Svilaja
| Svilaja | |
|---|---|
| Položaj | |
| Koordinate | 43°49′40″N 16°25′37″E / 43.8278218°N 16.42707945°E |
| Država |  Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija |
| Najbliži gradovi | Sinj, Knin, Vrlika |
| Dio gorja | Dinaridi |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh | Bat 1508 m |
| Ostali vrhovi | Jančak (1483 m) Kita (1413 m) Turjača (1340 m) Mala Svilaja (1472 m) Lisina (1301 m) |
| Planinarstvo | |
| Planinarski domovi | planinarska kuća Orlove stine planinarska kuća Sveti Jure |
  Svilaja Svilaja na zemljovidu Dalmacije  | |
Svilaja je planina u Zagori, usporedna s višim sjevernijim lancem Dinara-Troglav. Pruža se smjerom sjeverozapad-jugoistok između Sinjskoga i Petrovog polja u dužini oko 30 km.
Najviši je južni vrh Svilaje imena Bat (1508 m), iznad Sinja. Sjevernije su još važniji vrhovi Jančak (1483 m), Kita (1413 m), Turjača (1340 m), Mala Svilaja (1472 m) i Lisina (1301 m) iznad Vrlike. Od najbližeg grebena Veliki Kozjak (1207 m) koji je sjeverni nastavak Svilaje, ova je odvojena nižim sedlom Lemeš (860 m) iznad sela Maovice. Najveći dio lanca Svilaje je krški greben s naizmjeničnim nizom vrhova i ponikava (vrtača), te više krških jama i špilja.
Strmije sjeveroistočne padine iznad Cetine su većinom obrasle šumama bukve i balkanskog javora (Acer obtusatum), koje su u novije doba dijelom uništene požarima. Suhi i položeni jugozapadni obronci prema Drnišu su mozaično pokriveni šikarama crnograba (Ostrya carpinifolia) i niskim kamenitim travnjacima koji služe za ispašu.
Uz padine oko Svilaje arheološki je značajan niz starih ilirskih gradina pa se zato neki njeni vrhovi nazivaju Gradina, Polača i sl. Po istraženosti Svilaja još spada među slabo poznate hrvatske planine i donekle je poznat samo njezin viši najjužniji dio do glavnog vrha. Ostali najveći dio srednje i sjeverne Svilaje ostao je skoro nepoznat planinarima i istraživačima, osim lokalnim pastirima iz okolnih naselja.
Jugoistočno od glavnog vrha uz Orlove Stine (1139 m) izgrađena je planinarska kuća Orlove stine.[1][2] Uz tek osnovano Planinarsko društvo "Zolj" iz Vrlike, 2010. je otvorena nova planinarska kuća u vrličkom dijelu Svilaje na 1119 mnv.[3]
Na svilajskom Velom vrhu odvila se najveća pješačka bitka tijekom Domovinskog rata. U bitci su napadnute hrvatske snage izvojevale pobjedu.[4] Dio srednje Svilaje između Vrlike i Siverića je još miniran, dok je uspon do glavnog vrha siguran iz južnog smjera od Sinjskog Zelova.
Svilaja je i ime jedne od vila iz romana „Planine“, hrvatskog renesansnog pisca Petra Zoranića.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Staza - PD Orlove Stine-Šumski Put-Vrh Svilaja - planinarenje.hr
- ↑ Planinarsko društvo Sveti Jure – Solin: Svilaja
- ↑ Otvorena nova planinarska kuća "Sveti Jure" na Svilaji
- ↑ Toni Paštar: [Najveća pješačka bitka Domovinskog rata u Cetinskoj krajini: 'Veli vrh je ponos vrličkih branitelja], Slobodna Dalmacija, 9. lipnja 2014. Pristupljeno 15. lipnja 2017.
