Szczecin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Szczecin
09 Szczecin SZN.jpg
Zastava Szczecina
Zastava
Grb Szczecina
Grb
Nadimak: Plutajući vrt
Geslo: Szczecin jest otwarty (Szczecin je otvoren)
Koordinate: 53°25′N 14°35′E / 53.417°N 14.583°E / 53.417; 14.583Koordinate: 53°25′N 14°35′E / 53.417°N 14.583°E / 53.417; 14.583
Država Flag of Poland.svg Poljska
Vojvodstvo POL województwo zachodniopomorskie COA.svg Zapadnopomeransko
Vlast
 - Gradonačelnik Piotr Krzystek
Površina
 - Ukupna 301 km²
Stanovništvo (2007.)
 - Grad 407,811
 - Gustoća 1354 stanovnika/km²
 - Područje utjecaja 777,000
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Službena stranica www.szczecin.pl
Zemljovid
POL Szczecin map.svg

Szczecin (njemački Stettin, kašupski Sztetëno, latinski Stetinum, izgovor Ščećin) je poljski grad na obali Baltičkog mora i glavni grad Zapadnopomeranskog vojvodstva. Szczecin je jedna od najvažnijih poljskih luka na ušću rijeke Odre. Nalazi se u blizini njemačke granice, a u prošlosti je bio dio Njemačke.

Povijest[uredi VE | uredi]

U 8. st. su Slaveni naselili prostor grada i sagradili prvu utvrdu. Grad je bio dio prve poljske države i u 12. st. je postao jedna od najvažnijih luka na Baltičkom moru. U 12. st. su se u grad naselili njemački trgovci. Njemačka (Sveto Rimsko Carstvo) i Danska su vršile jak pritisak na Szczecin čiji vojvode su više puta postali danski i njemački vazali. 1278. je grad postao dio Hanzeatske lige (saveza trgovačkih gradova na Baltičkom i Sjevernom moru).

Tokom Tridesetogodišnjeg rata je Szczecin (Stettin) okupirala Švedska kojoj je grad pripao Sporazumom u Stettinu 1653. 1720. je tokom Velikog sjevernog rata grad zauzela Pruska. Grad se razvijao kao najvažnija pruska luka i kasnije jedna od najvećih njemačkih luka (početkom 20. st. je bio treća značajna njemačka luka nakon Hamburga i Bremena.

Početkom 2. svj. rata je Stettin bio njemačka baza za osvajanje Poljske. 1944. je grad pretrpio žestoko bombardiranje. 26. 4. 1945. ga je zauzela sovjetska vojska. Nakon rata je određeno da rijeka Odra postane granica Njemačke i Poljske. Szczecin se nalazi na ušću Odre, te je pripao Poljskoj (granica je na samom ušću pomaknuta, tako da je cijeli grad pripao Poljskoj. Nijemci su protjerani iz grada, a u njega su naseljeni Poljaci koji su protjerani iz dijelova Poljske koji su pripali SSSR-u. Pod komunističkom upravom se razvija industrija i lučke djelatnosti i grad postaje jedna od najznačajnijih poljskih luka (posebno za potrebe Šleske). U gradu je bilo jedno od jačih uporišta sindikata Solidarnost (posebno u tamošnjem brodogradilištu) koji je doveo do pada komunističke vlasti 1990.

Stari grad

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Szczecin se nalazi na delti rijeke Odre. Na samom ušću sjeverno od grada Odra tvori jezero Dąbskie. Prostor ušća Odre se nalazi pod posebnom zaštitom kao park prirode. Oko samog grada postoji posebno zaštićena bukova šuma Puszcza Bukowa. Na ušću Odre se nalazi mjesto Świnoujście. Prostor je nizinski (Pribaltička nizina), ali oko Szczecina postoje brežuljci.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Osim lučkih djelatnosti, Szczecin je značajan industrijski centar. U gradu postoje tri brodogradilišta, a brodogradilište Stocznia Szczecińska je jedno od najvećih u Poljskoj. U gradu postoji željezara i prerada ribe.

Stara gradska vijećnica

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

U gradu postoji dvorac pomeranskih vojvoda koji je u povijesti bio njihovo sjedište. Značajan je Bismarckov toranj. U središtu grada je trg Grundwalski do kojeg vodi Aleja fontana s brojnim fontanama. Postoje zgrade koje su krajem 19. i početkom 20. st. građene u stilu art nouveau. Centar ima mnoge aleje i parkove, te ga mnogi uspoređuju s Parizom. Zanimljiv je pomorski muzej, katedrala sv. Jakova i stara gradska vijećnica. Na obali rijeke postoji posebno uređen trg Wały Chrobrego.

Pogled na grad i luku s rijeke