Szilárd Bogdánffy
 |
Ovaj članak ili dio članka zahtijeva stilsku doradu. (Rasprava) Članci na Wikipediji moraju biti pisani enciklopedijskim stilom. |
|
|
|
|---|---|
_kat._p%C3%BCsp%C3%B6k.jpg) |
|
|
|
|
| Rođen | 21. veljače 1911. Feketetó, Austro-Ugarska |
| Preminuo | 3. listopada 1953. Aiud, Rumunjska |
| Proglašen slugom Božjim | 1. ožujka 1992. |
| Proglašen blaženim | 30. listopada 2010. |
| Slavi se u | u katoličkoj Crkvi |
| Spomendan | 3. listopada |
| Simboli | palma, biskupska reverenda |
| Zaštitnik | biskupi, svećenici, bolesnici, zatvorenici, profesori |
| Zaštitnik gradova, krajeva i država | Rumunjska, Mađarska, Vojvodina |
| Zaštitnik zanimanja | prosvjeta, teologija, pedagogija |
| Svetišta | crkva u Crnoj Bari, katedrala u Velikom Varadinu |
Szilárd Ignác Bogdánffy [1] (* 21. veljače 1911 u Feketetó, (što na mađarskom doslovno znači "Crno jezero", hrvatski "Crna Bara") danas Crna Bara kod Kikinde, okrug Sjeverni Banat, Vojvodina, Srbija; † 3. listopada 1953 u zatvoru Aiud, Rumunjska), je bio rimokatolički biskup u biskupiji Satu Mare i Oradea.
Sadržaj |
Životni put i mučeništvo[uredi]
Szilárd Bogdánffy je dakle rođen u tadašnjoj austro-ugarskoj pokrajini Torontal u zaseoku Crna Bara, župa Čoka, 27 km SZ od Kikinde blizu rumunjske granice. 1925 se je obitelj preselila u Temišvar, gdje je upisao gimnaziju kod redovnika pijarista. Zatim je primljen u katoličko sjemenište u biskupiji Oradea. 29. lipnja 1934 ga je biskup Stefan Fiedler[2]zaredio za svećenika. Studije je nastavio na sveučilištu u Budimpešti i postigao doktorat iz filozofije te dogmatike. Poslije povratka u Rumunjsku godine 1944 je postao profesorom na bogosloviji u Oradei i od 1947 katedralni prošt.
14. veljače 1949. ga je kriomice posvetio u bukareštanskoj kapeli nuncijature za biskupa u Velikom Varadinu sa administracijom biskupeje Satu Mare [3] apostolski nuncije u Rumuniji, nadbiskup Gerald Patrik O'Hara. Jedva mjesec i po kasnije ga vlasti zatvoriše te je ostao u zatvoru do svoje smrti kao politički zatvorenik. U zatvoru je bio mučen i zlostavljan, pothranjen i često batinan, da se je jedva micao. Jasno mu je bilo stavljeno do znanja da će još godinama trpjeti samo zbog toga, jer nije htio pristati na otpad katoličke Crkve u Rumunjskoj od Rima. Njegova sudbina je bila dakle vrlo slična sudbini zagrebačkog Nadbiskupa i Kardinala blaženoga Alojzija Stepinca, od kojega je nešto slično tražio Josip Broz Tito[4]. U zatvoru se Szilárd teško razbolio: dobio je zapaljenje pluća. Zatvorski liječnik mu nije htio dati nužne lijekove, tobože da ih je za njega šteta. Zbog toga je u zatvoru i umro.
Proglašenje blaženim[uredi]
30. listopada 2010 je bio proglašen blaženim u Oradei (mađarski: Nagyvárad, njemački: Großwardein, češki: Veľký Varadín, hrvatski: Veliki Varadin) u Rumunjskoj kao mučenik. Za biskupa i mučenika Szilárda Bogdánffy-ja je vladalo mišljenje, koje je bilo objavljeno i na internetnim stranicama, da će obaviti beatifikaciju mađarski primas, nadbiskup Budimpešte i kardinal Péter Erdő. [5]. Ipak je on vodio samo svetu misu i za vrijeme nje propovjedao, dok je sam obred beatifikacije vodio Papin izaslanik Kardinal i nadbiskup Angelo Amato, Predsjednik Kongregacije za kauze svetaca. Proglašenju je nazočilo veliko mnoštvo: 42 biskupa, oko 200 svećenika zapadnoga i istočnoga obreda te oko deset tisuća vjernika. Posebnu pažnju su organizatori posvetili hodočasnicima iz zrenjaninske biskupije u Vojvodini , koji su došli na svečanost sa dva autobusa..
Literatura[uredi]
- László Böcskei: Imafüzet (Isten Szolgája/Boldog) Bogdánffy Szilárd vértanú püspökhöz, Rómaikatolikus Püspökség Nagyvárad, 2010 (Knjižica o Sluzi Božjem/Blaženiku, Szilárdu Bogdánffyju, izdata u Rumunjskoj, biskupija Veliki Varadin 2010)
Vanjske poveznice[uredi]
- Prikaz mučeništva na Radio Vatikanu
- Prikaz na catholic-hierarchy.org
- [1]
- Newsaints.faithweb.com – na osam stranica su nabrojeni mučenici: vjernici, svećenici i biskupi, koji su umrli za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata kao žrtve komunističkog progona u raznim zemljama, također na područje bivše Jugoslavije i u Rumunjskoj. Za njih je uveden postupak za beatifikaciju i kanonizaciju.
- Izvještaj o novom blaženiku
- Vijesti: Erdély ma
- Časopis Erdély ma od: 6. IV. 2010
- Časopis: Magyar Kurír
- Katolička hijerarhija
Galerija slika[uredi]
-
Pogled na Čoku sa obnovljenom župnom crkvom
-
Propovjedaonica u župskoj crkvi u Čoki u Banatu
-
Zapis o krštenjuu Szilárda Bogdánffyja u knjizi u Čoki
-
Krsni kamen u Čoki, gdje je bio Szilárd kršten
-
Crkva i župni dvor u Crnoj Bari
-
Svečana procesija u Crnoj Bari 29. X. 2010
-
Pravoslavna i katolička crkva u Crnoj Bari kod Čoke
-
Banatski hodočasnici na varadinskim ulicama pred bazilikom Marijina uznesenja
-
Prva prošnja se diže u nebo ka novomu blaženiku
-
Prezbiterij u divnoj baroknoj varadinskoj bazilici Marijina uznesenja
-
Jana i Jano su obučeni u svoju slovačku narodnu nošju uručili buket nadbiskupu Angelu Amatu
-
Hodočasnička grupa iz Banata je imala časno mjesto u varadinskoj bazilici za vrijeme beatifikacije
Bilješke[uredi]
- ↑ izgovori: Silard Ignac Bogdanfi
- ↑ Stefan (ili István) Fiedler je također rodom iz nekadašnjeg Torontalskog okruga: iz Velikog Bečkereka (sada Zrenjanin, koji je glavni grad Banata)
- ↑ hrv.: Veliko Selo
- ↑ Jasper Ridley: Tito - Biografija, Prometej Zagreb 2000, str. 302-304; ISBN 953-6460-11-4.
- ↑ Péter Erdő je naime proglasio blaženom 17. rujna 2006 mučenicu nacizma Sáru Szalkaházi-jevu u Budimpešti
