Zagreb, Hrvatska
Web stranica: www.unizg.hr/

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi. Sveučilište je 2009. godine proslavilo 340 godina postojanja.

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijest Sveučilišta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. godine kada su diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.

Zgrada rektorata i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Od 1692. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773. , kada papa Klement XIV. raspušta taj red. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

Iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ona ostaje najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije. Na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski je sabor godine 1861. donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu.

U vrijeme svoga boravka u Zagrebu 1869. godine car Franjo Josip I. potpisao je zakonski članak koji 5. siječnja 1874. godine dobiva vladarevu sankciju. Na temelju toga je 19. listopada 1874. godine svečano otvoreno moderno Sveučiliste u Zagrebu. U njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski.

Prva su dva već bila organizirana: Pravni u okviru bivše Pravoslovne akademije, a Bogoslovni u okviru sjemeništa. Filozofski je fakultet započeo svoj rad akademske godine 1874./1875. U njegovu je sastavu u početku djelovalo šest katedara (za filozofiju, opću povijest, hrvatsku povijest, slavensku filologiju, klasičnu filologiju latinsku i klasičnu filologiju grčku), bilo je zaposleno šest profesora, a upisano 26 studenata. Iz katedara su se postupno razvijali odjeli, odnosno odsjeci kao složenije znanstveno-nastavne jedinice s više katedara.

Sveučilište u Zagrebu danas čine 29 fakulteta, 3 akademije, jedan interdisciplinarni studij i jedan sveučilišni centar, te Sveučilišni računski centar i studentski centri Zagrebu, Sisku i Varaždinu.

Sastavnice[uredi VE | uredi]

Prirodoslovno područje

Tehničko područje

Biomedicinsko područje

Biotehničko područje

Društveno područje

Humanističko područje

Umjetničko područje

Rektori sveučilišta[uredi VE | uredi]

  1. Matija Mesić (1874.1875.)
  2. Stjepan Spevec (1875.1876.)
  3. Anton Kržan (1876.1877.)
  4. Kosto Vojnović (1877.1878.)
  5. Franjo Maixner (1878.1879.)
  6. Franjo Iveković (1879.1880.)
  7. Aleksandar Bresztyenszky (1880.1881.)
  8. Franjo Marković (1881.1882.)
  9. Feliks Suk (1882.1883.)
  10. Blaž Lorković (1883.1884.)
  11. Đuro Pilar (1884.1885.)
  12. Gustav Baron (1885.1886.)
  13. Franjo Vrbanić1 (1886.1887.)
  14. Tadija Smičiklas (1887.1888.)
  15. Antun Franki (1888.1889.)
  16. Luka Marjanović (1889.1890.)
  17. Natko Nodilo (1890.1891.)
  18. Ivan Bujanović1 (1891.1892.)
  19. Josip Pliverić1 (1892.1893.)
  20. Vinko Dvoržak (1893.1894.)
  21. Antun Maurović (1894.1895.)
  22. Franjo Spevec (1895.1896.)
  23. Armin Pavić (1896.1897.)
  24. Juraj Dočkal (1897.1898.)
  25. Josip Šilović (1898.1899.)
  26. Đuro Arnold (1899.1900.)
  27. Rudolf Vimer (1900.1901.)
  28. Franjo Vrbanić1 (1901.1902.)
  29. Vjekoslav Klaić (1902.1903.)
  30. Ivan Bujanović1 (1903.1904.)
  31. Josip Pliverić1 (1904.1905.)
  32. Antun Heinz (1905.1906.)
  33. Antun Bauer (1906.1907.)
  34. Milivoj-Klement Maurović (1907.1908.)
  35. Gustav Janeček (1908.1909.)
  36. Josip Volović (1909.1910.)
  37. Julije Rorauer (1910.1911.)
  38. Julije Domac (1911.1912.)
  39. Josip Pazman (1912.1913.)
  40. Edo Lovrić1 (1913.1914.)
  41. Đuro Korbler (1914.1915.)
  42. Fran Barac (1915.1916.)
  43. Ernest Miler1 (1916.1917.)
  44. Julije Golik (1917.1918.)
  45. Ivan Angelo Ruspini (1918.1919.)
  46. Ladislav Polić1 (1919.1920.)
  47. Karlo Radoničić (1920.1921.)
  48. Vladimir Varićak (1921..1922..)
  49. Đuro Nenadić (1922.1923.)
  50. Stjepan Zimmerman (1923.1924.)
  51. Ladislav Polić1 (1924.1925.)
  52. Drago Perović (1925.1926.)
  53. Ernest Miler1 (1926.1928.)
  54. Josip Belobrk (1928.1932.)
  55. Albert Bazala (1932.1933.)
  56. Đuro Stipetić (1933.1935.)
  57. Stanko Hondl (1935.1937.)
  58. Edo Lovrić1 (1937.1938.)
  59. Andrija Živković (1938.1940.)
  60. Stjepan Ivšić (1940.1943.)
  61. Božidar Špišić (1943.1944.)
  62. Stjepan Horvat (1944.1945.)
  63. Andrija Štampar (1945.1946.)
  64. Grga Novak (1946.1947.)
  65. Andrija Mohorovičić (1947.1949.)
  66. Marko Kostrenčić (1949.1950.)
  67. Antun Barac (1950.1951.)
  68. Franjo Bošnjaković (1951.1952.)
  69. Teodor Varićak (1952.1953.)
  70. Željko Marković (1953.1954.)
  71. Hrvoje Iveković (1954.1956.)
  72. Zoran Bujas (1956.1958.)
  73. Marijan Horvat (1958.1960.)
  74. Vladimir Serdar (1960.1963.)
  75. Slavko Macarol (1963.1966.)
  76. Jakov Sirotković (1966.1968.)
  77. Ivan Supek (1968.1972.)
  78. Predrag Vranicki (1972.1976.)
  79. Drago Grdenić (1976.1978.)
  80. Ivan Jurković (1978.1982.)
  81. Zvonimir Krajina (1982.1986.)
  82. Vladimir Stipetić (1986.1988.)
  83. Zvonimir Šeparović (1988.1990.)
  84. Marijan Šunjić (1990.1998.)
  85. Branko Jeren (1998.2002.)
  86. Tomislav Ivančić2
  87. Helena Jasna Mencer (2002.2006.)
  88. Aleksa Bjeliš (2006.2014.)
  89. Damir Boras (2014.2018.)

napomena:

1 rektori s dvama, neuzastopnim mandatima
2 izabran, no dao ostavku prije stupanja na dužnost

Počasni doktorati[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45°48′38″N 15°58′13″E / 45.8105812337947°N 15.9702426195145°E / 45.8105812337947; 15.9702426195145