Szilárd Bogdánffy

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Szilárd Bogdánffy
Blaženi Szilárd Bogdánffy
Blaženi Szilárd Bogdánffy
biskup u Satu Mare i Oradea
Rođen 21. veljače 1911.
Feketetó, Austro-Ugarska
Preminuo 3. listopada 1953.
Aiud, Rumunjska
Proglašen slugom Božjim 1. ožujka 1992.
Proglašen blaženim 30. listopada 2010.
Slavi se u u katoličkoj Crkvi
Spomendan 3. listopada
Simboli palma, biskupska reverenda
Zaštitnik biskupi, svećenici, bolesnici, zatvorenici, profesori
Zaštitnik gradova, krajeva i država Rumunjska, Mađarska, Vojvodina
Zaštitnik zanimanja prosvjeta, teologija, pedagogija
Svetišta crkva u Crnoj Bari, katedrala u Velikom Varadinu


Szilárd Ignác Bogdánffy [1] (* 21. veljače 1911 u Feketetó, (što na mađarskom doslovno znači "Crno jezero", hrvatski "Crna Bara") danas Crna Bara kod Kikinde, okrug Sjeverni Banat, Vojvodina, Srbija; † 3. listopada 1953 u zatvoru Aiud, Rumunjska), je bio rimokatolički biskup u biskupiji Satu Mare i Oradea.

Životni put i mučeništvo[uredi VE | uredi]

Szilárd Bogdánffy je dakle rođen u tadašnjoj austro-ugarskoj pokrajini Torontal u zaseoku Crna Bara, župa Čoka, 27 km SZ od Kikinde blizu rumunjske granice. 1925 se je obitelj preselila u Temišvar, gdje je upisao gimnaziju kod redovnika pijarista. Zatim je primljen u katoličko sjemenište u biskupiji Oradea. 29. lipnja 1934 ga je biskup Stefan Fiedler[2]zaredio za svećenika. Studije je nastavio na sveučilištu u Budimpešti i postigao doktorat iz filozofije te dogmatike. Poslije povratka u Rumunjsku godine 1944 je postao profesorom na bogosloviji u Oradei i od 1947 katedralni prošt.

14. veljače 1949. ga je kriomice posvetio u bukareštanskoj kapeli nuncijature za biskupa u Velikom Varadinu sa administracijom biskupeje Satu Mare [3] apostolski nuncije u Rumuniji, nadbiskup Gerald Patrik O'Hara. Jedva mjesec i po kasnije ga vlasti zatvoriše te je ostao u zatvoru do svoje smrti kao politički zatvorenik. U zatvoru je bio mučen i zlostavljan, pothranjen i često batinan, da se je jedva micao. Jasno mu je bilo stavljeno do znanja da će još godinama trpjeti samo zbog toga, jer nije htio pristati na otpad katoličke Crkve u Rumunjskoj od Rima. Njegova sudbina je bila dakle vrlo slična sudbini zagrebačkog Nadbiskupa i Kardinala blaženoga Alojzija Stepinca, od kojega je nešto slično tražio Josip Broz Tito[4]. U zatvoru se Szilárd teško razbolio: dobio je zapaljenje pluća. Zatvorski liječnik mu nije htio dati nužne lijekove, tobože da ih je za njega šteta. Zbog toga je u zatvoru i umro.

Proglašenje blaženim[uredi VE | uredi]

30. listopada 2010 je bio proglašen blaženim u Oradei (mađarski: Nagyvárad, njemački: Großwardein, češki: Veľký Varadín, hrvatski: Veliki Varadin) u Rumunjskoj kao mučenik. Za biskupa i mučenika Szilárda Bogdánffy-ja je vladalo mišljenje, koje je bilo objavljeno i na internetnim stranicama, da će obaviti beatifikaciju mađarski primas, nadbiskup Budimpešte i kardinal Péter Erdő. [5]. Ipak je on vodio samo svetu misu i za vrijeme nje propovjedao, dok je sam obred beatifikacije vodio Papin izaslanik Kardinal i nadbiskup Angelo Amato, Predsjednik Kongregacije za kauze svetaca. Proglašenju je nazočilo veliko mnoštvo: 42 biskupa, oko 200 svećenika zapadnoga i istočnoga obreda te oko deset tisuća vjernika. Posebnu pažnju su organizatori posvetili hodočasnicima iz zrenjaninske biskupije u Vojvodini , koji su došli na svečanost sa dva autobusa..

Literatura[uredi VE | uredi]

  • László Böcskei: Imafüzet (Isten Szolgája/Boldog) Bogdánffy Szilárd vértanú püspökhöz, Rómaikatolikus Püspökség Nagyvárad, 2010 (Knjižica o Sluzi Božjem/Blaženiku, Szilárdu Bogdánffyju, izdata u Rumunjskoj, biskupija Veliki Varadin 2010)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. izgovori: Silard Ignac Bogdanfi
  2. Stefan (ili István) Fiedler je također rodom iz nekadašnjeg Torontalskog okruga: iz Velikog Bečkereka (sada Zrenjanin, koji je glavni grad Banata)
  3. hrv.: Veliko Selo
  4. Jasper Ridley: Tito - Biografija, Prometej Zagreb 2000, str. 302-304; ISBN 953-6460-11-4.
  5. Péter Erdő je naime proglasio blaženom 17. rujna 2006 mučenicu nacizma Sáru Szalkaházi-jevu u Budimpešti