Szilárd Bogdánffy

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Szilárd Bogdánffy
Blaženi Szilárd Bogdánffy
Blaženi Szilárd Bogdánffy
biskup u Satu Mare i Oradea
Rođen 21. veljače 1911.
Feketetó, Austro-Ugarska
Preminuo 3. listopada 1953.
Aiud, Rumunjska
Proglašen slugom Božjim 1. ožujka 1992.
Proglašen blaženim 30. listopada 2010.
Slavi se u u katoličkoj Crkvi
Spomendan 3. listopada
Simboli palma, biskupska reverenda
Zaštitnik biskupi, svećenici, bolesnici, zatvorenici, profesori
Zaštitnik gradova, krajeva i država Rumunjska, Mađarska, Vojvodina
Zaštitnik zanimanja prosvjeta, teologija, pedagogija
Svetišta crkva u Crnoj Bari, katedrala u Velikom Varadinu

Szilárd Ignác Bogdánffy (21. veljače 1911. Feketetó - 3. listopada 1953.,Aiud, Rumunjska), je bio rimokatolički biskup u biskupiji Satu Mare i Oradea.

Životopis[uredi VE | uredi]

Szilárd Bogdánffy je rođen u tadašnjoj austro-ugarskoj pokrajini Torontal u zaseoku Crna Bara, župa Čoka, blizu rumunjske granice. 1925. se preselio sa obitelji u Temišvar, gdje je upisao gimnaziju kod redovnika pijarista. Zatim je primljen u katoličko sjemenište u biskupiji Oradea. 29. lipnja 1934. ga je biskup Stefan Fiedler zaredio za svećenika. Studije je nastavio na sveučilištu u Budimpešti i postigao doktorat iz filozofije te dogmatike. Poslije povratka u Rumunjsku godine 1944. je postao profesorom na bogosloviji u Oradei i od 1947. katedralni prošt.

14. veljače 1949. ga je kriomice posvetio u bukareštanskoj kapeli nuncijature za biskupa u Velikom Varadinu sa administracijom biskupeje Satu Mare apostolski nuncije u Rumuniji, nadbiskup Gerald Patrik O'Hara. Jedva mjesec i po kasnije ga vlasti zatvoriše te je ostao u zatvoru do svoje smrti kao politički zatvorenik. U zatvoru je bio mučen i zlostavljan, pothranjen i često batinan, da se je jedva micao. Jasno mu je bilo stavljeno do znanja da će još godinama trpjeti samo zbog toga, jer nije htio pristati na otpad katoličke Crkve u Rumunjskoj od Rima. Njegova sudbina je bila dakle vrlo slična sudbini zagrebačkog Nadbiskupa i Kardinala blaženoga Alojzija Stepinca, od kojega je nešto slično tražio Josip Broz Tito[1]. U zatvoru se Szilárd teško razbolio i dobio je zapaljenje pluća. Zatvorski liječnik mu nije htio dati nužne lijekove, tobože da ih je za njega šteta. Zbog toga je u zatvoru i umro.

Proglašenje blaženim[uredi VE | uredi]

30. listopada 2010. je bio proglašen blaženim u Oradei u Rumunjskoj kao mučenik. Za biskupa i mučenika Szilárda Bogdánffyja je vladalo mišljenje, koje je bilo objavljeno i na internetnim stranicama, da će obaviti beatifikaciju mađarski primas, nadbiskup Budimpešte i kardinal Péter Erdő. Ipak je on vodio samo svetu misu i za vrijeme nje propovijedao, dok je sam obred beatifikacije vodio Papin izaslanik Kardinal i nadbiskup Angelo Amato, Predsjednik Kongregacije za kauze svetaca. Proglašenju je nazočilo veliko mnoštvo: 42 biskupa, oko 200 svećenika zapadnoga i istočnoga obreda te oko deset tisuća vjernika. Posebnu pažnju su organizatori posvetili hodočasnicima iz zrenjaninske biskupije u Vojvodini, koji su došli na svečanost s dva autobusa.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • László Böcskei: Imafüzet (Isten Szolgája/Boldog) Bogdánffy Szilárd vértanú püspökhöz, Rómaikatolikus Püspökség Nagyvárad, 2010 (Knjižica o Sluzi Božjem/Blaženiku, Szilárdu Bogdánffyju, izdata u Rumunjskoj, biskupija Veliki Varadin 2010)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Jasper Ridley: Tito - Biografija, Prometej Zagreb 2000., str. 302-304; ISBN 953-6460-11-4.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Galerija slika[uredi VE | uredi]